PROVJERITE
vozac
anketa
provjera znanja
alkotest
PROCITAJTE

Jesam li siguran vozač - rezultati istraživanja

mr.sc. Nenad Zuber, Vladimir Benceković

Sažetak rada:

Globalna skrb o sigurnosti prometa na cestama danas zahtijeva od svake društvene zajednice i društveno odgovorno ponašanje svih pojedinca - sudionika prometa. Poželjna vizija sigurnosti prometa trebala bi biti takvo stanje ravnoteže u sustavu koje podrazumijeva njegovo odvijanje bez nastupanja štetnih učinaka: prometnih nesreća, ugrožavanja zdravlja ili života sudionika prometa ili okoliša.

Vozač se smatra ključnim čimbenikom u ovom složenom sustavu. Mudar, odgovoran i siguran vozač ključni je čimbenik sustava cestovne prometne sigurnosti, na koji izravno utječe svojim ponašanjem, iskustvom, psihofizičkim sposobnostima, navikama, znanjima o prometu i vještinama upravljanja vozilom.

Pretpostavka je da svaki vozač posjeduje osnovna znanja, vještine i sposobnosti (jednom riječju kompetencije) za upravljanje vozilom u prometu. No, postavlja se pitanje: je li dobivši vozačku dozvolu stekao i odgovarajuće sigurnosne navike i prijeko potrebna sigurna ponašanja koja se inače stječu iskustvom, a za izbjegavanje neželjenih i nepoželjnih opasnih i rizičnih ponašanja. Osim toga, postavlja se pitanje: je li, i u kojoj mjeri je dobar vozač ujedno i siguran vozač? Dakako, dobar vozač nije nužno uvijek i siguran vozač!

Ponašanja vozača u prometu plod su složene interakcije znanja, sposobnosti, vještina, iskustava, osobina, odgoja, poticaja i utjecaja iz okružja, dobi, spola (ali i niza drugih varijabli), sve do kulturnog kruga u kojem pojedinac funkcionira i civilizacijske razine kojoj vozač pripada. Sve te varijable izravno determiniraju vozačeva ponašanja u prometu.

Temeljni cilj ovoga rada je istražiti samoprocjenu vozačkih ponašanja i dobiti odgovor na pitanje: Koliko sam siguran vozač?; odnosno, osobnu procjenu vozača o tome je li sigurniji, nesigurniji ili opasniji u prometu od drugih vozača. Dobivenim i prezentiranim rezultatima željelo se pomoći u sagledavanju jednoga segmenta sigurnosti odvijanja prometa na cestama – ponašanja vozača u prometu na cesti i koliko je ono sigurno. Specifični ciljevi vezani su uz stjecanje uvida u eventualne razlike u ponašanju i samoprocjeni s obzirom na dob, spol, vozačko iskustvo, sudjelovanje u prometnim nesrećama.

Istraživanje je provedeno na uzorku od N=5114 vozača čiji su stavovi promišljanja, postupanja i samoprocjena dobiveni internet anketom, kao alatom. Namjera autora bila je na reprezentativnom uzorku vozača svih dobnih skupina, različitih vozačkih iskustava i spolova utvrditi razinu sigurnosti njihova sudjelovanja u prometu i njihova društveno prihvatljivog ili neprihvatljivog ponašanja te potencirati utjecaj ponašanja u prometu na događanje prometnih nesreća ili činjenja prometnog prekršaja.

Ključne riječi: 
SIGURNOST, SAMOPROCJENA, PONAŠANJE U PROMETU, PROMETNA NESREĆA, ANKETA

Termin vozač u tekstu najčešće podrazumijeva rodnu razliku (uključuje vozače i vozačice), ukoliko tekstom nije posebno specificirano da se radi o vozačicama ili vozačima

1. UVOD

Jedna od bitnih osobina vozača je vještina očuvanja opće razine sigurnosti u prometu. Izravan utjecaj na to utječe odluka koju vozač donosi kako bi izveo određenu radnju vozilom, (prije očigledne opasnosti ili riskantne situacije u rutinskim i normalnim prometnim uvjetima). To je u načelu proces koji priprema vozača na potencijalno opasne situacije koje još nisu viđene, ali trebale bi biti pretpostavljene. Ova prilično apstraktna konstatacija teško je shvatljiva vozačima početnicima - ali ne nužno samo njima. Vještina sigurne vožnje povezana je s kategorijom vremena i prostora u kojem vozač otkriva, primjećuje, procjenjuje te donosi odluke. Marginu - granicu sigurnosti, vozač ocjenjuje na temelju izbora brzine i položaja vozila. Vrijeme i prostor određuju hoće li planirana radnja uspjeti odnosno hoće li ostati još vremena za izvršenje druge radnje u slučaju pogreške pri izvođenju prve. Naravno, na rezultat određene situacije utječu i drugi, vanjski i unutarnji čimbenici koje vozač može kontrolirati ili su izvan njegove kontrole.

Vozačke kompetencije i iskustvo temelj su za racionalno ponašanje vozača usklađeno s njegovom savješću. I osjećaj odgovornosti često je definiran kao svijest vozača ili funkcija koja upravlja njegovim ponašanjem. Možemo reći da je to skupina etičnih normi koje utječu na individualnu motivaciju. Odgovornost pomaže usmjeriti ponašanje prema određenim ciljevima koje su izvan naglih, lakomislenih, nepromišljenih i individualnih ciljeva. Odgovorna vožnja zahtijeva koncentraciju na stvarne i eventualne rizike te mogućnosti uočavanja stvari ili pojava koje se trenutno nalaze izvan vidnoga polja vozača. Odgovorna vožnja zahtijeva također realizaciju društvenih ciljeva koji su izvan individualnih ciljeva i ponašanja, a u skladu s određenim pravilima sigurnosti kao društvene kategorije.

Danas, globalna skrb o sigurnosti prometa bez pogovora zahtijeva od svake društvene zajednice i društveno odgovorno ponašanje svih pojedinca – sudionika prometa. Poglavito od vozača očekuje se društveno odgovorno sudjelovanje u prometu. Društvena zajednica uređuje prometni sustav, donosi zakone, sankcije za prekršitelje i mjere koje se koriste kako bi se spriječilo stradavanje ili ozbiljno ozljeđivanje sudionika u cestovnim nesrećama ili ublažavanje posljedica izazvanih tim nesrećama. Uspostavom koherentnog sustava i opće prihvaćenih pravila države se nastoje zaštititi od neodgovornih, nesigurnih i nepouzdanih sudionika prometnog sustava i nastoje kontrolirati sustav svim sredstvima kako bi postigle željenu ili zadovoljavajuću razinu cestovne sigurnosti.

Osjećaj odgovornosti vozača zahtijeva također vještinu ocjene (samoprocjenu) svog ponašanja za vrijeme upravljanja vozilom te postupanja u skladu s osobnim i društvenim vrijednostima. Osobina koju kod vozača zovemo osjećaj odgovornosti je temelj za usavršavanje i samokontrolu a to je nužno za sigurno, zrelo, mudro, učinkovito i društveno odgovorno kretanje cestama.

2. SIGURNOST NA CESTAMA

Sigurnost kao pojam implementiran je u nizu znanosti i disciplina, a koristi se u različitim kontekstualnim pristupima – od državne sigurnosti, pravne sigurnosti, socijalne sigurnosti, financijske sigurnosti, sigurnosti pri radu … preko sigurnosti u prometu i tako dalje.

Sigurnost cestovnog prometa nedvojbeno je dio opće sigurnosti. Postoje mnoge teorije i definicije sigurnosti. Što god govorili ili pisali o sigurnosti kao dinamičkoj - društvenoj kategoriji uvijek spominjemo prometno okružje i međuovisnost čimbenika koji funkcioniraju i koji su izravno ili neizravno vezani za to okružje. Pri tome se najčešće se ograničavamo na sudionike prometa (prije svega vozače), cestovnu infrastrukturu i vozila. U dinamici i međusobnom djelovanju još cijelog niza varijabli, o kojima ovisi sigurnost, zahtijeva se njihovo sinergijsko i sustavno prožimanje na temelju opće prihvaćenih stavova i vrijednosti na kojima se opet temelji odgovarajuća i općeprihvaćena najbolja praksa i sustav vrijednosti. Erozijom tog sustava vrijednosti nastupa nesigurnost prometnog sustava.

