| 
      
        |  PROVJERITE  |  | 
        
          |  PROCITAJTE  |    
        
          | Koliko putovanje može biti opasno |  
          |  |  Jeste  li ikada razmišljali o tome kolika je vjerojatnost smrtnog stradavanja prilikom   putovanja bez obzira na prijevozno  sredstvo? Zasigurno niste! Pa uostalom, kada bismo vjerovali da je vjerojatnost  stradavanja velika – na putovanje nikada ne bismo niti krenuli! Zar bi netko  želio izgubiti vlastiti Život u prometu. Nitko ne razmišlja o tome kada sjeda u  neko od prometala ili se pješice uključuje u promet. Naposljetku, poznata je  ona često spominjana izreka: „Nesreće se događaju nekom drugom, a ne meni“.       Neki  ljudi zaziru od putovanja zrakoplovom iz straha od učestalih katastrofa u  kojima nema preživjelih i o kojima nas izvještavaju mediji. Puno je sigurnije  putovati brodom zar ne? Ili možda željeznicom. A najsigurnije je krenuti pješice!  To su neka od razmišljanja onih koji moraju putovati. Nažalost, ovakva  razmišljanja, koliko god zvuče trezveno i logično, nisu baš statistički točna.  Na  temelju sveobuhvatnih analiza i provedenih istraživanja, znanstvene institucije  koje se bave problematikom sigurnosti putovanja izračunale su konkretan broj  smrtno stradalih osoba po prijeđenim kilometrima, broju izvršenih putovanja, te  provedenih sati na putovanjima, i to za sve oblike prometa.  Rezultati  su vrlo zanimljivi i pomalo iznenađujući. Slijedećim prikazima dani su  usporedni podaci o broju smrtno stradalih osoba za sve oblike prijevoza;  zračni, vodni, željeznički i cestovni (bilo da se putuje autobusom, osobnim automobilom,  motociklom, biciklom ili se hoda).  Ako  usporedimo broj stradalih osoba u prometu na milijardu prijeđenih kilometara,  zračni prijevoz je najsigurniji oblik prijevoza. Tamo osoba smrtno strada tek na  svakih prijeđenih 20 milijardi kilometara! Stvari se međutim bitno mijenjaju ako  se analizira broj stradalih osoba na milijardu izvršenih putovanja. Tada je  autobusni prijevoz najsigurniji. Autobus je najsigurnije prijevozno sredstvo i ako  se analizira broj stradalih osoba na milijardu sati vožnje, odnosno broj  stradalih u odnosu na vrijeme provedeno u putovanju.  Iznenađuje podatak (ili možda ne?) da je hodanje vrlo opasno, dok su još  opasniji vožnja biciklom ili motociklom. Podaci 1: Broj stradalih osoba na milijardu   prijeđenih kilometaraPodaci 2: Broj stradalih osoba na milijardu  izvršenih putovanja
 Podaci 3: Broj stradalih osoba na milijardu  sati  vožnje/leta/plovidbe/hoda
 Brojke crvene boje u zagradama predstavljaju rang u pojedinoj grupi podataka
 
        
          | Način putovanja
 | Podaci 1
 | Podaci 2
 | Podaci 3
 |  |  
          | Zrakoplov | 0,05(1)
 | 117(6)
 | 30,8(3)
 |  |  
          | Autobus | 0,4(2)
 | 4,3(1)
 | 11,1(1)
 
 |  |  
          | Vlak | 0,6(3)
 | 20(2)
 | 30(2)
 |  |  
          | Brod | 2,6(4)
 | 90(5)
 | 50(4)
 |  |  
          | Automobil | 3,1(5)
 | 40(3)
 | 130(5)
 |  |  
          | Bicikl | 44,6(6)
 | 170(7)
 | 550(7)
 
 |  |  
          | Pješak | 54,2(7)
 | 40(4)
 | 220(6)
 |  |  
          | Motocikl | 108,9(8)
 | 1640(8)
 | 4840(8)
 |  |  Svi  ovi podaci rezultati su istraživanja, statističkih podataka, usporedbi i analiza,  i ne moraju se uopće odnositi na Vaša putovanja. Godinama možete pješačiti ili  se voziti biciklom, pa da vam se ništa ne dogodi. Nažalost, možete stradati pri  svojem prvom letu avionom ili vožnji autobusom.  Budite svjesni rizika koji uvijek postoji u prometu! Nemojte ga  zanemarivati niti ignorirati. Pogotovo - ukoliko putujete onim prijevoznim sredstvom  kojim osobno upravljate (osobni automobil, motocikl, bicikl) ili ukoliko se kao  pješak uključujete u promet.   *izvor podataka: http://www.numberwatch.co.uk/risks_of_travel.htm 
        
            Goran Tratnjak, studeni 2009. godine 
 | 
        
          |  POGLEDAJTE  |  | 
    
      |  PROMISLITE  |  |