PROVJERITE
vozac
anketa
provjera znanja
alkotest
PROCITAJTE
Geneza agresivnog ponašanja u prometu

mr.sc. Nenad Zuber, Vladimir Benceković

Sažetak rada:

Ponašanje vozača u prometu plod je složene interakcije znanja, sposobnosti, vještina, iskustava, osobina, odgoja, poticaja i utjecaja iz okružja, dobi, spola … ali i niza drugih varijabli… sve do kulturnog kruga u kojem pojedinac funkcionira i civilizacijske razine kojoj vozač pripada. Sve te varijable determiniraju vozačeva ponašanja u prometu.

Neka ponašanja su temeljem interakcije brojnih varijabli kvalificirana kao ona koja predstavljaju značajnije odstupanje od uobičajenog i društveno prihvaćenog ponašanja za određenu sredinu. Takva društveno neprihvatljiva ponašanja, odnosno odstupanja od naučenih – prihvatljivih ponašanja u prometu, često predstavljaju rizična ponašanja ili poremećaje u sustavu i izravno utječu na razinu sigurnosti sudionika prometa.

Često, ponašanje vozača, odraz je njegove (ne)mogućnosti kako se nositi sa situacijama, izazovima, problemima, ugrozama, zahtjevima, frustracijama, stresovima … okružja u kojem vozi. Kao reakcija na takve složene zahtjeve s kojima se mnogi vozači teško mogu nositi, generiraju se različita incidentna ponašanja. Jedno od takvih je agresivno ponašanje vozača u prometu. Agresivni vozači svoje ponašanje nameću drugima, ne obraćajući pažnju na njihova prava i njihovu volju u prometu. Počesto se kod vozača izvrgnutih agresivnom ponašanju javlja uzvraćanje sličnim ponašanjem kao nužda za preživljavanje na cestama.

Kako bi se ispitala razina agresivnosti u prometu, na web-stranice www.sigurno-voziti.net postavljena je anketa za samoprocjenu agresivnosti kod vozača (ove stranice je moguće i danas posjetiti). Anketu pod nazivom „Jesam li agresivan vozač“ tijekom 28 mjeseci  od 05. travnja 2005. do 13. srpnja 2007. godine, ispunilo je 10.238 osoba (vozača i vozačica). Na temelju analize i usporedbi indikatora vrednovani su rezultati i ponašanja anketiranih, pa je kolovoza 2007. objavljena prva Analiza ankete o agresivnoj vožnji.
 
Činjenica je da čovjek izravno ili neizravno cijeli život uči. Uči temeljem svojih uspjeha, ali i neuspjeha, temeljem propusta, pokušaja i pogrešaka. Isto tako je i u prometu. To, čovjeku imanentno učenje, zovemo cjeloživotno učenje o prometu i odgajanje za sigurno sudjelovanje u prometu. Stalnim sudjelovanjem u prometu kod vozača je sveprisutno učenje ili bolje rečeno: stalno stjecanje i dogradnja vozačkog iskustva, vještina, stjecanje dobrih – sigurnosnih navika, vozačkog samopouzdanja, vozačke mudrosti, a što neminovno dovodi do evolucije u ponašanju.

A je li to uistinu tako ili je to plod nekih razumnih i racionalnih percepcija i promišljanja? Jesu li to samo želje onih koji se izravno ili neizravno bave sigurnošću prometa? Modificiraju li vozači svoja ponašanja (naravno - na bolja, ona poželjna)?  Ili posve osobno: mijenjam li se ja kao vozač na bolje?

Kako bismo dobili odgovore na ta i neka druga pitanja, analizirana su ponašanja vozača temeljem samoprocjene, u razdoblju od 14. srpnja 2007. do 23. siječnja 2017. godine u istoj anketi na web-stranicama www.sigurno-voziti.net. Tijekom tih 114 mjeseci anketu je ispunilo 21.932 vozača i vozačica.

Rezultati istraživanja i usporedba s rezultatima ranijeg istraživanja dali su zanimljive rezultate u genezi agresivnosti u ponašanju vozača i vozačica u prometu na području Republike Hrvatske, a prikazani su u ovome radu.

Ključne riječi: 
AGRESIVNOST, SIGURNOST, SAMOPROCJENA, PONAŠANJE U PROMETU

1. UVOD

Vožnja u prometu na cesti je timski pothvat koji se odlikuje tolerancijom, međusobnim uvažavanjem i suradnjom onih koji u njemu sudjeluju! Kada zahtjevi prometa „prerastu“ sposobnosti vozača, odnosno kada vozač više nije u mogućnosti kontrolirati situaciju, vozilo ili svoje ponašanje u konkretnoj prometnoj situaciji, vožnja postaje visoko rizičan pothvat s velikom vjerojatnošću za nastanak prometne nesreće i vrlo izvjesne ugroze drugih sudionika prometa.

Sigurnost prometa na cestama je kompleksno, interdisciplinarno pitanje u kojem interakcija mnogobrojnih i različitih varijabli igra važnu ulogu, a pri tome međusobno značajno utječu jedne na druge. Mudar i siguran vozač ključni je čimbenik sustava cestovne prometne sigurnosti, na koji izravno utječe svojim ponašanjem, iskustvom, psihofizičkim sposobnostima, navikama, znanjima o prometu i vještinama upravljanja vozilom.