Poželjna vizija sigurnosti prometa bi trebala biti takvo stanje ravnoteže u sustavu koje podrazumijeva njegovo odvijanje bez nastupanja štetnih učinaka (predvidljivog ili nepredvidljivog štetnog događaja): prometnih nesreća, ugrožavanja zdravlja ili života sudionika prometa ili okoliša. Takva, deklatarivno prihvaćena i neosporavana – ali jako skupa vizija – „Vision zero“ – promet bez poginulih, egzistira već dvadesetak godina, ali nažalost nije globalno zaživjela.

Bez obzira na to, u sigurnost stalno treba ulagati, istraživati, propitivati – kako u cestovnu infrastrukturu (održavanje postojećih i izgradnja novih cesta i opreme, nadzor prometa), u vozila (obnovu voznoga parka, IT tehnologiju, 3E vozila - ekološki prihvatljiva, energetski učinkovita i ekonomski isplativa), tako i u vozače i ostale sudionike prometa. Čovjek kao sudionik prometa izravno i neizravno na njega utječe svojim osobnim značajkama, psihofizičkim osobinama, obrazovanjem i kulturom ali je i najodgovorniji subjekt koji utječe na rizik u prometu.

2.1 Interakcija  čovjeka i sigurnosti prometa

Uzimajući u obzir značaj brojnih čimbenika koji utječu na sigurnost cestovnog prometa, nedvojbeno najmarkantniji čimbenik je čovjek čija obrazovanost, osposobljenost i društveno prihvatljivo ponašanje u prometu izravno utječu na uredno funkcioniranje prometnog sustava i njegovu učinkovitost.

Vozač se smatra ključnim čimbenikom u ovom složenom sustavu. O čovjeku ovisi ekonomska, tehnološka i funkcionalna dimenzija prometa. Čovjek osmišljava promet, organizira ga, realizira – o njemu ovisi uspješnost prometnog sustava. O njemu i njegovom odnosu prema formalnim i pravnim kategorijama ovisi sigurnost i zaštićenost u sustavu. Čovjek pravno normira, uređuje, nadzire i valorizira čimbenike prometnog sustava. Čovjek uči o prometu, ali i poučava druge zakonitostima funkcioniranja tog vrlo složenog sustava.

A kako se vozač odnosi prema sigurnosti? Pretpostavka je da svaki vozač posjeduje osnovna znanja, vještine i sposobnosti (jednom riječju kompetencije) za upravljanje vozilom u prometu. No, postavlja se pitanje: je li dobivši vozačku dozvolu stekao i odgovarajuće sigurnosne navike i prijeko potrebna ponašanja za izbjegavanje neželjenih i nepoželjnih rizičnih ponašanja koja se inače stječu iskustvom.

Ako se danas od suvremenog čovjeka očekuju minimalna razina čitalačkih, matematičkih, pismenih, digitalnih, socijalnih i drugih kompetencija – tako se očekuje i dostatna razina odgovornog i sigurnog ponašanja u prometu.

Osim toga, postavlja se pitanje: je li dobar vozač ujedno i siguran vozač? Dakako, dobar vozač nije nužno i siguran vozač! Dobar vozač može posjedovati sve potrebne vještine i znanja potrebna za sudjelovanje u prometu. Ali, upotrebljava li vozač te stečene vještine u funkciji svoje i sigurnosti drugih u prometu? Jesu li stečena znanja na razini enciklopedijskih, ili su ta znanja uporabna - učinkovita znanja u funkciji sigurnosti prometa.

Životno važne sigurnosne kompetencije stječu se učenjem, a analogno tome, učenjem o prometu stječu se i društveno poželjne prometne kompetencije - i to cjeloživotnim učenjem za sigurno i odgovorno ponašanje u prometu

2.2. Prometne nesreće

Poznata su globalna promišljanja kako prometne nesreće nastaju zbog nepovoljnog odnosa različitih okolnosti i poremećaja u sustavu sigurnosti (poremećaja u suodnosu sudionika sustava sigurnosti: vozača, infrastrukture, vozila i okružja u kojemu se promet odvija).

Posebno treba naglasiti dominantnu spoznaju povezanosti ponašanja vozača za upravljačem i nastanka prometnih nesreća – što je posve nedvojbeno. Upravo zbog te uzročno posljedične povezanosti nameće se pitanje: Kako stvoriti društveno prihvatljiv vrijednosni sustav kod pojedinaca (prije svega kod vozača), odnosno socijalno prihvatljivo ponašanje? Nepažnja i neoprez u prometu redovito “kumuju događajima“. Često precjenjivanje svojih i sposobnosti vozila kojim se upravlja , nerealno pouzdavanje u sofisticirana tehnološka rješenja, dobre gume, „dobro“ vozilo, previdi ključnih čimbenika za sigurno rješavanje prometnih zahtjeva - dovodi do posljedica koje zahtijevaju angažiranje znatnih sredstva za saniranje posljedica.

Za predviđanje i izbjegavanje prometnih nesreća potrebna je učinkovita povezanost i skladnost u primjeni propisa, odgovornog ponašanja, smirenosti i iskustva. Mladi ili neiskusni vozači su tu hendikepirani. Karakterizira ih rasipanje pažnje. Brzina ove generacije ali ne nužno samo mladih, dijelom je posljedica izloženosti tehnologiji i diktaturi hitrosti. Oni sve žele odmah, žurno, nestrpljivi su, površno procesuiraju informacije, ugroženi su im metakognitivni procesi. Informacije ova net generacija prima površno (kao da „skrolaju“ na internetu). Pouzdaju se u svoje „multitasking vještine“, a to nije dobro.

Majda Rijevec, Y i Z generacija: Implikacije za obrazovnu praksu, Prvi dani strukovnih nastavnika, Opatija, 2018.

U prometu se ponašaju vrlo slično, ali zaboravljaju da ne sjede u udobnoj stolici pred ekranom računala, smartfona ili tableta. Zaboravljaju faktor kretanja, brzine, sila koje djeluju na vozilo, izmjene zahtjevnih informacija za procesuiranje i rješavanje, neophodnost predviđanja – a oni to primaju površno kao što i pregledavaju informacije na računalu. Nisu svjesni da mozak može ozbiljno istraživati samo jedan zadatak, a upravo sudjelovanje u prometu predstavlja jedan od najzahtjevnijih zadataka.

Vožnja u prometu na cesti je timski pothvat koji se odlikuje tolerancijom, međusobnim uvažavanjem i suradnjom onih koji u njemu sudjeluju! Kada zahtjevi prometa „prerastu“ sposobnosti vozača, odnosno kada vozač više nije u mogućnosti kontrolirati situaciju, vozilo ili svoje ponašanje u konkretnoj prometnoj situaciji, vožnja postaje visoko rizičan pothvat s velikom vjerojatnošću za nastanak prometne nesreće i vrlo izvjesne ugroze drugih sudionika prometa.

Mudar i siguran vozač ključni je čimbenik sustava cestovne prometne sigurnosti, na koji izravno utječe svojim ponašanjem, iskustvom, psihofizičkim sposobnostima, navikama, znanjima o prometu i vještinama upravljanja vozilom.

3. PONAŠANJE VOZAČA

Ponašanje vozača u prometu plod je složene interakcije znanja, sposobnosti, vještina, iskustava, osobina, odgoja, poticaja i utjecaja iz okružja, dobi, spola … ali i niza drugih varijabli… sve do kulturnog kruga u kojem pojedinac funkcionira i civilizacijske razine kojoj vozač pripada. Sve te varijable determiniraju vozačeva ponašanja u prometu.

Neka ponašanja su temeljem interakcije brojnih varijabli kvalificirana kao ona koja predstavljaju značajnije odstupanje od uobičajenog i društveno prihvaćenog ponašanja za određenu sredinu. Takva društveno neprihvatljiva ponašanja, odnosno odstupanja od naučenih – prihvatljivih ponašanja u prometu, često predstavljaju rizična ponašanja ili poremećaje u sustavu i izravno utječu na razinu sigurnosti sudionika prometa.

Često je ponašanje vozača odraz njegove (ne)mogućnosti kako se nositi sa situacijama, izazovima, problemima, ugrozama, zahtjevima, frustracijama, stresovima … okružja u kojem vozi. Kao reakcija na takve složene zahtjeve s kojima se mnogi vozači teško mogu nositi, generiraju se različita incidentna ponašanja.

