PROVJERITE
vozac
anketa
provjera znanja
alkotest
PROCITAJTE
Udruga obitelji osoba stradalih u prometu

 

 

     
POZIV NA SURADNJU
   
KRONOLOGIJA ZBIVANJE
   
  OTVORENO PISMO
     
  STATUT UDRUGE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1. POZIV NA SURADNJU

OBITELJI OSOBA STRADALIH U PROMETU
UDRUGA U OSNIVANJU

Teodora Beletić
Pula, Mutilska 26
tel. 052/215437
mob. 091/9407835

Poziv na suradnju pri prikupljanju peticije:
NE ČEKAJTE DA SE DOGODI I VAMA !

Pogođeni obiteljskom tragedijom, kad je na pješačkom prijelazu u Zagrebu poginula naša kćerka, sestra, unuka i nećaka Jasmina Čelica; pridružili smo se gospođi Mirjani Pavić iz Velike Gorice, koja je istim povodom pokrenula peticiju ZA POOŠTRAVANJE KAZNI VOZAČIMA KOJI RADE TEŠKE PROMETNE PREKRŠAJE I TIME UZROKUJU SMRT ILI TRAJNI INVALIDITET, te pokrenuli potpisivanje u Puli i Istri. Peticija je predana Saboru RH 12.10.2007.g., sa ciljem da se promijeni Zakon o sigurnosti prometa na cestama, te pooštri njegova primjena. Prikupljanje potpisa nastavlja se do novog saziva Sabora RH.
Svjesni smo da sankcije same ne mogu riješiti problem sigurnosti na cestama, jer cjelokupni sistem zaštite temeljnog prava na život ne funkcionira kako treba (od zakonodavne, izvršne, do sudske vlasti). Autom orijentirana prometna kultura posljedica je cjelokupnog sustava vrijednosti suvremenog potrošačkog društva, unutar kojeg automobil nije samo obično prijevozno sredstvo, već kao izvor zarade putem reklama, postaje i statusni simbol, »dokazuje« našu ljudsku vrijednost, te ga koristimo i  »pokazujemo« i onda kad to nije neophodno potrebno.
Iako se uzroci tih prometnih problema ne mogu riješiti preko noći, smatramo da hitno treba započeti izmjenom zakona (po uzoru na EU), jer sve što se (adekvatno) ne sankcionira, postaje normalno i prihvatljivo, te rezultira neodgovornim ponašanjem i tragičnim posljedicama. Smatramo potrebnim preispitati postojeću prometnu politiku RH, u smislu: 1) donošenja zakona sa maksimalnim kaznama za teške (osobito kontinuirane) prekršaje sa tragičnim posljedicama (takvim vozačima treba trenutačno oduzeti vozačke dozvole, jer koriste automobile kao oružje; treba im onemogućiti pravo na uvjetnu kaznu, smanjenje kazne i pomilovanje), uz posebne mjere za mlade, te za one koji voze pod utjecajem alkohola i opijata ..., 2) izricanja najstrožih kazni od strane sudbene vlasti za takva djela, te ubrzanja procesuiranja, sukladno zakonima RH, 3) pooštrenja uvjeta za polaganje vozačkih ispita (više praktične nastave, simulacija prometnih nesreća ..., te državna kontrola), 4) poboljšanja stanja na cestama i poboljšanja prometne signalizacije ..., 5) edukacije mladih o opasnostima vožnje: u školi i putem medija radi poboljšanja prometne kulture i prevencije, te nametnuti tu problematiku kao bitnu za cjelokupno društvo, jer pitanje je vrijedi li auto (profit) više od ljudskog života.
Svakih 6 sekundi, u svijetu netko strada ili biva ozbiljno ozlijeđen (svake tri minute jedno dijete), a većinu tih ozljeda doživljavaju pješaci i vozači bicikla nemoćni u neravnopravnoj borbi sa automobilima. Godišnje u nesrećama stradava 1,2 milijuna ljudi, dok ih 50 milijuna biva ranjeno, a sudari u prometu su najveće ubojice mladih ljudi u Europi i SAD-u. Smrt na cestama predstavlja epidemiju svjetskih razmjera, koju svjetski (i naši) političari zanemaruju.
Koliko je promet gorući problem suvremenog društva govori i to što su, zbog katastrofalnog povećanja broja poginulih u nesrećama (na autocestama u RH 78 % više nego prošle godine), 2007.g. UN proglasile Godinom sigurnosti na cestama širom svijeta, povodom čega je pokrenuta kampanja i u Hrvatskoj, UČINIMO CESTE SIGURNIMA, koja nastoji podići razinu svijesti o prometnim nesrećama (www.hak.hr).
Smatrajući da se problem (ne)sigurnosti u prometu tiče svih nas, molimo Vas i apeliramo da učinite sve sukladno Vašim ovlastima da se taj problem što hitnije rješi, te time doprinesete sprečavanju novih tragedija i bržem rješavanju nagomilanih prometnih problema, zbog kojih stradavaju naši najmiliji.
Također pozivamo sve zainteresirane (koji su možda već pokrenuli neku sličnu akciju) da nam se jave, da ujedinimo naše napore u borbi protiv sve češćeg uzroka stradanja naših najmilijih. Do sad je prikupljeno 4500 potpisa.
U ime obitelji osoba nastradalih u prometu
        