I ponašanje vozača u prometu plod je složene interakcije niza različitih varijabli, kao što su znanja o prometu, sposobnosti, vještine i osobine vozača, njegova iskustva i odgoj, ali i poticaja i utjecaja iz okružja u kojemu vozi, kao i dobi, spola pa sve do kulturnog kruga u kojem pojedinac funkcionira i civilizacijske razine kojoj vozač pripada. Sve te varijable određuju ponašanja vozača u prometu. Neka ponašanja su temeljem interakcije brojnih varijabli kvalificirana kao ona koja predstavljaju značajnije odstupanje od uobičajenog i društveno prihvaćenog ponašanja za određenu sredinu. Takva društveno neprihvatljiva ponašanja, odnosno odstupanja od naučenih – prihvatljivih ponašanja u prometu, često predstavljaju rizična ponašanja ili poremećaje u sustavu i izravno utječu na razinu sigurnosti sudionika prometa.

2. PONAŠANJA, AGRESIVNA PONAŠANJA I AGRESIVNA VOŽNJA

Ljudsko se ponašanje, zbog svoje složenosti i niza varijabli i okolnosti koje na njega utječu, ne da nikada posve objasniti, a kamoli egzaktno prikazati matematičkom formulom. Neki etolozi i francuski psiholog M. Reuchlin su i to pokušali. Autor je ustvrdio kako je ponašanje funkcija osobnosti (urođenih čimbenika ili personalité) i sredine ili okružja (vanjskih čimbenika i okolnosti) ili R=  f  (P, S).

Budući da je čovjek prije svega etičko biće, njegovim bi ponašanjem morali upravljati ponajprije moralni kriteriji. No, ponašanje je u prvome redu određeno činjenicom koliko možemo vladati samim sobom te koliko se možemo nositi sa sve većim izazovima, zahtjevima i problemima u okolnome svijetu i naposljetku, na koji to način pokazujemo prema van, odnosno prema drugima. Agresivne situacije u društvu, krizna vremena, stresno okružje i slično, mogu generirati kod ljudi interaktivne događaje kao što su agresija na radnom mjestu, u obitelji, a možda najviše u prometu na cesti, stvarajući još veći stres koji generira još veće sukobe.

Etologija (grč. ????: ethos – navika, običaj, narav, karakter + ?????: logos – nauka, znanje, znanost, učenje) je biološka znanost koja proučava ponašanje ljudi. Fokus etologije je ponašanje u prirodnim uvjetima. Etologija uključuje analitičke odgovore na pitanja: koji (unutrašnji i vanjski ) čimbenici uzrokuju odgovarajući odgovor u ponašanju, što i kako upravlja ponašanjem i kakva je priroda interakcije ponašanja i životne sredine. Etologija, između ostaloga nastoji objasniti i dinamiku pojedinih načina (modela) ponašanja.
- Prema https://bs.wikipedia.org/wiki/Etologija

Danas agresivni vozači značajnije odstupaju od uobičajenog i društveno prihvaćenog ponašanja za određenu sredinu ili za specifičnu dob i spol. Skloni su fizičkom ili moralnom  nasilju prema drugim vozačima, a u iznimnim slučajevima i prema samima sebi. Oni su u pravilu i konfliktne osobe, vječno su nečim povrijeđeni i svadljivi te u stalnom sukobu ili svađi  s drugim sudionicima prometa i okolinom. To su, ukratko, asocijalni i ratoborni tipovi koji se teško samokontroliraju i svladavaju. Oni markantno pridonose problemima i nesigurnosti u prometu na cestama i predstavljaju ozbiljnu opasnost za sebe i druge sudionike prometa.

Navike, načini i stil vožnje, pogotovo u urbanim sredinama, posljedica su socio-kulturnih promjena i bivaju spontano usvojeni od strane sadašnje generacije, poglavito mlađih, ali ne baš i tako mladih vozača. Individualizam i konkurencija, taština i častoljublje, precjenjivanje svojih sposobnosti i mogućnosti uporno i nenametljivo se uvlače u svaku poru ponašanja vozača i dovode do toga da su vozači postali agresivni i neprijateljski raspoloženi prema ostalim korisnicima cesta.

Upravo to pokazuju i podaci praćenja stanja sigurnosti na našim cestama, prometnih nesreća, stradavanja, ozljeđivanja i šteta koje nastaju kao posljedica tih pojavnosti.
        
Problem agresivnosti kao društveno neprihvatljiva pojavnost ne egzistira na našim cestama „od jučer“. Svatko je u vozačkoj praksi susreo primjere agresivne vožnje, a mnogi su vozači u proteklom razdoblju osjetili nemilo iskustvo agresivnog ponašanja na vlastitoj koži. Agresivna vožnja je nedvojbeno u usponu, postaje stečena negativna navika koja se prenosi s jedne generacije na drugu, a pojačava se neadekvatnim odnosom medija i društva prema tom problemu.