Ponašanje je prije svega vladanje nad samim sobom. Ponašanje općenito, a i ponašanje u prometu, je način postojanja i djelovanja, a definiraju ga osobine ličnosti.

Živan Bezić: Ljudsko ponašanje, Crkva u svijetu, 40 (2005.), br. 2, 207-227

Ljudsko se ponašanje, zbog svoje složenosti i niza varijabli i okolnosti koje na njega utječu, ne da nikada posve objasniti, a kamoli egzaktno prikazati matematičkom formulom. Neki etolozi i francuski psiholog M. Reuchlin su i to pokušali. Autor je ustvrdio kako je ponašanje funkcija osobnosti (urođenih čimbenika ili personalite) i sredine ili okružja (vanjskih čimbenika i okolnosti) ili R=  f  (P, S).

Etologija (grčki: ethos – navika, običaj, narav, karakter + logos – nauka, znanje, znanost, učenje) je biološka znanost koja proučava ponašanje ljudi. Fokus etologije je ponašanje u prirodnim uvjetima. Etologija uključuje analitičke odgovore na pitanja: koji (unutrašnji i vanjski ) čimbenici uzrokuju odgovarajući odgovor u ponašanju, što i kako upravlja ponašanjem i kakva je priroda interakcije ponašanja i životne sredine. Etologija, između ostaloga nastoji objasniti i dinamiku pojedinih načina (modela) ponašanja. - Prema https://bs.wikipedia.org/wiki/Etologija

Budući da je čovjek prije svega etičko biće, njegovim bi ponašanjem morali upravljati ponajprije moralni kriteriji. No, ponašanje je u prvome redu određeno činjenicom koliko možemo vladati samim sobom te koliko se možemo nositi sa sve većim izazovima, zahtjevima i problemima u okolnome svijetu i naposljetku, na koji to način pokazujemo prema van, odnosno prema drugima.

Navike, okolišna stimulacija, načini i stil vožnje, pogotovo u urbanim sredinama, posljedica su socio-kulturnih promjena i bivaju spontano usvojeni od strane sadašnje generacije, poglavito mlađih, ali ne baš i tako mladih vozača. Individualizam i konkurencija, taština i častoljublje, precjenjivanje svojih sposobnosti i mogućnosti uporno i nenametljivo se uvlače u svaku poru ponašanja vozača i dovode do toga da su vozači postali sve manje sigurni za sebe i za ostale sudionike prometa, a što potvrđuju i egzaktni podaci praćenja stanja sigurnosti prometa na cestama.

MUP: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2016., Zagreb, 2017.

4. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA

Ovim istraživanjem te dobivenim i prezentiranim rezultatima željelo se pomoći u sagledavanju jednoga segmenta sigurnosti odvijanja prometa na cestama – ponašanja vozača u prometu na cesti i koliko je ono sigurno. Cilj je bio dobiti odgovore na pitanje: Koliko sam siguran vozač/vozačica?; odnosno, osobnom procjenom vozača o tome jesu li sigurniji, nesigurniji ili opasniji u prometu od drugih vozača.

Istraživanje je trebalo dati  odgovore koliko su naši vozači sigurni u prometu, kakve su im sigurnosne navike, ponašanja, usvojene vrijednosti, stavovi, međusobna tolerancija u prometu, a što je presudno za sigurno odvijanje prometa.

Činjenica jest da se prometne nesreće ne događaju samo zbog neznanja ili nedovoljnih vještina već upravo zbog, za promet, neprihvatljivog ponašanja. Svakodnevno smo svjedoci prometne nekulture, krajnje nepažnje i nedostatka tolerancije prema drugim sudionicima prometa, bespotrebnog živciranja i neprihvatljivih reakcija vozača i drugih sudionika, prikrivene i otvorene agresije, ignoriranja propisa i sigurnosnih pravila i sličnog. Odgovori anketiranih zato su uspoređivani i stavljani u korelaciju sa sklonošću nepridržavanju propisa, činjenju prekršaja, prometnim nesrećama te samoprocjenom anketiranih o tome koliko su sigurni vozači.

Namjera autora bila je na reprezentativnom uzorku vozača svih dobnih skupina, različitih vozačkih iskustava i spolova utvrditi razinu sigurnosti njihova sudjelovanja u prometu i njihova društveno prihvatljivog ili neprihvatljivog ponašanja te potencirati utjecaj ponašanja u prometu na događanje prometnih nesreća ili činjenja prometnog prekršaja. Cilj nije bio ispitati opću razinu sigurnosti prometa, već razinu sigurnog ponašanja vozača u prometu.

4.1. Opis ankete

Anketa kao instrument i temelj većine znanstvenih istraživanja najčešće se upotrebljava kao alat i metoda za prikupljanje podataka koji služe za provjeru određenih hipoteza – u ovome slučaju koliko je sigurnosno ponašanje anketiranih vozača u prometu. Iz prikupljenih podataka i njihovom analizom saznat će se stavovi, mišljenja, preferencije, interesi i drugi podaci o ponašanju sudionika prometa i njihovoj (ne)sigurnosti u prometu.

Internetska anketa autora: Zlatka Bočkala, Vladimira Bencekovića i Nenada Zubera  postavljena je na web-stranicu www.sigurno-voziti.net 2010. godine, a stranicu je moguće posjetiti i danas.

U anketi se nalazi 47 pitanja/konstatacija/tvrdnji na koje anketirani trebaju odgovoriti s jednim od odgovora koji prema osobnoj procjeni najbolje označuje vlastito ponašanje i postupke u prometu. Na primjer uz tvrdnju „Izbjegavam opasne situacije u prometu“ treba odgovoriti s jednim od odgovora „često“ rijetko“ ili „nikada“. Na svaki odgovor anketiranom su pridodani odgovarajući bodovi.

Respondenti su, također, trebali dati podatke o spolu (muško, žensko), starosnoj dobi (18 do 24 godine, 25 do 34 godine, 35 do 44 godine, 46 do 65 godina i više od 65godina) te o vozačkom iskustvu/stažu (do dvije godine, 3 do 6 godine, 7 do 26, 27 do 46 i više od 46 godina).

Za ovo istraživanje izdvojeni su odgovori na postavljena pitanja vozača u razdoblju od 30. lipnja 2010. do 20. travnja 2018. godine ankete na web-stranicama www.sigurno-voziti.net. Tijekom ta gotovo 94 mjeseca anketu je ispunilo 6.646 vozača i vozačica.

5. METODOLOGIJA

Obradom rezultata željelo se utvrditi što ispitanici misle o svom ponašanju u prometu, jesu li sigurniji, nesigurniji ili opasniji od drugih vozača; ima li povezanosti između te osobne procjene i ponašanja u vožnji sa spolom, životnom dobi, vozačkim iskustvom anketiranih, sudjelovanjem u prometnim nesrećama i činjenjem prometnih prekršaja te postoje li razlike između ispitanika prema spolu, vozačkom iskustvu ili godinama starosti.

Izvorni rezultati u analizi prikazani su u apsolutnim brojkama i relativnim odnosima (postotcima).

5.1. Baza podataka

Za obradu, baza se  pripremila kako bi bila valjana za uspoređivanje i analizu. Od ukupno  6.646 anketa baza se „očistila“ od svih anketa koje nisu u cijelosti ispunjene, probnih anketa u trenutku testiranja i provjeravanja rada baze, svih naknadnih pokušaja „uljepšavanja“ konačnog odgovora baze s iste IP adrese – odnosno, prihvaćana su samo prva pristupanja bazi i tako ispunjeni odgovori. Ankete koje su ispunjavane s iste IP adrese, a ispunjavale su ih različite osobe po spolu, godinama, vozačkom iskustvu/stažu, ostavljane su u bazi.

S istih IP adresa, a s istim općim podatcima, anketu su ispunjavale u jednom ili više pokušaja 582 osobe, a od toga 392 vozača i 190 vozačica

Nakon revidiranja baza sadrži 5114 relevantnih anketnih upitnika (N= 5114).

           

5.2. Ulazni podatci

Anketni upitnik - elektronski format ankete započinje motivacijskim uvodom: „Jeste li se ikada upitali koliko ste siguran vozač? Nikada ili vrlo rijetko! Pa drugi vozači su opasni, ja vozim posve sigurno - najvjerojatniji je odgovor. Uvjereni smo kako ste sigurno puno puta pomislili da su vas drugi vozači svojom opasnom vožnjom ugrozili. A je li za druge vozače vaša vožnja opasna? 
Pokušajte iskreno odgovoriti sami sebi na nekoliko pitanja“
.