                                                                          Teodora Beletić, prof.

Pula, 23.10.2007.

2. KRONOLOGIJA ZBIVANJA

16.6.2007. poginula je u Zagrebu Jasmina Čelica, 1.8. u Velikoj Gorici Ružica Pavić, a 26.9. u Vrsaru Petar Šalja.

28.8. u emisiji Fokus na HTV-u gđa. Pavić je izjavila da je pokrenula peticiju. Teodora Beletić je to vidjela i nazvala gđu. Pavić da dobije peticiju i proširi je na našem području. Obitelj Čelica je nadopunila peticiju i započelo je potpisivanje u Istri.

Nakon 26.9. Teodora Beletić je nazvala g. Bonacu u Vrsar i dogovorila da djeluju zajedno.

3.10. počeli smo slati pozive na suradnju zastupnicima Sabora, vladi, ministarstvima, predsjedniku Republike, srednjim školama, fakultetima, studentskim udrugama, knjižnicama, osiguravajućim društvima, vatrogascima, Crvenom križu, HAK-u, županijama i gradovima RH.
5.10. peticiju su potpisali g. Kajin i drugi zastupnici IDS-a u Saboru.
6.10. organizirano je potpisivanje na gradskoj Tržnici u Puli, uz podršku g. Bonace i Šalje.

10.10. organizirana je press konferencija u Puli povodom slanja otvorenog pisma predsjedniku Sabora, na kojoj su bili gradonačelnik Pule sa dogradonačelnicima, načelnik Policijske uprave istarske te predstavnici HAK-a Pula-Rovinj.
Na otvoreno pismo došli su odgovori ministra Kirina, ureda Predsjednika Vlade i ureda Predsjednika Republike.

12.10. na posljednji dan zasjedanja Sabora predstavnici obitelji Čelica i Šalja, uz podršku obitelji Pavić, Erceg, Matijašić i Andrijašević, donijeli su kutije sa potpisanim peticijama - u Puli 2534, Vrsaru 1151, te Velikoj Gorici i Zagrebu - 850. Imali su podršku zastupnika IDS-a, SDP-a, HSLS-a i HSP-a.
12.10. nakon predavanja Peticije Teodora je dala intervju za HTV.

26.10. u Puli je održana osnivačka skupština udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, koja će biti podružnica za Istru, sa sjedištem u prostorijama HAK-a Pula-Rovinj.
Osnivači Udruge su: Anton Šalja, Alfredo Bonaca, Nebojša Čelica i Teodora Beletić.
29.10. podnešen je zahtjev za registraciju Udruge pri Županijskom uredu za udruge u Puli.
31.10.Teodora dala intervju za web portal Glas Dalmacije.

Peticija se prikuplja do slijedećeg saziva Sabora.
Potpisana je u Puli i okolici, Medulinu, Vrsaru, Novigradu, Umagu, Labinu, Rovinju, Buzetu, Pazinu, Malom Lošinju, Čakovcu, Zadru, Donjem Miholjcu, Varaždinu, Otočcu, Lokvama, Osijeku, Hrvatskoj Kostajnici, Slavonskom Brodu, Delnicama, Makarskoj, Velikoj Gorici i Zagrebu.
Naknadno je u Pulu stiglo još 1400 potpisa, a u Makarskoj potpisano još 2500.
Na službenoj web stranici HAK-a peticija se potpisuje i dalje.

