PROCITAJTE

Mi, ministri i šefovi delegacija, kao i predstavnici međunarodnih, regionalnih i subregionalnih Vlada, nevladinih organizacija i privatnog sektora okupili smo se 19. i 20. veljače 2020. u Stockholmu, u Švedskoj, na Trećoj globalnoj ministarskoj konferenciji o sigurnosti prometa na cestama;
Dajemo priznanje švedskoj vladi na predsjedavanju, pripremi i održavanju Trećeg globalnog ministarskog odbora Konferencije o sigurnosti prometa na cestama;
Pohvaljujemo Vladu Ruske Federacije kao domaćina Prve globalne ministarske konferencije o cestama Sigurnost u 2009., koja je rezultirala Moskovskom deklaracijom, kao i brazilsku vladu domaćina Druge globalne konferencije na visokoj razini o sigurnosti prometa na cestama 2015. godine, koja je kulminirala Brazilskom deklaracijom;
Dajemo priznanje Vladi Ruske Federacije i Sultanatu Omana u vođenju procesa za usvajanje povezanih rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih naroda;
Prepoznajemo pravo svakog pojedinca na uživanje najvišeg zdravstvenog standarda;
Ponovno potvrđujemo važnost intenziviranja međunarodne suradnje i multilateralizma u postizanju zdravstvenog standarda i ciljeva održivog razvoja, s posebnim naglaskom na postizanje globalnih ciljeva sigurnosti prometa na cestama;
Držimo dobrodošlom Rezoluciju 70/1 Generalne skupštine Ujedinjenih naroda od 25. rujna 2015. pod nazivom „Transformiranje našeg svijeta: Agenda 2030 za održivi razvoj” i Ciljeve održivog razvoja (United Nations, UN: SDG = Sustainable Development Goals) kao okvir za integriranje prometne sigurnosti u druga područja politike, posebno u područja politike koja se odnosi na ciljeve održivog razvoja za klimatske akcije, ravnopravnost, ravnopravnost spolova, zdravlje i blagostanje, kvalitetno obrazovanje, za smanjenje nejednakosti, održivie gradove i zajednice, infrastrukturu i odgovorna potrošnja te proizvodnju na korist svima;
Držimo dobrodošlim usvajanje zaključaka političkog foruma na visokoj razini Ujedinjenih naroda i deklaracije o održivom razvoju, iz rujnu 2019. godine, kako bi aktivnosti slijedećeg desetljeća trebalo prilagoditi kontinuiranoj posvećenosti postizanju ciljeva i integriteta Agende 2030, uključujući i „osiguravanje ambiciozne i kontinuirane akcije na postizanju ciljeva SDG-a s vremenskim okvirom do 2020.”, (https://undocs.org/hr/A/HLPF/2019/l.1), posebno, cilj 3.6 - smanjenje smrtnog stradavanja i povreda u cestovnom prometu za polovicu;
Držimo dobrodošlim  donošenje nacionalnih, podnacionalnih i regionalnih strategija sigurnosti prometa, ciljeva i akcionih planova, poput onih koje su već usvojile Regionalna ekonomska suradnja Središnje Azije (CAREC) i Europska unija (EU) u cilju ispunjavanja cilja pedeset postotnog smanjenja smrtnih slučajeva i teških ozljeđivanja na cestama do 2030., kao i prepoznavanja važnosti regionalnih inicijativa i mobiliziranja partnerstva za sigurnost u cestovnom prometu;
Držimo dobrodošlim i ohrabrujućim praćenje i izvještavanje o napretku u ostvarenju ciljeva sigurnosti prometa na cestama, poput dobrovoljnih globalnih ciljeva uspješnosti u cestovnoj sigurnosti, koje su dogovorile države članice Ujedinjenih naroda;
Držimo ključnim do danas postignuto u Desetljeću akcija za sigurnost cestovnog prometa 2011.-2020., uključujući poboljšanu globalnu koordinaciju putem Svjetske zdravstvene organizacije, Regionalnih komisija Ujedinjenih naroda i Ujedinjenih naroda; povećanu suradnju nacija u pristupu i primjeni pravnih instrumenata Ujedinjenih naroda o sigurnosti prometa na cestama; veći angažman civilnog društva, proizvodnju i širenje informacijskih resursa o prometu na cestama; prevenciju prometnih ozljeda uključujući izvješća WHO-a o globalnom stanju sigurnosti na cestama; uključivanje ciljeva sigurnosti u cestovnom prometu (SDG); osnivanje Fonda Ujedinjenih naroda za sigurnost cestovnog prometa uz potporu generalnog tajnika Ujedinjenih naroda; napore posebnog izaslanika glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za sigurnost na cestama mobiliziranjem trajnih predanosti visoke razine sigurnosti u prometu; zalaganje Svjetske banke kao i ostalih MDB Inicijativa za sigurnost na cestama (World Bank, WB: MDB = Inicijativa za sigurnost cestovnog prometa, Razvojni prioritet); veći fokus na angažirane resurse i donacije za sigurnost na cestama od strane mnogih vlada i privatnog sektora za Globalnu sigurnost na cestama i Globalno partnerstvo za sigurnost na cestama;