           

Nakon toga responderi trebaju ispuniti nekoliko općih – ulaznih podataka potrebnih za obradu i analizu.

Tablica 1.
Opći podatci za unos
Spol muški ženski
Životna dob - godine
18-24
25-34
35-44
45-65
više od 65
Vozačko iskustvo - godina  
0-2
3-6
7-26
27-46
više od 46
U koliko ste pr. nesreća  sudjelovali
0
1
2-3
4-7
preko 7
- s ozlijeđenim osobama
- s poginulim osobama
0
0
1
1
2-3
2-3
4-7
4-7
preko 7
preko 7
Koliko ste pr. nesreća skrivili
0
1
2-3
4-7
preko 7
Za koliko ste pr. prekršaja kažnjeni (osim za parkiranje)
0
1
2-3
4-7
preko 7
Koliko je puta vaše nepropisno parkirano vozilo odvezao "pauk"
0
1
2-3
4-7
preko 7

5.3. Struktura ankete

Sadržaj anketnog upitnika, odnosno, pitanja koja se postavljaju ispitanicima, proizlaze iz cilja ili hipoteze koju želimo potvrditi, istražiti ili potkrijepiti dobivenim rezultatima ankete.
Pitanja u anketnom upitniku strukturirana su u glavne skupine: opća pitanja, pitanja koja se odnose na psihičko stanje vozača, zdravstveno stanje i osjećaje. U užem smislu pitanja su strukturirana na pitanja o ponašanju u prometu, ponašanju u vozilu, percepciji opasnosti, prepoznavanju rizika, znanjima o prometu, samoprocjeni i odnosu prema drugim vozačima i sudionicima u prometu.

Za svaki odgovor ispitanika na postavljeno pitanje/tvrdnju sustav pridružuje određeni broj bodova kako bi se odgovori raspodijelili u skupine za analizu u rasponu od vrlo sigurnog do iznimno opasnog vozača u prometu.

Tablica 2.
Grupiranje rezultata ankete (skala sigurnosti)
  Bodovi Ponašanje
  0 Vrlo siguran vozač
  1 do 15 Siguran vozač
  16 do 76 Nesiguran vozač
  77 do 120 Opasan vozač
  preko 121 Iznimno (vrlo) opasan vozač

Po popunjenoj anketi, anketirani je, prema prikupljenom broju bodova, dobio šaljiv (ili možda ne tako šaljiv) odgovor. Bodovi su podijeljeni u pet skupina, stupnjevani su sa zajedničkim osobinama na skali sigurnosti od vrlo sigurnog vozača, preko sigurnog vozača, nesigurnog vozača, opasnog vozača, do iznimno (vrlo) opasnog vozača, kako je pokazano u tablici 2.

Kako bi se dobio što realniji rezultat svake ankete, osim bodova koji su pridruženi svakom pitanju, pitanja su s obzirom na svoj negativni utjecaj na sigurnost vožnje dodatno normirana u skupine A, B i C. U skupinu „A“ ubrajaju se ponašanja koje imaju vrlo velik utjecaj na sigurnost vožnje (nešto kao diskreditirajuća greška na ispitu vožnje) i to 16 tvrdnji; u skupinu „B“ ponašanja koje imaju velik utjecaj na sigurnost vožnje (nešto kao greške koje se zbrajaju na ispitu vožnje) i to 15 tvrdnji; a u skupinu „C“ ponašanja koje imaju manji utjecaj na sigurnost vožnje, i to 16 tvrdnji.

Na kraju ankete svaki responder je trebao na temelju osobne procjene svojega ponašanja u prometu odrediti osjeća li se s obzirom na svoj način vožnje a u usporedbi s drugim vozačima sigurniji, nesigurniji ili opasniji.

Tablica 3.
Završna usporedba i samoprocjena
U usporedbi s drugim vozačima procjenjujem da sam
 

sigurniji vozač

nesigurniji vozač

opasniji vozač

 

5.4. Komentar rezultata – odgovor sustava

Na svaku valjano ispunjenu anketu aplikacija, s obzirom na broj prikupljenih negativnih bodova daje odgovor (šaljiv ili ne baš tako šaljiv), kako slijedi:

VRLO SIGURAN VOZAČ (bez negativnih bodova):

Ma BRAVO! Uz ovako sigurnog vozača suputnici mogu mirno spavati. Svakako možete poslužiti kao primjer drugim vozačima. Samo nastavite s takvom vožnjom i ne dozvolite da bilo tko loše utječe na vas. I ne samo to, vi u vozilu kao suputnik djelujete na vozača tako da i sam sigurnije vozi.

Da bi ostao u skupini Vrlo siguran vozač,  responder ne smije imati niti jedan odgovor ocijenjen s više od jednim negativnim bodom. Ako ima odgovor na pitanja ocijenjena s dva i tri negativna boda,  ulazi u kategoriju Nesiguran vozač, a ako ima makar jedan odgovor ocijenjen s pet negativnih bodova, ulazi u kategoriju Opasan vozač.

SIGURAN VOZAČ (od 1 do 15 bodova):

Čestitamo! Vi ste siguran vozač. Nastojte se riješiti nekih oblika ponašanja koji se kod vas rijetko pojavljuju pa ćete biti vrlo siguran vozač. U svakom slučaju vjerujemo da vaši suputnici uživaju kada ih vozite.

NESIGURAN VOZAČ (od 16 do 75 bodova):

Nismo baš zadovoljni s vašom vožnjom! Imate previše nepoželjnih oblika ponašanja, koji se kod vas javljaju - na svu sreću rijetko. Ali, između rijetkog i čestog nepoštivanja prometnih propisa je mala razlika. Jer, priznajte, kada ste jednom bez posljedica prošli na žuto svjetlo na semaforu, ili prebrzo vozili ili malo popili alkohola pa vozili,  u sljedećoj sličnoj situaciji ćete si reći: “Prošli puta se nije ništa dogodilo, mogu ja to opet“. I eto, stvorila se jedna vrlo opasna navika. Uz malo samodiscipline za vas ima nade da postanete siguran vozač.

Da bi ostao u skupini Nesiguran vozač, responder ne smije imati niti jedan odgovor ocijenjen s pet negativnih bodova. Ako ima makar jedan odgovor ocijenjen s pet negativnih bodova, ulazi u kategoriju Opasan vozač.

OPASAN VOZAČ (od 77 do 120 bodova):

Vaša vožnja je opasna! Nepoštivanje prometnih propisa i sigurnosnih pravila u vožnji čini vas opasnim vozačem. Jeste li svjesni da osim sebe ugrožavate suputnike i ostale sudionike u prometu. Nije tako teško malo manje pritiskati papučicu gasa odnosno smanjiti agresivnost u vožnji. Probajte, vidjet ćete da to možete, a ugodnije ćete se osjećati i vi i posebno vaši suputnici.

VRLO OPASAN VOZAČ (od 120 do 167 bodova):

Što reći za vašu vožnju? Vi ste prava opasnost na cesti! Nakon ovakve vožnje, nitko zdrave pameti neće sjesti ponovno s vama u automobil. Za vas, vaše suputnike, ali i za ostale sudionike u prometu i okoliš, bilo bi najbolje da se obratite liječniku (psihijatru) ili psihologu za pomoć radi kontrole vašeg ponašanja. U protivnom završit ćete u zatvoru ili na groblju zajedno s vašim nevinim žrtvama. A do promjene vašega ponašanja najbolje je da zaboravite na upravljanje automobilom.

6. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

6.1 Skupni pokazatelji

U ukupnom uzorku (N = 5114), odnosno od ukupnog broja respondera koji su valjano ispunili elektronsku anketu, 33% je vozačica, a 67% vozača.

Prema Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa 2016 (MUP 2017.) u Republici Hrvatskoj ima ukupno 2.325.157 vozača, a od toga 948.412 (ili 41%) vozačica i 1.376.745 (ili 59%) vozača

Tablica 4.
Broj anketiranih u uzorku po spolu
 
Spol
Broj anketiranih
frekvencija
  Vozačice (Ž)
1705
33 %
  Vozači   (M)
3409
67 %
 
Ukupno
5114
100 %

Broj anketiranih prema dobnoj strukturi približno je jednak u svim dobnim skupinama (i kreće se po skupini od 22% do 26%) osim u dobnoj skupini preko 65 godina u kojoj je broj anketiranih vrlo malen.