3.11. Teodora je imala intervju na Radio Puli u vezi osnivanja Udruge.
5.11. emitirana je emisija Latinica sa ovom temom.
Sutradan je Teodoru zvalo 35-toro ljudi tražeći pravnu, psihološku te čak pomoć u medicinskim pitanjima.

7.11.2007. Udruga je upisana u  Registar.

7.11. Teodora Beletić, Nebojša Čelica i Alfredo Bonaca imali su intervju na TV NIT Pazin.
8.11. Teodora je imala intervju za Radio Knin povodom osnivanja Udruge.

 

3. OTVORENO PISMO

OBITELJI OSOBA STRADALIH
U PROMETU
UDRUGA U OSNIVANJU
Teodora Beletić
Pula, Mutilska 26
tel. 052/215437
mob. 091/9407835

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE
PREDSJEDNIK
ZAGREB

Predmet: Otvoreno pismo

Cijenjeni g. Šeks,

pogođeni besmislenom smrću naših najmilijih, uzrokovanom neodgovornošću nesavjesnih vozača, a uviđajući koliko su prometne nesreće s tragičnim posljedicama postala naša svakodnevnica, pokrenuli smo potpisivanje peticije (koju ćemo Vam predati u petak 12.10.), u Velikoj Gorici, Vrsaru, Puli, Sisku, Makarskoj, Zagrebu, Osijeku … za POOŠTRAVANJE KAZNI VOZAČIMA KOJI RADE TEŠKE PROMETNE PREKRŠAJE I TIME UZROKUJU SMRT ILI TRAJNI INVALIDITET, sa ciljem da se promijeni Zakon o sigurnosti prometa na cestama, pooštri njegova primjena, te potakne policiju i cijelo društvo da se maksimalno angažira na preventivi.
Svjesni smo da sankcije same ne mogu riješiti problem sigurnosti na cestama, jer autom orijentirana prometna kultura posljedica je cjelokupnog sustava vrijednosti suvremenog potrošačkog društva, unutar kojeg automobil nije samo obično prijevozno sredstvo, već kao izvor zarade putem reklama, postaje i statusni simbol, »dokazuje« našu ljudsku vrijednost, te ga koristimo i  »pokazujemo« i onda kad to nije neophodno potrebno.
Iako se uzroci tih prometnih problema ne mogu riješiti preko noći, smatramo da hitno treba započeti izmjenom zakona (po uzoru na EU), jer sve što se (adekvatno) ne sankcionira, postaje normalno i prihvatljivo, te rezultira neodgovornim ponašanjem i tragičnim posljedicama. Smatramo potrebnim preispitati postojeću prometnu politiku RH, u smislu: 1) donošenja zakona sa maksimalnim kaznama za teške (osobito kontinuirane) prekršaje sa tragičnim posljedicama (takvim vozačima treba trenutačno oduzeti vozačke dozvole, jer koriste automobile kao oružje; treba im onemogućiti pravo na uvjetnu kaznu, smanjenje kazne i pomilovanje), uz posebne mjere za mlade, te za one koji voze pod utjecajem alkohola i opijata ..., 2) izricanja najstrožih kazni od strane sudbene vlasti za takva djela, te ubrzanja procesuiranja, sukladno zakonima RH, 3) pooštrenja uvjeta za polaganje vozačkih ispita (više praktične nastave, simulacija prometnih nesreća ..., te državna kontrola), 4) poboljšanja stanja na cestama i poboljšanja prometne signalizacije ..., 5) edukacije mladih o opasnostima vožnje: u školi i putem medija radi poboljšanja prometne kulture i prevencije, te nametnuti tu problematiku kao bitnu za cjelokupno društvo, jer pitanje je vrijedi li auto (profit) više od ljudskog života.
Svakih 6 sekundi, u svijetu netko umire ili postaje invalid u sudaru automobila (svake tri minute jedno dijete), a većinu tih ozljeda doživljavaju pješaci nemoćni u neravnopravnoj borbi s automobilima. Godišnje u nesrećama stradava 1,2 milijuna ljudi, dok ih 50 milijuna biva ranjeno, a sudari u prometu su najveće ubojice mladih ljudi u Europi i SAD-u. Smrt na cestama predstavlja epidemiju svjetskih razmjera, koju svjetski političari još uvijek zanemaruju.
Koliko je promet gorući problem suvremenog društva govori i to što su, zbog katastrofalnog povećanja broja poginulih u nesrećama (na autocestama u RH 78 % stradalih više nego prošle godine), 2007. godinu UN proglasile Godinom sigurnosti na cestama širom svijeta, povodom čega je pokrenuta kampanja i u Hrvatskoj, UČINIMO CESTE SIGURNIMA, koja nastoji podići razinu svijesti o prometnim nesrećama (www.hak.hr), a podržalo ju je do sada 3 milijuna ljudi u svijetu.
Smatrajući da se problem (ne)sigurnosti u prometu tiče svih nas, molimo Vas i apeliramo da učinite sve sukladno Vašim ovlastima, da se što hitnije održi saborska rasprava o (ovim) prijedlozima za promjenu Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te time doprinesete sprečavanju novih tragedija i bržem rješavanju nagomilanih prometnih problema, zbog kojih stradavaju naši najmiliji.