Uvažavano naučene lekcije iz Desetljeća akcija za sigurnost cestovnog prometa 2011.-2020., kao što je potreba za promocijom programa i integrirani pristup sigurnosti prometa na cestama; kao što je podrška i opredjeljenje za težnju ka sigurnosnom sustavu Vision Zero; kao što je jačanje nacionalnih međusektorskih suradnji na dugoročnim i održivim sigurnosnim rješenjima, uključujući suradnju s nevladinim organizacijama i civilnim društvom kao i tvrtkama i industrijama koje doprinose i utječu na društveni i ekonomski razvoj zemalja;
Pohvaljujemo postignuti napredak, ali i dalje naglašavamo da su sve zemlje i dalje suočene s velikim izazovima, pa dok postoje specifični regionalni i lokalni izazovi, također postoje i mnoge dokazane mjere koje je potrebno posvuda primjenjivati i jačati;
Prepoznajemo zajedničku suradnju nacija ??na razmjeni iskustava u donošenju i provođenju zakona o rizicima u prometu kao što su prebrza vožnja, pijenje i vožnja, nekorištenje sigurnosnih pojaseva, dječjih sjedalica te kaciga za motocikle i njihovu potrebu za mjerama ublažavanja takvih rizika koji bi mogli spasiti stotine tisuća života godišnje, kao i činjenicu da još uvijek sve te mjere nisu prihvaćene u mnogim zemaljama;
Izražavamo veliku zabrinutost zbog toga što u prometnim nesrećama svake godine pogine više od 1,35 milijuna ljudi, pri čemu ih je preko 90% stradalih u zemljama s niskim i srednjim dohotkom; da su ti sudari vodeći uzrok smrtnosti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina, te da se predviđa do 500 milijuna smrtnih slučajeva i ozljeda na cestama širom svijeta između 2020. i 2030. što predstavlja pandemiju i krizu koja se može spriječiti, a koja će se izbjeći samo uz značajniju političku potporu, vodstvo i učinkovitije djelovanje na svim razinama društva u sljedećem desetljeću;
Prepoznajemo značajan utjecaj prometnih nesreća na djecu i mlade te naglašavamo važnost toga uzimajući u obzir njihove potrebe, ali i potrebe druge ranjive populacije, uključujući starije ljude i osobe s invaliditetom;
Naglašavamo štetan i dugoročan utjecaj prometnih nesreća, povezane smrtnosti i ozljeđivanja na rast nacionalnog gospodarstva, nejednak napredak po regijama i zemljama s različitim nacionalnim dohotkom; izražavamo zabrinutost zbog činjenice da zemlje niskog dohotka zemlje nisu smanjile broj smrtnih slučajeva u cestovnom prometu između 2013. i 2016., što jasno naglašava vezu između razvoja i sigurnosti na cestama;
Priznajemo da je veliku većinu smrtnih slučajeva i ozljeda u cestovnom prometu moguće spriječiti; da nesreće i dalje ostaju veliki razvojni i javnozdravstveni problem koji ima široke socijalne i ekonomske posljedice koje utječu na napredak u postizanju ciljeva održivog razvoja (SDG);
Prepoznajemo različite i raznolike izazove vezane za održivu sigurnost na cestama, kako u urbanim tako i u ruralnim područjima, a posebno uzimamo u obzir rastuću opasnost za ugrožene sudionike prometa u gradovima;
Naglašavamo važnost donošenja i učinkovite primjene politike temeljene na prikupljanju i razmjeni podataka, na nacionalnoj i regionalnoj razini, posebno podataka o smrtnim posljedicama i teškim ozljedama;
Prepoznajemo da su napredne sigurnosne tehnologije u vozilima među najučinkovitijim od svih automobilskih uređaja;
Priznajemo našu zajedničku odgovornost dizajnera sustava sigurnosti i korisnika ceste za smrtno stradavanje u cestovnom prometu i teške ozljede, jer rješavanje problema sigurnosti na cestama zahtijeva suradnju među dionicima - između javnog i privatnog sektora, akademske zajednice, strukovnih organizacija, nevladinih organizacija i medija;
Priznajemo da se ciljevi ciljeva 3.6 neće ostvariti do kraja 2020. godine, a da se znatniji napredak može postići tek jačim prihvaćanjem od strane nacionalnih vođa, globalnom suradnjom, provedbom strategija utemeljenih na dokazima i angažmanom svih relevantnih aktera, uključujući privatni sektor, kao i dodatnim inovativnim rješenjima i pristupom.