Tablica 5.
Broj anketiranih po dobi / godinama starosti
 
Dob / Godine
Broj anketiranih
frekvencija
  18 od 24
1348
26 %
  25 do 34
1372
27 %
  35 do 44
1147
22 %
  45 do 65
1149
23 %
  više od 65
98
2 %
 
Ukupno
5114
100 %

 

Prema vozačkom stažu (vozačkom iskustvu) broj anketiranih je najveći i to 39% kod vozača s vozačkim stažem od 7 do 26 godina posjedovanja vozačke dozvole. Najmanji udio je onih s vozačkim stažem preko 46 godina, kako je to prikazano u tablici broj 6.

Tablica 6.
Broj anketiranih po godinama vozačkog iskustva
 
Vozačko iskustvo
Broj anketiranih
frekvencija
  0 do 2 godine
1407
28 %
  3 do 6
838
16 %
  7 do 26
2044
39 %
  27 do 46
796
16 %
  više od 46
29
1 %
 
Ukupno
5114
100 %

Ova dva zadnja podatka iz tablica broj 5 i 6 da je najmanji broj anketiranih dobne skupine preko 65 godina (samo 2%) i onih s vozačkim stažem preko 46 godina (samo 1%) može biti posljedica činjenice da se osobe – vozači i vozačice preko 65 godina i vozačkog staža preko 46 godina rjeđe služe računalom ili nisu zainteresirani za ovu metodu anketiranja.

Podatci o broju negativnih bodova koje su dobili anketirani odgovarajući na pitanja/tvrdnje iz anketnog upitnika, pokazuju normalnu raspodjelu, odnosno da je udio vrlo sigurnih vozača u uzorku malen kao i onih vrlo opasnih vozača. Naime, najviše, njih 90% su u srednjoj sigurnosnoj skupini ponašanja kao nesigurni vozači s blagim pomakom prema opasnim ponašanjima.

Tablica 7.
Broj anketiranih prema broju negativnih bodova
 
Bodovi
Broj anketiranih
frekvencija
  0
1
  1 do 15
219
4 %
  16 do 76
4582
90 %
  77 do 120
286
5 %
  više od 120
26
1 %
 
Ukupno
5114
100 %

Prema broju prometnih nesreća u kojima su sudjelovali anketirani vozači i vozačice bilo je i za očekivati da će najviše biti onih koji nisu sudjelovali niti u jednoj prometnoj nesreći. No, zabrinjavajući je podatak da je 25% anketiranih sudjelovalo u jednoj, a 20% u dvije dio tri prometne nesreće, odnosno da je 50% anketiranih od ukupnog broja anketiranih sudjelovalo u najmanje jednoj prometnoj nesreći ili kako je to prikazano u tablici broj 8.

Tablica 8.
Broj anketiranih koji su sudjelovali u prometnoj nesreći

 
Broj
prometnih nesreća
Broj anketiranih
frekvencija
  0
2532
50 %
  1
1300
25 %
  2 do 3
1042
20 %
  4 do 7
177
4 %
  preko 7
63
1 %
 
Ukupno
5114
100 %

U prometnoj nesreći s povrijeđenima sudjelovalo je ukupno svega 11% anketiranih što je i bilo realno za očekivati.

Tablica 9.
Broj anketiranih koji su sudjelovali
u prometnoj nesreći s ozlijeđenim osobama
 
Broj
prometnih nesreća
Broj anketiranih
frekvencija
  0
4492
89 %
  1
484
9 %
  2 do 3
88
1 %
  4 do 7
12
  preko 7
38
1 %
 
Ukupno
5114
100 %

Slično, vrlo je malo anketiranih sudjelovalo u prometnoj nesreći s poginulim osobama, svega 2%.

Tablica 10.
Broj anketiranih koji su sudjelovali
u prometnoj nesreći s poginulim osobama
 
Broj
prometnih nesreća
Broj anketiranih
frekvencija
  0
5024
98 %
  1
45
1 %
  2 do 3
6
  4 do 7
1
  preko 7
38
1 %
 
Ukupno
5114
100 %

Podatci o broju onih koji su skrivili prometnu nesreću nešto su drugačiji. Jednu prometnu nesreću skrivilo je 21% anketiranih a dvije ili tri prometne nesreće skrivilo je 7% anketiranih, odnosno 28% ili 1542 osobe od ukupnog broja anketiranih ili gotovo 1/3 vozača skrivili su prometnu nesreću.

Tablica 11.
Broj anketiranih
koji su skrivili prometnu nesreću

 
Broj
prometnih nesreća
Broj anketiranih
frekvencija
  0
3672
72 %
  1
1074
21 %
  2 do 3
341
7 %
  4 do 7
27
  preko 7
0
 
Ukupno
5114
100 %

Preko polovice ukupnog broja anketiranih nije zaslužio niti jednu kaznu u prometu za neki od prometnih prekršaja, njih 56% dok ih je 18% s jednom, 17% s dvije kazne, a relativno mali broj onih s više kazni. Uz pitanje o broju kazni bila je napomena da se kazne za parkiranje ne računaju.

Tablica 12.
Broj anketiranih
koji su zaslužili kaznu za neki od prometnih prekršaja

 
Broj
prometnih nesreća
Broj anketiranih
frekvencija
  0
2859
56 %
  1
921
18 %
  2 do 3
893
17 %
  4 do 7
252
5 %
  preko 7
189
4 %
 
Ukupno
5114
100 %

Policijski službenici ili službenici jedinice lokalne samouprave naredili su da se vozilo premjesti na drugo mjesto za vozače koji su parkirali na mjestu na cesti na kojoj je njihovo vozilo ugrožavalo sigurnost u prometu ili je ometalo normalan tijek prometa i to jednom za 14% anketiranih, dva ili tri puta za njih 4%, te preko četiri puta za njih 2% od ukupnog broja anketiranih, kako je prikazano u tablici broj13.

Tablica 13.
Broj anketiranih
kojima je pauk izmjestio vozilo

 
Broj
prometnih nesreća
Broj anketiranih
frekvencija
  0
4090
80 %
  1
707
14 %
  2 do 3
224
4 %
  4 do 7
40
1 %
  preko 7
53
1 %
 
Ukupno
5114
100 %

6.2. Odgovori na pojedina pitanja/tvrdnje u anketi

Upitnik/anketa je sugerirala svakome ponaosob, da anketu ispuni iskreno i sebi samom odgovori na pitanje koliko je siguran vozač, odnosno da napiše učestalost svojih ponašanja i postupaka u prometu, odnosno čini li određenu radnju ili se ponaša u prometu na određen način – često, rijetko ili nikada.

U anketi je trebalo odgovoriti na 47 pitanja/tvrdnji vezanih za sljedeća ponašanja i postupke. Pitanja i odgovori prikazani su u sljedećoj tablici broj 14.