Uzroci agresivne vožnje su složeni i nitko nema sve prave i potpune odgovore. Psiholozi često ukazuju na duboko ukorijenjene osobne uzroke kao što su stres i emocionalni poremećaji koji dovode do umanjenja vrijednosti prosudbe. Sociolozi su skloni vidjeti vezu između društvenih problema, nekulturnih, neodgojenih ili nasilnih oblika ponašanja u vožnji. Biološke teorije smatraju da je agresivno ponašanje urođeno, iako iskustvo govori da postoje iznimke. Frustrirajuće situacije koje ometaju ili sprječavaju neki oblik ostvarenja cilja, uvjetuju ponašanja za koja se vjeruje da djeluju kao okidač za agresivno ponašanje. Sva ta promišljanja se razlikuju, ali činjenica jest da agresivno ponašanje najčešće pretpostavlja rezultat kombinacije niza varijabli i ovih teorija.

U našoj zemlji, nažalost, stvari se do dana današnjeg ne nazivaju pravim imenom. Naši pozitivni propisi koji uređuju sustav sigurnosti ne poznaju termine „Agresivna vožnja“ (Aggressive Driving) ili znatno za sigurnost opasniju inačicu „Divljanje na cesti“ (Road rage). Kao da se oduvijek „pazilo i mazilo“ one koji divljaju na cestama, pa se njihovo ponašanje nazivalo bezobzirnom vožnjom, neodgovornim ponašanjem u prometu ili slično. Zakonom iz 2004. godine uvode se izrazi: ometanje prometa i ugrožavanje prometa, a tek 2011. godine Kazneni zakon RH uvodi termin: obijesna vožnja.

No, bez obzira kojim se imenom nazove agresivno ponašanje ili divljanje na cesti, materijalizacija takvog ponašanja gotovo je svakodnevna pojavnost i percepcija sudionika prometa.

3. ISTRAŽIVANJA AGRESIVNOSTI VOZAČA U VOŽNJI

Agresivna vožnja i agresivno ponašanje u prometu, ne samo kod nas već i u svijetu, već dulji niz godina predstavlja sveopći problem. Upravo zbog toga stručnjaci i znanstvenici mnogih zemalja godinama istražuju agresivnost kao pojavnost u prometu na cestama, uzroke agresivnog ponašanja vozača i takve vožnje te načine za suzbijanje takvih društveno neprihvatljivih ponašanja.

3.1. NEKA SVJETSKA ISTRAŽIVANJA

 3.1.1. Istraživanje EOS Gallup Europe

Istraživanje Galupovog instituta („Aggressive behaviour behind the wheel“, EOS Gallup Europe), koje je provedeno još 2003. u 23 zemlje, a propitivalo je javno mnijenje o agresivnoj vožnji (kod 13.673 imatelja vozačke dozvole) među prvima je dalo globalnu sliku ovoga problema.

Rezultati istraživanja, između ostaloga, pokazuju kako je u mnogim zemljama veliki postotak vozača koji su bili žrtvom agresivnog ponašanja: U Sjedinjenim Državama (66%), a u Europskoj Uniji (48%). S druge strane, 51% ispitanika u Europskoj Uniji i 68% ispitanika u Sjedinjenim Državama Amerike priznaju da se i sami agresivno ponašaju. Utvrđena je čvrsta veza između pokazivanja agresivnog ponašanja i toga da je netko bio žrtvom takvoga ponašanja: 70% vozača u Europskoj Uniji koji priznaju da se agresivno ponašaju, u nekoliko su slučajeva i sami bili izloženi agresivnom ponašanju drugih vozača u protekloj godini.

Istraživanje pokazuje i da je agresivno ponašanje u porastu. Na jedno od pitanja: je li agresivnost vozača porasla tijekom posljednjih nekoliko godina 65% ispitanika u Rusiji, 75% u EU i 80% ispitanika u SAD-u odgovara pozitivno.

Istraživanje je također pokazalo da postoji veza između nesreća na cesti i agresivne vožnje. Kod vozača koji su u protekle tri godine imali barem jednu prometnu nesreću, postoji vjerojatnost da su se agresivno ponašali u usporedbi s onima koji nisu imali nesreće u tom razdoblju. Isto tako, postoji veza između evidencije onih ispitanika koji su imali nesreću i činjenice da su bili žrtvom agresivnog ponašanja. 56% onih koji su nedavno imali bar jednu prometnu nesreću potvrdili su da su bili izloženi agresivnom ponašanju u posljednjih godinu dana, u usporedbi s 45% onih koji nisu imali niti jednu nesreću.

3.1.2. Istraživanje Goodyear & London School             of Economics and Political Science

Prema istraživanju koje su proveli Goodyear i Londonska škola ekonomije i političkih znanosti 2015. godine na 9000 ispitanika u 15 država (Austrija, Belgija, Češka Republika, Francuska, Italija, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovenija, Španjolska, Švedska, Turska i Velika Britanija) ustanovljeno je da agresivna vožnja pojedinca vrlo lako utječe na ostale vozače tako da i oni postanu agresivni. Jedan agresivan vozač tako može izazvati pravu lančanu reakciju stresnih i opasnih situacija te mogućnost izazivanja prometne nesreće. Također, istraživanje pokazuje kako agresivna vožnja može potaknuti agresiju i kod vozača koji inače ne spadaju u kategoriju agresivnih vozača.