Ponavljajući našu čvrstu opredijeljenost za postizanje globalnih ciljeva do 2030. i naglašavajući našu zajedničku odgovornost,  ovime odlučujemo:

1. Ponovno potvrđujemo svoju opredijeljenost za potpunu provedbu Agende 2030, prepoznajući sinergiju između Programa politika za ostvarenje ciljeva održivog razvoja i potreba integriranog načina rada na svekoliku korist;
2. Baviti se povezivanjem sigurnosti prometa na cestama, mentalnog i fizičkog zdravlja, razvoja, obrazovanja, jednakosti, spolne jednakosti, održivih gradova, okoliša i klimatskih promjena, kao i društvenih odrednica sigurnosti i međuovisnosti između različitih ciljeva sigurnosti u cestovnom prometu, podsjećajući da su ciljevi i ciljevi ciljeva integrirani i nedjeljivi;
3. Pozvati države članice da doprinesu smanjenju broja smrtnih slučajeva u prometu za najmanje 50% u razdoblju od 2020. do 2030. godine, uz obećanje UN-ovog političkog foruma o održivom razvoju na visokoj razini; da nastave djelovati na ciljeve SDG povezane s cestovnom sigurnošću, uključujući 3.6 nakon 2020. godine; Pozivamo države članice da  proklamiraju ciljeve za smanjenje smrtnosti i ozbiljnog ozljeđivanja, u skladu s ovom obvezom, za sve skupine sudionika u prometu, a posebno ranjive sudionike prometa kao što su pješaci, biciklisti i motociklisti i korisnici javnog prijevoza;
4. Pozvati države članice i međunarodnu zajednicu da se suoče s neprihvatljivim teretom pretjeranog ozljeđivanja u cestovnom prometu, poglavito kod djece i mladeži te s sve većom potrebom za čvršćim političkim opredjeljenjem za primjenu globalne strategije za zdravlje žena, djece i adolescenata te potrebom poduzimanja potrebnih mjera za sigurnosti prometa na cestama;
5. Osigurati političku predanost i odgovornost na najvišoj razini i uspostaviti regionalne, nacionalne i podnacionalne strategije i akcijske planove za sigurnost na cestama uz doprinos različitih vladinih agencija, kao međusektorsko partnerstvo, kako bi se postigla viša razina napora koji se zahtijevaju na regionalnoj, nacionalnoj i podnacionalnoj razini za postizanje ciljeva sigurnosti u cestovnom prometu (SDG) i da te strategije i napori budu transparentni i javni;
6. Potaknuti države članice koje to još nisu učinile, da u svojem nacionalnom zakonodavstvu, pravnim instrumentima i propisima o sigurnosti prometa na cestama ugrade i standarde za dizajn i izgradnju cesta, sigurnija vozila i korištenje ceste, a u skladu s načelima sigurnog sustava, kao i primjenu i promicanje njihovih odredbi;
7. Uključiti sigurnost na cestama i sigurnosni sustav, kao sastavni element korištenja zemljišta, u oblikovanje ulica, prometnog sustava, planiranje i upravljanje, posebno za ranjive sudionike u prometu i u urbanim područjima, jačanjem institucionalnih kapaciteta s obzirom na zakone o sigurnosti prometa na cestama i provođenje tih zakona, sigurnost vozila, poboljšanja infrastrukture, javnost prijevoz, skrb i razmjena podataka nakon nesreće;
8. Ubrzati prelazak na sigurnije, čistije, energetski učinkovitije i pristupačnije načine prijevoza i promoviranje viših razina fizičke aktivnosti kao što su hodanje i vožnja biciklom, kao i integriranje ovih načina korištenja, uz korištenje javnog prijevoza, radi postizanja održivosti;
9. Potaknuti i poticati razvoj, primjenu postojećih i budućih tehnologija i drugih inovacija za poboljšanje učinkovitosti i svih aspekata sigurnosti prometa na cestama, od sprečavanja sudara do žurne medicinske pomoći i skrb o ozlijeđenima i traumatiziranima, s posebnim naglaskom na sigurnosne potrebe najranjivijih sudionika u prometu, uključujući pješake, bicikliste, motocikliste i korisnike javnog prijevoza;