U ime obitelji Pavić, Šalja, Čelica i Matijašić

Teodora Beletić, prof.

Pula, 9.10.2007.

Na znanje:
Predsjedniku RH
Predsjedniku Vlade RH
Ministarstvu unutrašnjih poslova
Ministarstvu pravosuđa
Ministarstvu prometa i veza
te cjelokupnoj hrvatskoj javnosti putem sredstava javnog priopćavanja

 

4. STATU UDRUGE

Sukladno čl. 11. Zakona o udrugama (NN 88/01 i 11/02), na osnivačkoj skupštini udruge Obitelji osoba stradalih u prometu, održanoj dana  26.10.2007. donosi

STATUT

I. OPĆE ODREDBE

čl. 1.
Udruga Obitelji osoba stradalih u prometu (u daljnjem tekstu: Udruga) dobrovoljni je oblik udruživanja na području cijele Hrvatske, s ciljem zaštite temeljnog ljudskog prava, prava na život (proklamiranog u čl. 21. st.1. Ustava RH), te preispitivanja i poboljšanja postojeće prometne politike RH, u smislu:
1) donošenja zakona sa maksimalnim kaznama za teške (osobito kontinuirane) prekršaje sa tragičnim posljedicama,
2) izricanja najstrožih kazni od strane sudbene vlasti za takva djela, te ubrzanje procesuiranja, sukladno zakonima RH, bez prava na zastaru,
3) pooštrenja uvjeta za polaganje vozačkih ispita i državna kontrola istih,
4) poboljšanja općeg stanja na cestama i u prometu uopće,
5) edukacije mladih o opasnostima vožnje, radi prevencije i poboljšanja prometne kulture, 
6) nametanja prometne problematike kao bitne za cjelokupno društvo,
7) pružanja pomoći i podrške unesrećenima i njihovim obiteljima, bez namjere stjecanja dobiti.

Udruga je dragovoljna, nevladina i izvanstranačka. Obuhvaća obitelji osoba stradalih u prometu, volontere, simpatizere i počasne članove.
Udruga se podvrgava pravilima koja su uređena ovim Statutom.
Svojstvo pravne osobe Udruga stječe upisom u registar Udruga koji vodi Županijski ured za opću upravu županije.
Udruga se može se udruživati i surađivati sa sličnim asocijacijama u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.

II. NAZIV, SJEDIŠTE I ZNAK UDRUGE

čl. 2.
Naziv udruge glasi: OBITELJI OSOBA STRADALIH U PROMETU.
Sjedište Udruge je u Puli, Štiglićeva 28, c/o  Hrvatski auto klub Pula-Rovinj.
Udruga obilježava Svjetski dan sjećanja na žrtve prometa, treće nedjelje u mjesecu studenom, kao svoj dan.
čl. 3.
Udruga ima pečat. Pečat Udruge je okrugli, 4 cm na kojem je vidljiv naziv Udruge na hrvatskom jeziku, te njen znak.
čl. 4.
Znak Udruge čini srce uokvireno cestom.