Tablica 14.
Pitanja o ponašanjima i postupcima anketiranih s odgovorima

 
PITANJE
UČESTALOST
 
PONAŠANJA I POSTUPCI
često
%
rijetko
%
nikada
%
1
Vožnju započinjem naspavan / naspavana
3570
70
840
16
704
14
2
Putovanja unaprijed planiram (odabirem trasu, vrijeme polaska, mjesta odmora ...)
4079
80
771
15
264
5
3
Volim voziti noću
968
19
2688
53
1458
28
4
Vozim brzinom do 20 km na sat iznad dopuštene
1013
20
2014
40
2087
40
5
Na vrijeme prepoznajem opasne situacije
4574
89
443
9
97
2
6
Znam točno odrediti mjesto zaustavljanja svog vozila u slučaju naglog kočenja
3601
70
1258
25
255
5
7
Za vrijeme vožnje razgovaram sa suputnicima
364
7
2065
40
2685
53
8
Nakon završene vožnje procjenjujem sigurnost svoje vožnje
2111
41
1734
34
1269
25
9
Brzinu vožnje prilagođavam uvjetima na cesti (kiša, snijeg, magla, led)
4829
94
198
4
87
2
10
Objekte oko automobila danju vidim jasno
4847
95
202
4
65
1
11
Kada započinjem vožnju, osjećam se potpuno spreman/spremna za vožnju
4570
89
439
9
105
2
12
Kada pijem alkohol prestajem ga piti najmanje pet sati prije vožnje
3499
68
753
15
862
17
13
Vozim kada sam uzbuđen/uzbuđena
802
16
2984
58
1328
26
14
Pijem više od 2 šalice crne kave dnevno
1797
35
1519
30
1798
35
15
U gradu vozim brzinom većom od dopuštene
1839
36
2215
43
1060
21
16
Vozim "na repu" vozila ispred
3104
61
1586
31
424
8
17
Mogu čuti sirenu drugih vozila kada su podignuta stakla na mojem automobilu
4163
81
646
13
305
6
18
Poštujem prometne propise
4534
89
474
9
106
2
19
U zimskim uvjetima vozim s ljetnim gumama
3289
64
1100
22
725
14
20
Mogu voziti koliko želim, a da ne osjetim umor u vratu
2248
44
2246
44
620
12
21
Za vrijeme vožnje svjestan / svjesna sam stanja svog organizma i tehničkog stanja svog automobila i tome prilagođavam vožnju
4620
90
393
8
101
2
22
Za vrijeme vožnje pušim cigarete
3843
75
543
11
728
14
23
Mogu voziti 30 minuta a da mi se noge ili stopala ne počnu kočiti ili trnuti
4234
83
430
8
450
9
24
Vožnju započinjem ili nastavljam nakon što sam pio alkoholno piće
3557
70
1181
23
376
7
25
Za vrijeme vožnje pijem vodu, sokove ili jedem
1944
38
2184
43
986
19
26
Vozim brzinom isključivo do dopuštene
2834
55
1849
36
431
9
27
Vežem sigurnosni pojas
4385
86
510
10
219
4
28
Prolazim vozilom kroz raskrižje iako mi je upaljeno crveno svjetlo na semaforu
4509
88
481
10
124
2
29
Mogu okrenuti glavu i vrat tako da vidim preko ramena i mrtvi kut
4081
80
736
14
297
6
30
Izbjegavam voziti kada je na kolniku poledica
2887
57
1596
31
631
12
31
Prije vožnje pijem lijek koji je zabranjen uz vožnju
4735
92
241
5
138
3
32
Uvjeren/uvjerena sam da se mogu nositi s opasnim situacijama
332
7
1617
31
3165
62
33
Izbjegavam voziti po magli
2204
43
1918
38
992
19
34
Zaustavljam se na pojavu žutog svjetla nakon zelenog
3543
69
1302
26
269
5
35
Predviđam opasne situacije u prometu
4352
85
641
13
121
2
36
Vozim brzinom većom od 20 km na sat iznad dopuštene
1573
31
2132
42
1409
27
37
Za vrijeme vožnje razgovaram na mobitel / hands free
2209
43
2051
40
854
17
38
Osjećam se dobro kada vozim sigurno
4765
93
248
5
101
2
39
Vozim iako sam umoran/umorna
1357
26
3024
60
733
14
40
Za vrijeme vožnje mijenjam radio postaje
i / ili CD-e
1112
22
2232
44
1770
34
41
Vožnja u koloni me uznemirava
1688
33
2175
43
1251
24
42
Za vrijeme vožnje pišem ili čitam SMS poruke
3317
65
1400
27
397
8
43
Opasne situacije me uznemiravaju
1134
22
2366
46
1614
32
44
U uvjetima gustog prometa vozim slalom
3821
75
985
19
308
6
45
Pretječem prelazeći punu crtu, ako nema vozila iz suprotnog smjera
3013
59
1599
31
502
10
46
Osjećam da smo vozilo i ja jedno
3464
67
1152
23
498
10
47
Izbjegavam opasne situacije
4605
90
361
7
148
3

6.3. Ukupni rezultati

Već su ranije komentirani rezultati o ukupnom broju bodova koje su dobili anketirani odgovarajući na pitanja/tvrdnje iz anketnog upitnika o sigurnom ponašanju i postupcima u prometu. Ukupni rezultati za sve anketirane pokazuju gotovo simetričnu raspodjelu u ponašanjima, odnosno da je udio vrlo sigurnih vozača u uzorku malen kao i onih vrlo opasnih vozača.

Ako prihvatimo činjenicu da su vozači svojim ponašanjem i postupcima „raspoređeni“ na skali sigurnosti od vrlo sigurnih vozača, preko sigurnih, nesigurnih i opasnih vozača do vrlo opasnih vozača onda rezultati anketiranja pokazuju da je najviše anketiranih, njih 90%, u sredini skale ponašanja (srednjoj sigurnosnoj skupini ponašanja) kao nesigurni vozači s neznatnim pomakom prema opasnim ponašanjima, kako je prikazano u tablici 15.

Tablica 15.
Skala sigurnosti – svi anketirani

 
Skala sigurnosti
SVI ANKETIRANI (N=5114)
 
Vrlo siguran vozač
+ siguran vozač
Nesiguran vozač
Opasan vozač +
vrlo opasan vozač
 
0 do 15 bodova
16 do 76 bodova
77 do 167 bodova
 
220
4582
312
 
4 %
90 %
6 %

Ukupni rezultati vozačica su na skali sigurnosti neznatno pomaknuti prema ponašanjima koja karakteriziraju sigurnije vozače, kako je prikazano u tablici broj 16.

Tablica 16.
Skala sigurnosti - vozačice

 
Skala sigurnosti
VOZAČICE (N=1705)
 
Vrlo siguran vozač
+ siguran vozač
Nesiguran vozač
Opasan vozač +
vrlo opasan vozač
 
0 do 15 bodova
16 do 76 bodova
77 do 167 bodova
 
89
1562
54
 
5 %
92 %
3 %

Ukupni rezultati vozača su na skali sigurnosti blago pomaknuti prema ponašanjima koja karakteriziraju opasne vozače, kako je prikazano u tablici broj 17.

Tablica 17.
Skala sigurnosti - vozači

 
Skala sigurnosti
VOZAČI (N=3409)
 
Vrlo siguran vozač
+ siguran vozač
Nesiguran vozač
Opasan vozač +
vrlo opasan vozač
 
0 do 15 bodova
16 do 76 bodova
77 do 167 bodova
 
131
3020
258
 
4 %
89 %
7 %

U udjelu vozačica i vozača na skali sigurnosti, s obzirom na dob, vidljiva je povezanost između dobi i sigurnog ponašanja. Vozači između 18 i 24 godine starosti (mladi vozači) voze  opasnije od vozačica iste dobi.

S brojem godina opada razina opasnog i vrlo opasnog ponašanja i kod vozačica i kod vozača. Vozačice u dobi od 35 do 65 godina sigurnije su od vozača.

Tablica 18.
Broj bodova na pitanja u anketi prema dobi i spolu anketiranih

Bodova
0 (vrlo siguran)
1 do 15 (siguran)
Dob
Ukupno
Vozačica
Vozača
Ukupno
Vozačica
Vozača
18 do 24
1
0
1
71
37
34
25 do 34
0
0
0
22
12
10
35 do 44
0
0
0
69
29
40
45 do 65
0
0
0
56
11
45
više od 65
0
0
0
1
0
1
Ukupno
1
0
1
219
89
130
Bodova
16 do 76 (nesiguran)
77 do 120 (opasan)
Dob
Ukupno
Vozačica
Vozača
Ukupno
Vozačica
Vozača
18 do 24
1235
630
605
89
16
73
25 do 34
749
269
480
65
10
55
35 do 44
1846
539
1307
120
18
102
45 do 65
731
118
613
8
2
6
više od 65
21
6
15
4
1
3
Ukupno
4582
1562
3020
286
47
239
Bodova
preko 120 (vrlo opasan)
 
Dob
Ukupno
Vozačica
Vozača
Ukupno
 
18 do 24
11
3
8
1348
 
25 do 34
2
1
1
1372
 
35 do 44
9
2
7
1147
 
45 do 65
1
0
1
1149
 
više od 65
3
1
2
98
 
Ukupno
26
7
19
5114
 

U udjelu vozačica i vozača na skali sigurnosti, s obzirom na vozački staž – vozačko iskustvo, vidljiva je povezanost između vozačkog iskustva i sigurnog ponašanja. Vozači i vozačice s više od 27 godina starosti sigurniji su i manje opasni od vozačica i vozača s manje vozačkog iskustava - vozačkog staža.