10. Osigurati pravovremeni pristup visokokvalitetnim i dugoročnim zdravstvenim uslugama za ozlijeđene u prometnim nesrećama i upoznati ih da učinkovit odgovor nakon nesreće uključuje i psihološku, socijalnu i pravnu podršku žrtvama, preživjelima i obitelji;
11. Usredotočiti se na upravljanje brzinom, uključujući jače sankcije propisane zakonom kako bi se spriječilo prebrzu vožnju, a maksimalnu brzinu vožnje ograničiti na od 30 km/h  u područjima gdje se ranjivi korisnici cesta susreću s vozilima i uobičajenim načinom prometovanja, osim, gdje postoje snažni dokazi da su veće brzine sigurne, uz napomenu će napori za smanjenje brzina u cijelosti imati povoljan utjecaj na kvalitetu zraka i pozitivne klimatske promjene, kao i da će to biti od vitalnog značaja za smanjenje smrtnosti i ozljeđivanja u cestovnom prometu;
12. Osigurati da sva vozila koja se proizvode i prodaju na svim tržištima do 2030. godine, budu  opremljena odgovarajućim razinama sigurnosne opreme te dati pozitivni poticaj za uporabu takvih vozila s poboljšanim sigurnosnim svojstvima;
13. Osigurati da integrirani pristup sigurnosti u cestovnom prometu i minimalni standardi sigurnosnih performansi za sve sudionike prometa budu ključni zahtjev za poboljšanje cestovne infrastrukture i investicija;
14. Pozvati tvrtke i industrije svih veličina i sektora da doprinesu postizanju sigurnosti na cestama povezane s primjenom načela sigurnih sustava i ciljeva održivog razvoja na cijeli lanac proizvoda u cijelom procesu od nabave, proizvodnje i distribucije, što uključuje i izvještavanje o sigurnosti i izvješća o održivosti;
15. Pozvati sve javne organizacije i ustanove, na svim razinama, nabaviti sigurna i održiva vozila kao i da koriste sigurne i održive transportne usluge, što bi potaknulo i privatni sektor da slijedi ovaj primjer, a što bi pak dovelo do sigurnih i održivih voznih parkova;
16. Potaknuti povećana ulaganja u sigurnost cestovnog prometa, prepoznajući visoke stope povrata od ulaganja u prevenciju, prevenciju od prometnih ozljeda, projekte, programe i aktivnosti kako bi se ispunili ciljevi održivog razvoja prometa;
17. Naglasiti važnost praćenja i izvještavanja o napretku u ostvarenju naših zajedničkih ciljeva, i dobrovoljno, prema potrebi, o realizaciji ciljeva vezanih za sigurnost na cestama koje su dogovarale pojedine države članice; zahtijevati od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da nastavi sakupljati, objavljivati ??i razmjenjivati podatke u Izvješćima o globalnom stanju  sigurnosti prometa na cestama, ulažući odgovarajuće napore na prikupljanju i usklađivanju usporedivih podataka o sigurnosti prometa na cestama;
18. Pozvati Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da pripremi popis učinkovitih strategija i inicijativa iz što više zemalja članica koje su uspješno smanjile broj smrtnih slučajeva u svojim zemljama. Izvješće treba biti spremno za objavljivanje 2024.

Pozivamo na prvi sastanak na visokoj razini Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o sigurnosti na cestama na razini čelnika država i vlada, kako bi se mobilizirala nacionalna vodstva i unaprijedilo međunarodnu i višesektorsku suradnju u svim područjima koja su obuhvaćena ovom Deklaracijom za postizanje 50 postotnog smanjenja smrtnih slučajeva i ozljeda do 2050., stremeći ka viziji bez poginulih u prometu (Vision Zero) i pozivamo Generalnu skupštinu Ujedinjenih naroda da odobri sadržaj ove Deklaracije.

Izvor:

Stockholm Declaration
Third Global Ministerial Conference on Road Safety: Achieving Global Goals 2030
Stockholm, 19–20 February 2020