PROCITAJTE

HRVATSKA SUDJELOVALA U MEĐUNARODNOM ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKOM PROJEKTU SARTRE 3

ŠTO JE PROJEKT SARTRE?

SARTRE3 (Social Attitudes to Road Traffic Risk in Europe) je međunarodno znanstveno istraživanje stajališta društva u svezi s rizicima vozača u cestovnom prometu Europe. Grupa SARTRE započela je pratiti sigurnost cestovnog prometa na cestama Europe još 1991. godine kada je i provedeno prvo istraživanje u 15 europskih država. Drugo međunarodno istraživanje SARTRE2 provedeno je pet godina kasnije u 19 zemalja. Rezultati istraživanja su publicirani u izdanjima "Europski vozač i sigurnost prometa" i prezentirani HLG-u (Visokoj skupini za sigurnost cestovnog prometa) Europske Unije.

Slika 1 : Zemlje uključene u istraživanje SARTRE3

DG TREN (Opća uprava , TR ansport i EN ergija ) Europske unije i HLG željeli su nastaviti s istraživanjima u okvirima projekta SARTRE3, koji je trebao aktualizirati pitanja i istražiti stavove vozača u zemljama članicama, a u svrhu davanja preporuka odgovarajućim tijelima EU i s ciljem ujednačavanja legislative u ujedinjenoj Europi.
Grupa SARTRE počela je pratiti sigurnost ne europskim cestama još 1991. god. provođenjem istih anketa vozača u svakoj zemlji. Prva studija SARTRE o društvenim stavovima vozača prema riziku u cestovnom prometu izvršena je u 15 europskih zemalja (od 1991. do 1994. godine). Druga je provedena pet godina kasnije (od 1996. do 2000. godine), a obuhvatila je 19 zemalja.
Najnovije istraživanje SARTRE3 , provedeno je u 23 zemlje, a po prvi puta uključena je i Republika Hrvatska.

PROBLEM I CILJ ISTRAŽIVANJA

Problem cestovne sigurnosti urgentan je ne samo za Hrvatsku već i za ostale europske zemlje. Usprkos metodama i uloženim sredstvima pojedinih država u saniranju toga problema, opasnost i rizik u prometu neizbježni su i prisutni uvijek u cestovnom prometu. Pravna uređenost sustava cestovnog prometa te stavovi i ponašanja sudionika prometa, temelj su oko kojega se grupiraju snage, promišljanja i poduzimaju mjere pojedinih zemalja s namjerom povećanja cestovne sigurnosti što se materijalizira u smanjenom broju šteta, traumi, ozljeđivanja i smrtnosti u cestovnom prometu.
Ovakva istraživanja, usporedno provedena u velikom broju zemalja na reprezentativnom uzorku, imaju prije svega svrhu izvještavanja europske javnosti o nekima od glavnih spoznaja dobivenih anketiranjem vozača u njihovim zemljama. Takvo preispitivanje stavova vozača može biti markantan putokaz nadležnim tijelima u pojedinim zemljama za izmjenu ili usuglašavanje regulative s ciljem harmonizacije sustava u cijeloj Europi.
Cilj znanstvenog istraživanja SARTRE3 bio je ispitivanje stajališta i ponašanja europskih vozača, utvrditi kako kulturni i društveni čimbenici utječu na sigurnost prometa, što vozači misle o nekim prometnim propisima te koje bi se mjere u pogledu sigurnosti u cestovnom prometu mogle poduzeti kako bi europski vozači bili sigurniji.
Neupitna je korist od ovako sustavno i ciklički provedenih sličnih istraživanja (SARTRE1, SARTRE2, SARTRE3), jer osim egzaktnih podataka vezanih za stavove vozača omogućuju usporedbu i uvid u transformaciju istih, tijekom vremenskog perioda u kojemu su ta ispitivanja i obavljana.
Grupe pitanja u ovom projektu bile su iste kao i u ranijim istraživanjima upravo zbog mogućnosti usporedbe s ranijim istraživanjima, a u cilju nove politike međusobnog razumijevanja vozača u Europi.
Stavovi vozača na cestama europskih zemalja koji su se ispitivali ovim istraživanjem mogu se grupirati u nekoliko najvažnijih skupina pitanja: stavovi vozača o cestovnoj sigurnosti; kaznama za prekršitelje; ponašanju vozača; brzinama u prometu; ponašanju prema drugim sudionicima prometa; korištenju sigurnosnih pojaseva; vožnji pod utjecajem alkohola; zagađenju okoliša; harmonizaciji propisa u zemljama EU; vožnji u tunelima; te o prometnoj politici EU. 