3.1.3. Istraživanje iz SR Njemačke

U lipnju 2015. Provedeno je i istraživanje u Njemačkoj na 2000 ispitanika starijih od 14 godina. Više od polovice anketiranih Nijemaca (53%) smatra da je agresija povećana u prometu. Taj osjećaj je posebno vidljivo izražen kod vozačica i osoba starijih od 35 godina. Gotovo 27% ispitanika smatra da je cesta oduvijek bila poligon za agresivne vozače i da se problem povećava. Samo 14% ispitanika smatra promet na cesti neagresivnim.

Više od deset posto ispitanika bili su svjedoci fizičkih sukoba na cesti. U Istočnoj Njemačkoj i Berlinu više od 60% ispitanih žale se na povećanje agresije u cestovnom prometu, a u Zapadnoj Njemačkoj 50%.

3.2. ISTRAŽIVANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Uočavajući sveopći problem agresivnog ponašanja u vožnji i agresivne vožnje autori istraživanja su 2005. objavili anketu pod nazivom „Jesam li agresivan vozač“ na web-stranicama www.sigurno-voziti.net. Tijekom 28 mjeseci postojanja ankete na web-stranicama (od 05. travnja 2005. do 13. srpnja 2007. godine), anketu je ispunilo 10.238 osoba. Od ukupnog broja ispunjenih anketa, za analizu rezultata uzeto je 10.000 anketa, a rezultati istraživanja objavljeni su 2007. godine.

3.2.1. Svrha i cilj ankete

Namjera autora stranice www.sigurno-voziti.net bila je potencirati utjecaj ponašanja i  pozitivnih stavova o prometu te na impozantnom uzorku od deset tisuća anketiranih vozača svih dobnih skupina i spolova utvrditi razinu njihova društveno prihvatljivog ili neprihvatljivog ponašanja. Cilj nije bio ispitati opću agresivnost, već razinu agresivnosti kao društveno neprihvatljivog ponašanja u prometu. 

4. GENEZA AGRESIVNOG PONAŠANJA U PROMETU

Temeljna znanja o prometu, početne vještine i naučena ponašanja vozači stječu učenjem i poukom u školama vožnje. Daljnjim, stalnim sudjelovanjem u prometu vozači stječu praksu, uče, umnožavaju i dograđuju vozačka iskustva, vještine, stječu dobre – sigurnosne navike, vozačko samopouzdanje, vozačku mudrost, a što neminovno dovodi do evolucije u ponašanju.

Dakle, vozači nastavljaju svoje cjeloživotno učenje o prometu i za sigurno ponašanje, odgovorno postupanje i sudjelovanje u prometu.
Ako je to činjenica, ne može se preskočiti cijeli niz ključnih pitanja: Postoji li geneza agresivnog ponašanja kod vozača u prometu? Mijenja li se protekom vremena, vozačkim iskustvom i sudjelovanjem u prometu ponašanje vozača na bolje? Smanjuje li se razina agresije i agresivnog ponašanja kod vozača i vozačica? Ili ne? Utječe li na ponašanje vozača njegova dob i spol? Kako uopće mijenjati ponašanje na bolje? Treba li mijenjati subjekt (vozača/vozačicu) ili simptome (varijable koje uzrokuju agresivna ponašanja, stresore, izvore frustracija…)? Je li zaista moguće „popraviti“ nečiju narav ili osobnost?

A je li to uistinu tako ili je to plod nekih razumnih i racionalnih percepcija i promišljanja? Jesu li to samo želje onih koji se izravno ili neizravno bave sigurnošću prometa? Modificiraju li vozači svoja ponašanja (naravno - na bolja, ona poželjna)?  Ili posve osobno: mijenjam li se ja kao vozač na bolje?

4.1. CILJ ISTRAŽIVANJA

Znajući kako ničije ponašanje u prometu nije savršeno, niti kod pojedinca, niti kod skupine ali isto tako niti na razini i u okvirima šire društvene zajednice, postavili smo si pitanje: Mijenjaju li se vremenom ponašanja vozača i vozačica u Republici Hrvatskoj?

Za sudionike prometa na cestama ne može se izbjeći pitanje: Jesu li osobna iskustva u prometu na cesti relevantna za formiranje stavova o tome. Jesu li za odgovore na ta pitanja presudni pojedinačna impresija ili percepcija ili se uistinu nešto mijenja na našim cestama? Smanjuje li se agresivnost vozača u prometu ili se povećava.

Postoji li uopće geneza agresivnog ponašanja kod vozača? Relevantne odgovore na to pitanje može dati samo egzaktno istraživanje, usporedba i analiza ponašanja vozača i vozačica u prometu na cesti.