Tablica 19.
Broj bodova na pitanja u anketi prema vozačkom iskustvu anketiranih

Bodova
0 (vrlo siguran)
1 do 15 (siguran)
Vozačko iskustvo
Ukupno
Vozačica
Vozača
Ukupno
Vozačica
Vozača
0 do 2
1
0
1
49
14
35
3 do 6
0
0
0
34
16
18
7 do 26
0
0
0
53
26
27
27 do 46
0
0
0
75
33
42
više od 46
0
0
0
8
0
8
Ukupno
1
0
1
219
89
130
Bodova
16 do 76 (nesiguran)
77 do 120 (opasan)
Vozačko iskustvo
Ukupno
Vozačica
Vozača
Ukupno
Vozačica
Vozača
0 do 2
1149
363
786
137
17
120
3 do 6
1247
477
770
87
16
71
7 do 26
1049
398
651
42
9
33
27 do 46
1056
314
742
14
3
11
više od 46
81
10
71
6
2
4
Ukupno
4582
1562
3020
286
47
239
Bodova
preko 120 (vrlo opasan)
 
Vozačko iskustvo
Ukupno
Vozačica
Vozača
Ukupno
 
0 do 2
12
3
9
1348
 
3 do 6
4
1
3
1372
 
7 do 26
3
0
3
1147
 
27 do 46
4
2
2
1149
 
više od 46
3
1
2
98
 
Ukupno
26
7
19
5114
 

U ukupnom uzorku (N=5114) 50% anketiranih nije sudjelovalo niti u jednoj prometnoj nesreći, 25% ih je sudjelovalo u jednoj prometnoj nesreći, 20% u dvije do tri prometne nesreće, 4% u četiri do sedam prometnih nesreća, a 1% u preko sedam prometnih nesreća.

Od ukupnog broja anketiranih koji su sudjelovali u prometnim nesrećama 75% je vozača, a 25% vozačica. Dakle, vozači su skloniji sudjelovanju u  prometnim nesrećama nego vozačice.

Tablica 20.
Sudjelovanje u
prometnim nesrećama po spolu (1)

 
Broj PN-a
Ukupno
Frekvencije
Vozačice
Vozači
   
0
2532
50 %
1070
1462
   
1
1300
25 %
425
875
   
2 do 3
1042
20 %
176
866
   
4 do 7
177
4 %
22
155
   
preko 7
63
1 %
12
51
   
Ukupno
5114
100 %
1705
3409

Od ukupnog broja anketiranih (N=2582) koji su sudjelovali u prometnim nesrećama u jednoj PN-i je sudjelovalo 25% vozačica i 75% vozača.

Od ukupnog broja vozačica koje su sudjelovale u PN-ama (N=635), njih 67% je sudjelovalo u jednoj prometnoj nesreći, 28% u dvije ili tri prometne nesreće, 3% u četiri do sedam PN-a, a 2% u preko sedam PN-a.

Od ukupnog broja vozača koji su sudjelovali u PN-ama (N=1975), njih 45% je sudjelovalo u jednoj prometnoj nesreći, 44% u dvije ili tri prometne nesreće, 8% u četiri do sedam PN-a, a 3% u preko sedam PN-a.

Iz ovih podataka je vidljivo da je broj vozačica koje su sudjelovale u samo jednoj prometnoj nesreći veći za 1/3 od vozača koji su također sudjelovali u samo jednoj PN-i, dok je udio vozača u koji su sudjelovali u više PN-a veći od udjela vozačica.

Tablica 21.
Sudjelovanje u
prometnim nesrećama po spolu (2)

   
Nesreće
Ukupno
%
Vozačice
%
Vozači
%
   
Ukupno
5114
100
1705
33
3409
67
   
NE
2532
50
1070
42
1462
58
   
DA
2582
50
635
25
1947
75
 
Broj
prometnih
nesreća
1
1300
50
425
67
875
45
2 do 3
1042
4
176
28
866
44
4 do 7
177
7
22
3
155
8
preko 7
63
3
12
2
51
3

Na kraju ankete responderi su svoju vožnju i ponašanje u prometu uspoređivali s drugim vozačima i vozačicama. Mogli su se opredijeliti za odgovore osjećaju li se sigurnijima, nesigurnijima ili opasnijima od drugih vozača i vozačica.

Sigurnijima od drugih u prometu osjeća se 80% ukupno anketiranih vozača i vozačica, nesigurnijima 17%, a opasnijima svega 3% anketiranih. Ova samoprocjena - frekvencija odgovora, pokazuje značajnu nesamokritičnost u odnosu na ostale vozače kada su u pitanju sigurnosni postupci i ponašanja u prometu. S obzirom na pojedinačne odgovore u anketi i ukupne sigurnosne rezultate anketiranih te sudjelovanje respondera u prometnim nesrećama, može se reći da se radi o značajnom precjenjivanju vlastitih sposobnosti, sigurnosnih ponašanja i postupaka u prometu u odnosu na druge vozače.

Tablica 22.
Samoprocjena sigurnosti u odnosu na druge vozače

 
Samoprocjena
Broj anketiranih
frekvencija
  Sigurniji
4084
80 %
  Nesigurniji
848
17 %
  Opasniji
182
3 %
  Ukupno
5114
100 %

Sigurnost u prometu teško je egzaktno mjerljiva pa se najčešće pribjegava procjeni sigurnosti u prometu mjereći njezinu suprotnost – nesigurnost u prometu koja se brojčano iskazuje brojem prometnih nesreća i posljedicama tih prometnih nesreća - ozljeđivanjem u prometu (teže i lakše ozljede), stradavanjem (broj poginulih u prometnim nesrećama) te materijalnom i drugom štetom koja nastaje kao posljedica prometnih nesreća.

Tablica 23.
Samoprocjena sigurnosti
vozača i vozačica koji su imali PN-u, odnosu na druge vozače

 
Samoprocjena
Ukupno
%
Vozačice
%
Vozači
%
  Sigurniji
2202
85
467
74
1735
89
  Nesigurniji
291
11
147
23
144
7
  Opasniji
89
3
21
3
68
3
  Imali ukupno PN-a
2582
100
635
100
1947
100

Ako se uspoređuje samoprocjena vozačica i vozača u odnosu na njihovo sudjelovanje u prometnim nesrećama (N=2582) onda je vidljivo da se 85% anketiranih procjenjuje sigurnijim vozačima od drugih vozača, samo 11% nesigurnijim, a svega 4% opasnijim u odnosu na druge vozače. Od anketiranih koji su sudjelovali u prometnim nesrećama, a procjenjuju se sigurnijima u odnosu na druge vozače, dio vozačica je 21%, a udio vozača 79%.

I ovi podatci pokazuju značajnu nesamokritičnost respondera jer su to izjavili iako su sudjelovali u prometnim nesrećama.

Od ukupnog broja vozačica koje su sudjelovale u prometnim nesrećama (N=635) njih 74% se osjeća sigurnijima od drugih vozača i vozačica, 23% se osjeća nesigurnijima. a 21% opasnijima od drugih. Kada se analizira samoprocjena vozača koji su sudjelovali u prometnim nesrećama (N=1947) njih 89% se osjeća sigurnijima od drugih vozača i vozačica, 7% se osjeća nesigurnijima. a samo 3% opasnijima od drugih. Iz ovih podataka o samoprocjeni vozačica i vozača razvidno je da su vozačice samokritičnije i kada se radi o samoprocjeni da su sigurnije od drugih, a pogotovo kod samoprocjene da su nesigurnije od drugih u prometu. Vozači i vozačice jednaki su u samoprocjeni da su opasniji od drugih u prometu.

Od ukupnog broja anketiranih vozačica i vozača 80% smatra da su sigurniji od drugih vozača i vozačica u prometu. Od tog broja vozača i vozačica, njih 26% iz dobne skupine od 18 do 24 godine starosti i dobne skupine od 25 do 34 godine osjećaju se sigurnijima. Nešto samokritičniji su anketirani dobne skupine od 35 do 44 i dobne skupine od 45 do 65 godina starosti (23% ih se smatra sigurnijima). Najsamokritičniji su anketirani s više od 65 godina starosti kojih se svega 2% osjeća sigurnijim vozačima od ostalih u prometu.

Dakle, što su vozačice i vozači mlađi, procjenjuju da su sigurniji od ostalih u prometu, a stariji su vozači samokritičniji.