Provedba cijeloga projekta SARTRE3 bila je predviđena u razdoblju od 2002. do 2004. godine. Osim 21 zemlje EU, u istraživanje su uključene Hrvatska i Švicarska.
U svakoj državi koja je sudjelovala u projektu, provodila se anketa na reprezentativnom uzorku vozača osobnih automobila (samo B kategorije vozila). Za uzorak je određeno najmanje 1000 vozača po zemlji, odnosno intervjuirano je sveukupno oko 24.000 vozača.
Ispitivanje vozača provedeno je osobno, intervjuom kod kuće, a na temelju jedinstvenog upitnika. Intervju je po ispitaniku trajao od oko 45 minuta. Termini za anketiranje bili su zadani za sve zemlje i provedeno je između 15. studenoga 2002. godine i 15. siječnja 2003. godine.
Tekst upitnika utvrđen je od strane konzorcija SARTRE3, pri čemu su se morale poštovati “Smjernice za provođenje ankete” koje je također utvrdio nositelj projekta. Cijeli posao anketiranja koordinirao je INRETS (Francuski institut za sigurnost prometa) preko svog zaposlenika i ujedno koordinatora projekta gospodina Cauzarda, a za provedbu anketiranja u svakoj pojedinoj zemlji bio je odgovoran nacionalni korespondent.
Uzorak od 1000 vozača dobiven je iz baze podataka Ministarstva unutarnjih poslova RH. Referentna godina za odabir vozača bila je 2001. godina i broj vozača u Republici Hrvatskoj prema Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa za 2001. godinu Ministarstva unutarnjih poslova. Uzorak vozača dobiven je posebnim odabirom koraka iz baze podataka po županijama kako bi se dobila ravnomjerna raspodjela vozača po cijeloj državi. Uz referentnu bazu odabrana je i rezervna baza od tisuću vozača koja je služila kao zamjenska baza u slučaju nemogućnosti pristupa vozaču iz temeljne baze.

KONTEKSTUALNA ANALIZA

Treba reći da je istraživanje provedeno u situaciji u kojoj je stanje u društvu prije anketiranja, za vrijeme i poslije anketiranje bilo bez značajnijih promjena. Okolnosti anketiranja normalne, nije bilo događaja koji bi mogli bitno utjecati na stavove vozača izuzev činjenice da je anketiranje provedeno između prvog i drugog čitanja Zakona o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama RH, još u prošlom zasjedanju Sabora.
Zbog cjelovitosti konačne analize i usporedbe kontekstualnih podataka između zemalja sudionica istraživanja, svaka zemlja sudionica istraživanja je morala ispuniti i upitnik s kontekstualnim podacima kao pozadinu za tumačenje podataka dobivenih u SARTRE 3. Temeljna godina za podatke iz kontekstualne analize je bila 2001. godina. Informacije koje će se dobiti na taj način iz svake zemlje trebale su upotpuniti cijeli projekt s podacima koji se odnose na populaciju vozača, cestovnu mrežu, tipove vozila, izloženost riziku, zakonodavstvo, propise o korištenju sigurnosnih pojaseva, alkoholu, kaznenu regulativu, podatke o prometnim nesrećama, kampanjama i drugo.