Kako bismo dobili odgovore na ta i neka druga pitanja, analizirana su ponašanja vozača temeljem samoprocjene, u razdoblju od 14. srpnja 2007. do 23. siječnja 2017. godine u anketi na web-stranicama www.sigurno-voziti.net. Tijekom tih 114 mjeseci anketu je ispunilo 21.932 vozača i vozačica.

4.1.1. Opis istraživanja

Za istraživanje korištena je anketa identična onoj koja egzistira na web stranicama www.sigurno-voziti.net od 2005. godine. Ispitanici su trebali odgovoriti na 32 postavljena pitanja i odgovorima: često, rijetko ili nikada samoprocijeniti učestalost svojih ponašanja i postupaka u prometu, odnosno čine li određenu radnju ili se ponašaju u prometu na određen način.
Postavljena pitanja su gradirana u nekoliko skupina, baždarena pripadajućim bodovima, podijeljena u pet skupina, stupnjevana su sa zajedničkim osobinama na skali agresivnosti i to od prihvatljivog ponašanja, preko agresivnog ponašanja pa do ponašanja koje ima karakteristike ratničkog ponašanja.

Rezultati ankete - Ponašanja prema broju bodova u anketi

Rezultati ankete
Bodovi
Ponašanje
0
Prihvatljivo ponašanje
1 do 13
Prihvatljivo agresivno ponašanje
14 do 39
Agresivno ponašanje
40 do 69
Izrazito neprijateljsko ponašanje
70 i više
Ratničko ponašanje

Na temelju ispunjenih anketa i podataka o ispitanicima - anketirane osobe dijelile su se prema spolu, životnoj dobi i vozačkom iskustvu. Vozačice i vozači su razvrstani u tri skupine, i to prema starosnoj dobi (od 18 do 24 godine života,  od 25 do 35 godina života i 35 i više godina života) kao i prema vozačkom iskustvu (do jedne godine vozačkog iskustva, od dvije do četiri godine vozačkog iskustva i preko pet godina vozačkog iskustva.

Udio vozačica i vozača u uzorku

Traženi podatci u anketi
Spol
ženski
muški
Starosna dob
18 do 24 godine
25  do 35 godina
preko 35 godina
Vozačko iskustvo
1 godina
2 do 4 godine
5 i više godina

4.1.2. Uzorak u istraživanju

U razdoblju od 14. srpnja 2007. do 23. siječnja 2017. godine anketu na web-stranicama www.sigurno-voziti.net   je ispunilo 21.932 vozača i vozačica.

Udio vozačica i vozača u uzorku
Ukupni broj anketiranih osoba 2007.
Vozačice
2210
22,10 %
Vozači
7790
77,90 %
Ukupno
10000
100,00 %
Ukupni broj anketiranih osoba 2017.
Vozačice
5386
24,56 %
Vozači
16546
75,44 %
Ukupno
21932
100,00 %
Udio anketiranih prema starosnoj dobi
Broj anketiranih prema starosnoj dobi 2007.
18-24 godina
4258
42,58 %
25 - 35 godina
3908
39,08 %
preko 35 godina
1834
18,34 %
Ukupno
10000
100,00 %
Broj anketiranih prema starosnoj dobi 2017.
18 – 24 godine
9697
44,21 %
25 - 35 godina
7117
32,45 %
preko 35 godina
5118
23,34 %
Ukupno
21932
100,00 %
Udio anketiranih prema vozačkom iskustvu
Broj anketiranih prema vozačkom iskustvu 2007.
1 godina
1648
16,09 %
2 - 4 godine
2467
24,67 %
5 i više godina
5885
58, 85 %
Ukupno
10000
100,00 %
Broj anketiranih prema vozačkom iskustvu 2017.
1 godina
5567
25,39 %
2 - 4 godine
4598
21,01 %
5 i više godina
11758
53,60 %
Ukupno
21923
100,00 %

     4.2. REZULTATI ANKETIRANJA

             4.2.1. Odgovori po pojedinom pitanju iz ankete

Svakim postavljenim pitanjem u anketi ispitanici su mogli kvantificirati i samoprocijeniti svoje ponašanje i postupke u prometu, odnosno činjenje određene radnje u prometu kao: često, rijetko ili da takvu radnju nikada u prometu na čine, to jest da se tako nikada ne ponašaju.
U tabeli koja slijedi dani su usporedni brojčani podatci – odgovori na pitanja ispitanika i njihove frekvencije iz obje ankete.