III. PODRUČJE DJELOVANJA

čl. 5.
Udruga djeluje na području Istarske županije i Republike Hrvatske. Udruga može osnivati podružnice u svim županijama RH.

IV. ZASTUPANJE

čl. 6.
Udrugu zastupa predsjedni(k)ica Udruge i zamjeni(k)ica predsjednika, koji mogu pojedine poslove zastupanja prenijeti na druge članove Udruge. U slučaju spriječenosti predsjednika Udrugu zastupa njegov zamjenik.

V. CILJEVI UDRUGE

čl. 7.
Osnovni ciljevi Udruge su:
1)  zaštititi temeljno ljudsko pravo, pravo na život,
2)  utjecati na povećanje sigurnosti u prometu,
3) zalagati se za poboljšanje cjelokupne prometne kulture i politike i poticanje nadležnih državnih institucija radi:
donošenja zakona sa maksimalnim kaznama za teške (osobito kontinuirane) prekršaja s
tragičnim posljedicama,
b)  izricanja najstrožih kazni od strane sudbene vlasti za takva djela, te ubrzavanje  
procesuiranja, sukladno zakonima RH, bez prava na zastaru,
c)  pooštrenja uvjeta za polaganje vozačkih ispita i državnu kontrolu istih,
d)  poboljšanja općeg stanja na cestama i u prometu uopće,
e)  educiranja mladih o opasnostima vožnje, radi prevencije i poboljšanja prometne kulture.
4) djelovanja u javnosti radi promicanja prometne problematike kao bitne za cjelokupno društvo,
5) pružanja (pravne i psihološke i druge) pomoći i podrške unesrećenima i njihovim obiteljima, bez namjere stjecanja dobiti.

VI. DJELOVANJE UDRUGE

čl. 8.
Udruga djeluje na konstantnom preispitivanju postojeće prometne politike, sagledavanjem kompletne problematike prometa sa gledišta stanovništva (s naglaskom na pješake i bicikliste), utjecajem na javnu politiku i nositelje procesa donošenja odluka, te cjelokupnu javnost.
Udruga želi ukazati na nedostatke i predlaganje poboljšanja (isticanjem crnih točaka, loše signalizacije …), radi poboljšanja stanja na cestama, napose prometne signalizacije, sugeriranjem rješavanja prometnih problema (smirivanje prometa u gradovima, više pješačkih i biciklističkih zona …),
Udruga surađuje sa stručnjacima radi utjecanja na nositelje procesa donošenja odluka (Sabor, Vlada, nadležna ministarstva) pisanjem otvorenih pisama, predlaganjem izmjena Zakona o sigurnosti u prometu te Zakona o prekršajima i Kaznenog zakona.

Namjera Udruge je potaknuti:
1) donošenje zakona sa maksimalnim kaznama za teške (osobito kontinuirane) prekršaje sa tragičnim posljedicama (takvim vozačima treba trenutačno i trajno oduzeti vozačke dozvole, te oduzeti vozilo, jer koriste automobile kao oružje; te im onemogućiti pravo na uvjetnu kaznu, smanjenje kazne i pomilovanje), uz posebne mjere za mlade, te one koji voze pod utjecajem alkohola i opijata.

Udruga će se zalagati za:
1) izricanje najstrožih kazni od strane sudbene vlasti za takva djela, te ubrzanje procesuiranja, sukladno zakonima RH, bez prava na zastaru, s time da se prekoračenje brzine i grubo kršenje prometnih znakova tretira kao namjera, a ne kao nehaj (kao i alkohol u krvi), a novčane kazne trebaju biti progresivne i u skladu s primanjima,
2) promicanje poboljšanja prometne kulture suradnjom s auto-školama i nadležnim institucijama, radi:
a) pooštrenja uvjeta za polaganje vozačkih ispita, uz više praktične nastave, simulaciju
prometnih nesreća …), te strožu javnu i državnu kontrolu istih (npr. pomoću statističkih 
podataka tko je izdao vozačku dozvolu teškim prekršiteljima),
b) edukacije i poticanje svijestim naročito mladih, o opasnostima vožnje - u (vozačkoj) školi i  
putem medija (umjetničke akcije, spotovi), radi prevencije i poboljšanja prometne kulture, 
jer je osoba bitnija od automobila i profita,
c) promicanja prometne problematike kao bitne za cjelokupno društvo i djelovanje u javnosti
glede stvaranja kulture života i sreće, nasuprot kulturi smrti i nesreće zbog
automobilizacije,
3) suradnje sa stručnjacima glede pružanja (besplatne) pravne i psihološke pomoći i podrške unesrećenima i njihovim obiteljima.