Tablica 24.
Samoprocjena vozača i vozačica
prema godinama starosti, u odnosu na druge vozače

Dob
SIGURNIJI
%
NESIGURNIJI
%
OPASNIJI
%
 
18 do 24
1066
26
230
27
52
29
25 do 34
1068
26
257
30
47
26
35 do 44
931
23
188
22
28
15
45 do 65
940
23
165
20
44
24
više od 65
79
2
8
1
11
6
Ukupno
4084
100
848
100
182
100
5114

Od ukupnog broja anketiranih vozačica i vozača 17% smatra da su nesigurniji od drugih vozača i vozačica u prometu. Od tog broja anketiranih koji se procjenjuju nesigurnijima najviše,  30% respondera je u dobi od 25 do 34 godine starosti, 27% u dobi od 18 do 24 godine,  22% u dobi od 35 do 44 godine,  20% u dobi od 45 do 65 godine i 1% u dobi preko 65 godina.

Dakle, samoprocjena nesigurnosti u vožnji opada s godinama starosti i povećanjem vozačkog iskustva.

Od ukupnog broja anketiranih vozačica i vozača samo 3% smatra da su opasniji od drugih vozača i vozačica u prometu. Ovaj podatak pokazuje značajno ignoriranje opasnosti i rizika u prometu od strane respondera. Od tog broja anketiranih koji se procjenjuju opasnijima najviše,  29%  je u dobi od 18 do 24 godine, što je značajan podatak i pokazatelj da ipak jedan, iako mali  broj mladih vozača razmišlja kritički i da je svjestan svojih ograničenja. U dobi od 25 do 34 godine starosti 26% se smatra opasnijima, 15% u dobi od 35 do 44 godine,  24% u dobi od 45 do 65 godine i 6% u dobi preko 65 godina.

Ovi podatci o samoprocjeni anketiranih koji se osjećaju opasnijim od drugih vozača pokazuju da procjena opasnosti u odnosu na druge u prometu opada s povećanjem broja godina odnosno povećanjem vozačkog staža – iskustva.

7. ZAKLJUČAK

Anketa kao instrument i temelj većine znanstvenih istraživanja najčešće se upotrebljava kao alat i metoda za prikupljanje podataka koji služe za provjeru određenih hipoteza - u ovome slučaju koliko je sigurno ponašanje u prometu anketiranih vozača. Iz prikupljenih podataka i njihovom analizom spoznani su stavovi, mišljenja, preferencije, interesi i drugi podatci o ponašanju sudionika prometa i njihovoj (ne)sigurnosti u prometu.
Na temelju dobivenih i obrađenih rezultata ankete, a na uzorku od 5114 anketiranih vozača, uz uvažavanje činjenice da su vozači svojim ponašanjem i postupcima „raspoređeni“ na skali sigurnosti od vrlo sigurnih vozača, preko sigurnih, nesigurnih i opasnih vozača do vrlo opasnih vozača, može se zaključiti sljedeće: samoprocjena vozača na skali sigurnosti pokazuje normalnu raspodjelu, odnosno da je udio vrlo sigurnih vozača u uzorku malen kao i onih vrlo opasnih vozača. Najviše, njih 90% su u srednjoj sigurnosnoj skupini ponašanja kao nesigurni vozači s blagim pomakom prema opasnim ponašanjima. S obzirom na samoprocjenu i spol zaključujemo da su ukupni rezultati vozačica na skali sigurnosti neznatno pomaknuti prema ponašanjima koja karakteriziraju sigurnije vozače, a ukupni rezultati vozača su blago pomaknuti prema ponašanjima koja karakteriziraju opasne vozače.

Što se tiče odnosa dobi - godina starosti anketiranih i njihova ponašanja uočeno je kako s brojem godina opada razina opasnog i vrlo opasnog ponašanja i kod vozačica i kod vozača. Vozačice u dobi od 35 do 65 godina sigurnije su od vozača. Vozači i vozačice s više od 27 godina starosti sigurniji su i manje opasni od vozačica i vozača s manje vozačkog iskustava - vozačkog staža.

Sigurnost u prometu teško je egzaktno mjerljiva pa se najčešće pribjegava procjeni sigurnosti u prometu mjereći njezinu suprotnost – nesigurnost u prometu koja se brojčano iskazuje brojem prometnih nesreća i posljedicama tih prometnih nesreća.

Od ukupnog broja anketiranih 50% ih je sudjelovalo u najmanje jednoj prometnoj nesreći, a u prometnoj nesreći s povrijeđenima sudjelovalo je ukupno svega 11% anketiranih što je i bilo realno za očekivati. Vrlo malo anketiranih sudjelovao je u prometnoj nesreći s poginulim osobama, svega 2%. Pokazalo se da su vozači skloniji sudjelovanju u prometnim nesrećama nego vozačice, odnosno od ukupnog broja anketiranih koji su sudjelovali u prometnim nesrećama 75% je vozača, a 25% vozačica.

Ako se uspoređuje samoprocjena vozačica i vozača u odnosu na njihovo sudjelovanje u prometnim nesrećama onda je vidljivo da se 85% anketiranih procjenjuje sigurnijim vozačima od drugih vozača, samo 11% nesigurnijim, a svega 4% opasnijim u odnosu na druge vozače.      I ovi podatci pokazuju značajnu nesamokritičnost respondera jer su to izjavili iako su sudjelovali u prometnim nesrećama.

Od ukupnog broja vozačica koje su sudjelovale u prometnim nesrećama njih 74% se osjeća sigurnijima od drugih vozača i vozačica, 23% se osjeća nesigurnijima. a 21% opasnijima od drugih. Kada se analizira samoprocjena vozača koji su sudjelovali u prometnim nesrećama njih 89% se osjeća sigurnijima od drugih vozača i vozačica, 7% se osjeća nesigurnijima. a samo 3% opasnijima od drugih. Iz ovih podataka o samoprocjeni vozačica i vozača razvidno je da su vozačice samokritičnije i kada se radi o samoprocjeni da su sigurnije od drugih, a pogotovo kod samoprocjene da su nesigurnije od drugih u prometu. Vozači i vozačice jednaki su u samoprocjeni da su opasniji od drugih u prometu.

Od ukupnog broja anketiranih vozačica i vozača 80% smatra da su sigurniji od drugih vozača i vozačica u prometu. Od tog broja vozača i vozačica, njih 26% iz dobne skupine od 18 do 24 godine starosti i dobne skupine od 25 do 34 godine osjećaju se sigurnijima. Nešto kritičniji su anketirani dobne skupine od 35 do 44 i dobne skupine od 45 do 65 godina starosti (23% ih se smatra sigurnijima). Najkritičniji su anketirani s više od 65 godina starosti kojih se svega 2% osjeća sigurnijim vozačima od ostalih u prometu. Dakle, što su vozačice i vozači mlađi procjenjuju da su sigurniji od ostalih u prometu, a stariji su vozači samokritičniji.

Od ukupnog broja anketiranih vozačica i vozača 17% smatra da su nesigurniji od drugih vozača i vozačica u prometu. Od tog broja anketiranih koji se procjenjuju nesigurnijima najviše,  30%  respondera je u dobi od 25 do 34 godine starosti, 27% u dobi od 18 do 24 godine,  22% u dobi od 35 do 44 godine,  20% u dobi od 45 do 65 godine i 1% u dobi preko 65 godina. Dakle, samoprocjena nesigurnosti u vožnji opada s godinama starosti i povećanjem vozačkog iskustva.

Podatci o samoprocjeni anketiranih koji se osjećaju opasnijim od drugih vozača pokazuju da procjena opasnosti u odnosu na druge u prometu opada s povećanjem broja godina odnosno povećanjem vozačkog staža – iskustva.

Na temelju prikazanih rezultata za ovu priliku ponudit ćemo dva općenitija zaključka. Prvo, za razliku od uvriježenog mišljenja da je ponašanje vozačica u prometu primjerenije, rezultati pokazuju da se prema njihovim samoprocjenama uglavnom i u mnogome ne razlikuju od vozača. Drugo, samoprocjene se slažu s poznatim tvrdnjama da se stariji vozači i vozači s većim vozačkim iskustvom ponašaju primjerenije.

POGLEDAJTE

PROMISLITE
invalidne osobe

poruka
SIGURNO VOZITI
ZANIMLJIVOSTI
Jeste li znali
Crtice iz prošlosti
Ideje
Autorska prava © sigurno-voziti.net 2002 - 2018. godine. Sva prava pridržana.