Usporedni odgovori ispitanika po pojedinom pitanju u anketama
 
trav. 2005.-srp. 2007.
srp. 2007.-siječ. 2017.
28 mjeseci
114 mjeseci
N = 10.000
N = 21.932
Br
Pitanje
Često
Rijetko
Nikada
Često
Rijetko
Nikada
1
Žurim i vozim slalom
2958
4687
2355
4597
10063
7272
29,58%
46,87%
23,55%
20,96%
45,88%
33,16%
2
Ismijavam i kritiziram druge vozače pred suputnicima
4001
4172
1827
7297
9256
5379
40,01%
41,72%
18,27%
33,27%
42,20%
24,53%
3
Izlazim iz automobila i udaram drugi automobil ili bacim na njega nešto
843
583
8574
1421
1067
19444
8,43%
5,83%
85,74%
6,48%
4,87%
88,66%
4
Pokušavam doći ispred svih, jer drugi vozači su smetnja na cesti
2700
3585
3715
4460
7056
10416
27,00%
35,85%
37,15%
20,34%
32,17%
47,49%
5
U vožnji radim više stvari: telefoniram, podešavam radio, jedem, pričam sa suputnicima ... jer to nije opasno
4037
3840
2123
7151
8590
6191
40,37%
38,40%
21,23%
32,61%
39,17%
28,23%
6
U autu imam polugu, oružje ili nešto slično kako bih mogao reagirati u svakoj situaciji
1835
943
7222
3234
2071
16627
18,35%
9,43%
72,22%
14,75%
9,44%
75,81%
7
Ubrzavam naglo, kočim naglo
2998
4203
2799
4853
8929
8150
29,98%
42,03%
27,99%
22,13%
40,71%
37,16%
8
Vozim na malom razmaku u koloni i ne dozvoljavam ubacivanje drugih vozila u moju traku
2759
3683
3558
4708
7510
9714
27,59%
36,83%
35,58%
21,47%
34,24%
44,29%
9
Vozim bar 20 km na sat brže nego što je ograničenje brzine na cesti
5381
3229
1390
9090
8046
4796
53,81%
32,29%
13,90%
41,45%
36,69%
21,87%
10
Spreman sam nasrnuti na drugog vozača i potući se
1411
2191
6398
2497
4258
15177
14,11%
21,91%
63,98%
11,39%
19,41%
69,20%
11
Polukružno se okrećem tamo gdje to nije dopušteno
1660
4029
4311
2784
7923
11225
16,60%
40,29%
43,11%
12,69%
36,13%
51,18%
12
Vozim umoran, nepažljivo, nedovoljno oprezno
1390
3872
4738
2395
7800
11737
13,90%
38,72%
47,38%
10,92%
35,56%
53,52%
13
Ubrzavam na žuto, da ne moram stati na crveno
4399
4010
1591
7560
9212
5160
43,99%
40,10%
15,91%
34,47%
42,00%
23,53%
14
Pokušavam izgurati drugo vozilo s ceste kako bih kaznio vozača
958
803
8239
1509
1406
19017
9,58%
8,03%
82,39%
6,88%
6,41%
86,71%
15
Brzo i na malom razmaku prolazim pored sporih vozača uz „turiranje“ motorom u znak protesta
1576
1870
6554
2643
3473
15816
15,76%
18,70%
65,54%
34,47%
42,00%
23,53%
16
Sprječavam prolazak drugim vozačima
1123
2263
6614
1852
3966
16114
11,23%
22,63%
66,14%
8,44%
18,08%
73,47%
17
Vozim na repu drugim vozačima kako bih ih prisilio da se maknu ili ubrzaju
2101
2947
4952
3318
5706
12908
21,01%
29,47%
49,52%
15,13%
26,02%
58,85%
18
Mijenjam prometne trake bez davanja pokazivača smjera
2282
3255
4463
3559
6431
11942
22,82%
32,55%
44,63%
16,23%
29,32%
54,45%
19
Smeta me nazočnost policije na cesti
4120
2891
2989
7191
6310
8431
41,20%
28,91%
29,89%
32,79%
28,77%
38,44%
20
Dajem znakove svjetlima vozačima koji griješe, a najradije bih ih istukao
2325
3173
4502
4072
6593
11267
23,25%
31,73%
45,02%
18,57%
30,06%
51,37%
21
„Blicam“ drugim vozačima u znak osvete
1788
2470
5742
3108
4814
14010
17,88%
24,70%
57,42%
14,17%
21,95%
63,88%
22
Trubim i vičem na druge vozače kroz otvoren prozor automobila
1432
2191
6377
2407
4375
15150
14,32%
21,91%
63,77%
10,97%
19,95%
69,08%
23
Nasrćem vozilom na osobu čiji me postupak iznervirao
1023
835
8142
1694
1641
18597
10,23%
8,35%
81,42%
7,72%
7,48%
84,79%
24
Pokazujem vidljivim gestama rukama negodovanje prema drugim vozačima
1944
3957
4099
3340
8107
10485
19,44%
39,57%
40,99%
15,23%
36,96%
47,81%
25
Loše sam raspoložen zbog nesposobnih vozača i psujem ih
3313
4062
2625
5827
8536
7569
33,13%
40,62%
26,25%
26,57%
38,92%
34,51%
26
Spreman sam pucati u drugog vozača
1128
644
8228
1840
1139
18953
11,28%
6,44%
82,28%
8,39%
5,19%
86,42%
27
Dajem znakove pokazivačima smjera prilikom obilaženja, pretjecanja i skretanja
7418
1326
1256
16339
2502
3091
74,18%
13,26%
12,56%
74,50%
11,41%
14,09%
28
Vozilom izvodim nagle pokrete kako bih zastrašio drugog vozača
1133
1403
7464
1931
2665
17336
11,33%
14,03%
74,64%
8,80%
12,15%
79,04%
29
Izlazim iz automobila i upuštam se u glasnu prepirku
1039
1077
7884
1720
2329
17883
10,39%
10,77%
78,84%
7,84%
10,62%
81,54%
30
Prođem i kroz crveno svjetlo na semaforu
1201
2853
5946
1998
5376
14558
12,01%
28,53%
59,46%
9,11%
24,51%
66,38%
31
Ustupam prednost prolaska drugim vozačima
5857
2809
1334
12858
5698
3376
58,57%
28,09%
13,34%
58,63%
25,98%
15,39%
32
Propuštam pješake koji prelaze kolnik izvan pješačkog prijelaza
3947
4010
2043
9477
7937
4518
39,47%
40,10%
20,43%
43,21%
36,19%
20,60%