VII. JAVNOST RADA

čl. 9.
Djelovanje Udruge je javno. Javnost rada Udruge osigurava se i ostvaruje pravodobnim obavješćivanjem članova na sastancima Udruge i putem sredstava javnog priopćavanja.

VIII. ČLANSTVO

čl. 10.
Članom Udruge može postati svaka osoba koja se slaže s ciljevima i Statutom Udruge. Članom se postaje potpisivanjem pristupnice i plaćanjem godišnje članarine, nakon što Upravni odbor donese odluku o primitku člana. Načelno, članom Udruge ne može postati onaj tko je teškim kršenjem prometnih propisa uzrokovao prometnu nesreću.

IX. PRAVA I OBVEZE

čl. 11.
Članovi Udruge imaju sljedeća prava i obveze: sudjelovati u radu Udruge, birati i biti birani u tijela Udruge, pridržavati se Statuta i odluka Udruge, provoditi odluke i zaključke tijela Udruge, biti redovito obaviješten o radu Udruge.
čl. 12.
Članstvo u Udruzi prestaje: sporazumnim raskidom, kršenjem pravila navedenih u Statutu, pismenom izjavom o istupanju iz članstva Udruge, te iz drugih razloga predviđenih Zakonom o udrugama.

X. TIJELA UDRUGE

čl. 13
Stalna tijela Udruge su: Skupština Udruge, Upravni odbor Udruge, Predsjednik Udruge, Tajnik i Nadzorni odbor.

Skupština Udruge
čl. 14.
Najviše tijelo Udruge je Skupština Udruge. Skupštinu Udruge čine svi članovi Udruge.
Skupština je redovita i izvanredna. Redovita Skupština se sastaje najmanje jednom u godini dana. Skupštinu saziva Predsjednik. Odluka o sazivanju Skupštine treba sadržavati dnevni red, vrijeme i mjesto održavanja.
Izvanredno zasjedanje Skupštine Udruge saziva predsjednik Udruge ili članovi Nadzornog odbora, ali se može sazvati i na zahtjev najmanje jedne petine članova Udruge.
Ako predsjednik Udruge ili članovi Nadzornog odbora ne sazovu Skupštinu Udruge u roku od 10 dana od dana primitka zahtjeva, sazvat će je predlagatelj.
Skupština Udruge može pravovaljano odlučivati ukoliko je nazočna najmanje polovina članova Skupštine. Sve odluke donose se većinom glasova i to javnim glasovanjem.
O radu Skupštine vodi se zapisnik. Zasjedanjem Skupštine rukovodi predsjednik Udruge.
Na redovitom zasjedanju Skupštine: utvrđuje se program rada Udruge, donosi Statut Udruge te njegove izmjene i dopune, utvrđuje program i financijski plan za tekuću godinu, usvaja izvješće o radu i financijsko izvješće za prethodnu godinu, bira i razrješava predsjednik i druga tijela Udruge, raspravlja se o izvješćima predsjednika i odbora, odlučuje o visini članarine, te drugi poslovi u svezi s radom i djelovanjem Udruge. 

Upravni odbor
čl. 15.
Upravni odbor čine predsjednik i dopredsjednici (predsjednici podružnica), a bira ih Skupština na vrijeme od 4 godine.
Upravni odbor predlaže statut, financijski plan, podnosi Skupštini izvještaj o svom radu, brine o financijskom poslovanju i korištenju imovine Udruge. Sjednice Upravnog odbora održavaju se u skladu sa Zakonom o udrugama.