Metoda i način anketiranja su zadani od nositelja projekta kao i sadržaj pitanja u anketnom upitniku. Svaki upitnik imao je 55 zadanih pitanja. Ostavljena je mogućnost svakoj zemlji dodati nekoliko tzv. „nacionalnih pitanja“ za vlastitu obradu. U dogovoru s predstavnicima prometne policije u upitnik je uneseno takvih devet dodatnih pitanja koja ostaju za obradu HAK-u i MUP-u.
Ovlašteni ispitivači HAK-a, određeni za provedbu anketiranja, posebno su osposobljeni za intervjuiranje. Nekolicina ostalih zaposlenika HAK-a osposobljena je za unos podataka anketiranja u za to posebno izrađen program.
Prije početka anketiranja na dvije tisuće adresa, odabranih vozača za anketiranje uputili smo i pismo namjere u kojem se potencijalnim ispitanicima pojasnio cilj, odnosno svrha i značaj ovoga istraživanja, sa zamolbom svima da prihvate sudjelovanje u provedbi projekta.
Samo anketiranje u Republici Hrvatskoj provedeno je u vremenu od 15. studenoga 2002. godine do 27. prosinca 2002. godine, a obavljeno je savjesno i potpuno prema uputama instruktivnog tima. Unos podataka izvršen je prema naputku konzorcija, odnosno nacionalnog koordinatora projekta, a sređena baza podataka s 1035 intervjua transferirana je u ASCII format te proslijeđena nositelju projekta u Francusku.
Analizu rezultata obavile su stručne službe SARTRE3 za svaku zemlju pojedinačno i ukupno na razini cjelokupnog istraživanja.

BROŠURA

Uoči završetka cjelokupnog istraživanja i zajedničkog završnog seminara svih sudionika projekta SARTRE3, koji se održao u Parizu 29. studenog 2004. godine tiskana je Brošura s odabranim rezultatima istraživanja pod nazivom „Kako naše vozače i ceste učiniti sigurnijim“ („Making our driversand roads safer Selected“ - results from a European survey).
Brošura je prva pisana objava dijela rezultata istraživanja kojoj je namjena korištenje i za izvještavanje europske javnosti o nekim od glavnih saznanja ankete SARTRE. Cjelovita detaljna analiza istraživanja SARTRE3 bit će prezentirana u studenome 2004. godine u Parizu.
Što možemo nauciti iz te Brošure?
Ovo će istraživanje, na temelju prikupljenih podataka, pomoći u razumijevanju promjena koje su se dogodile u sustavu cestovne sigurnosti u posljednjih desetak godina. Ankete SARTRE3 pokazuju da većinu vozača brine cestovna sigurnost, kako uočavaju da je ponašanje vozača vrlo važan čimbenik u pridonošenju cestovnoj sigurnosti, ali također pokazuju kako se vozači često ponašaju opasno i protuzakonito. To znači da, ukoliko Europska Zajednica želi postići svoj cilj smanjenja smrtnih slučajeva u prometu na cestama za 50% do 2010., svi vozači moraju odigrati važnu ulogu.
Poruka je dakle da svi vozači, što znači svatko od nas, treba odigrati ključnu ulogu i modificirati naše ponašanje za volanom.
Inače istraživanje SARTRE3 jasno je identificiralo primjere dobre i loše prakse u Europskoj uniji. Dobro je za one koji se praktično bave pitanjima cestovne sigurnosti i individualne vozače u svakoj zemlji da pogledaju rezultate istraživanja i poziciju svoje zemlje u tim istraživanjima.
Iz ove studije koja odražava promišljanje preko 24000 europskih vozača može se zaključiti slijedeće:

•  SARTRE 3 je utvrdio kako najveći broj vozača u Europi brine o pitanjima cestovne sigurnosti. Oni su također svjesni da je vozačko ponašanje značajan čimbenik u nesrećama. Vozači su općenito skloni provođenju i čak oštrijim kaznama, a posebno za vožnju pod utjecajem alkohola.
•  Čini se da će biti potrebno cjelokupno zaoštravanje prometnih propisa kako bi se poboljšala sigurnost, pogotovo ako se želi postići smanjenje smrtnosti u Europskoj uniji. Ipak to će morati biti popraćeno velikom medijskom pažnjom i javnim nastupima kako bi se poboljšala svijest javnosti i podrška mjerama koje bi mogle postaviti ograničenja njihovom ponašanju. Pogotovo biti će potrebno obratiti pažnju na prebrzu vožnju, vožnju pod utjecajem alkohola i korištenje pojaseva za vezanje.
•  Biti će potrebna povećana kontrola, iako će biti učinkovitija ako bude transparentna. Pažnja se mora pokloniti stvarima koje javnost doživljava kao ispravne, jer bez potpore javnosti te akcije neće uspjeti. I dok su vozači spremni prihvatiti ograničenja kako bi unaprijedili cestovnu sigurnost, ta potpora će nestati ako se mjere dožive kao načini prikupljanja novca, a ne kao načini smanjenja broja nesreća. S toga će biti važno, da se javnost dobro informira kako bi se mjere bolje iskoristile.
•  Čini se nevjerojatnim da mnoge zemlje još uvijek imaju tako nisku stopu korištenja sigurnosnih pojaseva za vezanje. Ako se uzme u obzir koliko se dugo već koriste, koliko su se pokazali učinkovitim u smanjenu broja ozbiljnih nesreća, čudi nevoljkost ljudi da ih koriste za vrijeme vožnje. Trebaju se pronaći novi načini kako bi se vozače uvjerilo da češće koriste sigurnosni pojas, posebno u zemljama u kojima vozači pokazuju riskantnije ponašanje, kao npr. u Italiju, Slovačkoj i na Cipru.

•  U svim bi se zemljama trebalo usredotočiti na vozače, i ostale sudionike u prometu koji su najviše izloženi riziku, kako bi se smanjili tipovi ponašanja koji predstavljaju najveći problem. U mnogim slučajevima to će značiti da se treba usredotočiti na mlade ljude, one s visokim prihodima i one koji godišnje prijeđu velike udaljenosti.
•  Korištenje novih tehnologije koje pomažu vozaču, kao i prisiljavanje na prikladnije ponašanje, najvjerojatnije će u budućnosti odigrati bitnu ulogu u cestovnoj sigurnosti. Biti će važno te tehnologije koristiti efektivno; kao i promatranje kako se one koriste trenutno i kako na njihovo korištenje gleda javnost.

Slika 3 : Postotak vozača u pojedinim zemljama koji smatraju da vezivanje sigurnosnih pojaseva nije nužno, ako voze oprezno

•  I dok su istraživanja pokazala da postoje značajne razlike među vozačima u europskim zemljama, treba zapamtiti da postoje vidljive razlike među pojedinim vozačima u svakoj zemlji.
•  Značajne razlike nađene su kod stavova, ponašanja, uočavanja i iskustva u provođenju propisa kao i kod uključenosti u nesreće. Kod planiranja sigurnosnih mjera na europskom nivou važno je u obzir uzeti te razlike. Kao dodatak tim razlikama, neophodno je uzeti u obzir različite prometne propise u svakoj zemlji, kao i socijalni, ekonomski i kulturni kontekst u kojem vozač živi.
•  U obzir se trebaju uzeti i nacionalna obilježja i iskustvo.
•  Na harmonizaciju prometnih propisa se gleda pozitivno. Vozači to doživljavaju vrlo pozitivno, jer se sve vozače duž cijele Europe jednako tretira.

Slika 4 : Postoci vozača u pojedinoj zemlji koji su u posljednje tri godine platili kaznu zbog prebrze vožnje

Slika 5 : Postotak vozača u pojedinoj zemlji koji smatraju da je njihova vožnja manje opasna od vožnje drugih vozača