             4.2.2. Rezultati ankete - svi anketirani

Rezultati ankete - svi anketirani 2007.
Bodovi
od 18 do 24 godine
od 25 do 35 godina
preko 35 godina
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
0
22
27
9
5
6
42
2
2
20
1 - 13
289
232
101
87
102
478
29
29
407
14 - 39
522
965
418
94
244
1730
18
24
815
40 - 69
253
478
230
21
42
631
2
3
129
70 i više
278
281
153
12
30
384
14
2
338
 
Dob
Iskustvo
Bodovi
0
1 - 13
14 - 39
40 - 69
70 i više
Ukupno
18 - 24
1
22
289
522
253
278
1365
2 - 4
27
232
965
478
281
1983
5 i više
9
101
418
230
153
911
25 - 35
1
5
87
94
21
12
220
2 - 4
6
102
244
42
30
424
5 i više
42
478
1730
631
384
3265
preko 35
1
2
29
18
2
14
66
2 - 4
2
29
24
3
2
60
5 i više
20
407
815
129
338
1709
UKUPNO
135
 1747
4830
1789
1492
10000

Rezultati ankete - svi anketirani 2017.
Bodovi
od 18 do 24 godine
od 25 do 35 godina
preko 35 godina
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
0
101
38
22
15
8
55
15
3
85
1 - 13
1354
616
248
354
285
1122
202
73
1691
14 - 39
1679
1661
667
243
414
2969
78
53
2195
40 - 69
619
787
342
39
94
896
13
9
391
70 i više
808
495
260
34
57
532
22
5
263
 
Dob
Iskustvo
Bodovi
0
1 - 13
14 - 39
40 - 69
70 i više
Ukupno
18 - 24
1
101
1354
1679
619
808
4561
2 - 4
38
616
1661
787
495
3597
5 i više
22
248
667
342
260
1539
25 - 35
1
15
354
243
39
34
685
2 - 4
8
285
414
94
57
858
5 i više
55
1122
2969
896
532
5574
preko 35
1
15
202
78
13
22
330
2 - 4
3
73
53
9
5
143
5 i više
85
1691
2195
391
283
4645
UKUPNO
342
5945
9959
3190
2496
21932

             4.2.3. Rezultati ankete – vozačice

Broj anketiranih vozačica prema starosnoj dobi
Broj anketiranih prema starosnoj dobi 2007.
18-24 godina
767
35,70 %
25 - 35 godina
957
43,30 %
preko 35 godina
486
22,00 %
Broj anketiranih prema starosnoj dobi 2017.
18 – 24 godine
1988
36,91%
25 - 35 godina
1843
34,22%
preko 35 godina
1555
28,87%
Broj anketiranih vozačica prema vozačkom iskustvu
Broj anketiranih prema vozačkom iskustvu 2007.
1 godina
527
23,85 %
2 - 4 godine
513
23,21 %
5 i više godina
1170
52,94 %
Broj anketiranih prema vozačkom iskustvu 2017.
1 godina
1911
35,48 %
2 - 4 godine
1004
18,64 %
5 i više godina
2471
45,88 %

Rezultati ankete – anketirane vozačice 2007.
Bodovi
Sve anketirane
Starosna dob
Vozačko iskustvo
18 - 24
25 - 35
preko 35
1
2 - 4
5 i više
0
17
6
7
4
6
3
8
1 - 13
576
199
234
143
195
141
240
14 - 39
1237
404
559
274
221
305
711
40 - 69
215
86
104
25
45
49
121
70 i više
165
72
53
40
60
15
90
 
Bodovi
od 18 do 24 godine
od 25 do 35 godina
preko 35 godina
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
0
3
2
1
2
0
5
1
1
2
1 - 13
106
69
24
66
49
119
23
23
97
14 - 39
146
190
68
63
101
395
12
14
248
40 - 69
35
37
14
10
9
85
0
3
22
70 i više
46
12
14
6
3
44
8
0
32
 
Dob
Iskustvo
Bodovi
0
1 - 13
14 - 39
40 - 69
70 i više
Ukupno
18 - 24
1
3
106
146
35
46
337
2 - 4
2
69
190
37
12
310
5 i više
1
24
68
14
14
121
25 - 35
1
2
66
63
10
6
148
2 - 4
0
49
101
9
3
162
5 i više
5
119
395
85
44
648
preko 35
1
1
23
12
0
8
45
2 - 4
1
23
14
3
0
41
5 i više
2
97
248
22
32
401
UKUPNO
17
576
1237
215
165
2210