Predsjednik
čl. 16.
Predsjednik Udruge osigurava pravilan i zakonit rad Udruge, bira ga Skupština Udruge na vrijeme od 1 godine, s tim što Predsjednik može biti biran više puta za redom.
Predsjednik saziva sjednice Skupštine Udruge, provodi odluke Skupštine Udruge, priprema i predstavlja program Udruge u javnosti, podnosi izvješće o svom radu Skupštini Udruge, obavještava članove o sastancima, događanjima, te novostima u Udruzi, obavlja i sve druge poslove iz nadležnosti Udruge.

čl. 17.

Ovisno o obimu i složenosti predstojećih obveza predsjednik može ovlastiti drugog člana Udruge za obavljanje istih.

Tajnik
čl. 18.
Tajnika bira i imenuje Skupština Udruge na vrijeme od 4 godine s time što tajnik može biti biran više puta za redom. Tajnik obavlja stručno-administrativne i financijske poslove u Udruzi.

Nadzorni odbor
čl. 19.
Nadzorni odbor ima 3 člana koje bira Skupština Udruge na vrijeme od 4 godine s tim što članovi Nadzornog odbora mogu biti birani više puta za redom. Predsjednik Udruge i članovi Upravnog odbora ne mogu biti birani u Nadzorni odbor.
Sjednice Nadzornog odbora održavaju se najmanje jedan put godišnje. Nadzorni odbor odlučuje većinom glasova i to javnim glasovanjem. Članovi Nadzornog odbora za svoj rad odgovaraju Skupštini Udruge.
Nadzorni odbor: pregledava i nadzire cjelokupno materijalno i financijsko poslovanje Udruge, provjerava pravilnost primjene propisa i odredaba ovog Statuta, nadzire rad predsjednika Udruge, podnosi izvješće Skupštini Udruge. Izvješće sadrži utvrđeno činjenično stanje i prijedlog mjera.

XI. IMOVINA UDRUGE

čl. 20.
Imovinu Udruge čine novčana sredstva, pokretnine i druga imovinska prava koje je Udruga stekla sukladno Zakonu i ovom Statutu.
Udruga stječe imovinu prihodima od: članarine, dobrovoljnih priloga i ostalih prihoda sukladnih Zakonu.
Imovinom Udruge upravljaju tijela Udruge, na najsvrsishodniji način, radi ostvarivanja ciljeva Udruge.
Za svoje obveze Udruga odgovara cjelokupnom imovinom.
čl. 21.
Udruga vodi poslovne knjige i sastavlja financijska izvješća po propisima kojima se regulira poslovanje neprofitnih organizacija.
Svaka podružnica samostalno vodi financijsko poslovanje, uz solidarnost sa ostalima.
čl. 22.
Kad u obavljanju svoje djelatnosti Udruga ostvari dobit, ona se mora isključivo koristiti za obavljanje djelatnosti i unapređenje Udruge, kojima se ostvaruju ciljevi Udruge utvrđeni ovim Statutom.

XII. PRESTANAK UDRUGE

čl. 23.
Udruga prestaje na temelju odluke Skupštine, 2/3 većinom svih članova i u drugim slučajevima predviđenim Zakonom o udrugama.
U slučaju prestanka djelovanja Udruge, Skupština će odlučiti o raspodijeli imovine.
U slučaju  prestanka djelovanja podružnice imovina iste pripada Udruzi.
  

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

čl. 24.
Statut je temeljni akt Udruge i svi eventualni drugi akti moraju biti u skladu sa odredbama Statuta.  Izmjene i dopune Statuta priprema i utvrđuje Skupština Udruge.  
čl. 25.
Ovaj Statut stupa na snagu danom prihvaćanja većinom glasova prisutnih članova na osnivačkoj skupštini i to javnim glasovanjem, i potpisuje ga predsjednik Udruge kao ovlaštena osoba za zastupanje.

U Puli, 26.10.2007.

Predsjednica: Teodora Beltić, prof.

EditRegion2
POGLEDAJTE

PROMISLITE
invalidne osobe

poruka
SIGURNO VOZITI
ZANIMLJIVOSTI
Jeste li znali
Crtice iz prošlosti
Ideje
Autorska prava © sigurno-voziti.net 2002 - 2017. godine. Sva prava pridržana.