Rezultati ankete – anketirane vozačice 2017.
Bodovi
Sve anketirane
Starosna dob
Vozačko iskustvo
18 - 24 25 - 35 preko 35 1 2 - 4 5 i više
0
87
46
14
27
59
7
21
1 - 13
2052
708
647
698
930
314
809
14 - 39
2509
865
972
673
650
537
1323
40 - 69
422
192
151
79
119
106
197
70 i više
313
177
59
78
153
40
121
 
Bodovi
od 18 do 24 godine
od 25 do 35 godina
preko 35 godina
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
0
42
2
2
7
3
4
10
2
15
1 - 13
531
135
42
251
129
267
148
50
500
14 - 39
451
323
91
147
183
642
52
31
590
40 - 69
91
75
26
19
28
104
9
3
67
70 i više
130
28
19
11
9
39
12
3
63
 
Dob
Iskustvo
Bodovi
0
1 - 13
14 - 39
40 - 69
70 i više
Ukupno
18 - 24
1
42
531
451
91
130
1245
2 - 4
2
135
323
75
28
563
5 i više
2
42
91
26
19
180
25 - 35
1
7
251
147
19
11
435
2 - 4
3
129
183
28
9
352
5 i više
4
267
642
104
39
1056
preko 35
1
10
148
52
9
12
231
2 - 4
2
50
31
3
3
89
5 i više
15
500
590
67
63
1235
UKUPNO
87
2052
2509
422
313
5386

             4.2.4. Rezultati ankete – vozači

Broj anketiranih vozača prema starosnoj dobi
Broj anketiranih prema starosnoj dobi 2007.
18-24 godina
3491
44,81%
25 - 35 godina
2951
37,88%
preko 35 godina
1348
17,31%
Broj anketiranih prema starosnoj dobi 2017.
18 – 24 godine
7933
47,95%
25 - 35 godina
3338
20,17%
preko 35 godina
5275
31,88%
Broj anketiranih vozača prema vozačkom iskustvu
Broj anketiranih prema vozačkom iskustvu 2007.
1 godina
1121
14,39%
2 - 4 godine
1954
25,08%
5 i više godina
4715
60,53%
Broj anketiranih prema vozačkom iskustvu 2017.
1 godina
7933
47,95%
2 - 4 godine
3338
20,17%
5 i više godina
5275
31,88%

Rezultati ankete – anketirani vozači 2007.
Bodovi
Sve anketirane
Starosna dob
Vozačko iskustvo
18 - 24
25 - 35
preko 35
1
2 - 4
5 i više
0
118
52
46
20
23
32
63
1 - 13
1178
423
433
322
210
222
746
14 - 39
3593
1501
1509
583
413
928
2252
40 - 69
1574
875
590
109
231
474
869
70 i više
1327
640
373
314
244
298
785
 
Bodovi
od 18 do 24 godine
od 25 do 35 godina
preko 35 godina
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
0
19
25
8
3
6
37
1
1
18
1 - 13
183
163
77
21
53
359
6
6
310
14 - 39
376
775
350
31
143
1335
6
10
567
40 - 69
218
441
216
11
33
546
2
0
107
70 i više
232
269
139
6
27
340
6
2
306
 
Dob
Iskustvo
Bodovi
0
1 - 13
14 - 39
40 - 69
70 i više
Ukupno
18 - 24
1
19
183
376
218
232
1028
2 - 4
25
163
775
441
269
1673
5 i više
8
77
350
216
139
790
25 - 35
1
3
21
31
11
6
72
2 - 4
6
53
143
33
27
262
5 i više
37
359
1335
546
340
2617
preko 35
1
1
6
6
2
6
21
2 - 4
1
6
10
0
2
19
5 i više
18
310
567
107
306
1308
UKUPNO
118
1178
3593
1574
1327
7790

Rezultati ankete – anketirani vozači 2017.
Bodovi
Sve anketirane

Starosna dob

Vozačko iskustvo

18 - 24

25 - 35

preko 35

1

2 - 4

5 i više

0
255
115
64
76
115
45
95
1 - 13
3892
1510
1114
1268
1732
607
1553
14 - 39
7449
3142
2654
1653
3581
1456
2412
40 - 69
2778
1566
878
334
1324
738
706
70 i više
2182
1386
564
232
1181
492
409
 
Bodovi
od 18 do 24 godine
od 25 do 35 godina
preko 35 godina
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
0
50
36
20
51
8
5
5
1
70
1 - 13
823
481
206
855
103
156
54
23
1191
14 - 39
1228
1338
576
2327
96
231
26
22
1605
40 - 69
528
712
316
792
20
66
4
6
324
70 i više
678
467
241
493
23
48
10
2
220
 
Dob
Iskustvo
Bodovi
0
1 - 13
14 - 39
40 - 69
70 i više
Ukupno
18 - 24
1
59
823
1228
528
678
3316
2 - 4
36
481
1338
712
467
3034
5 i više
20
206
576
316
241
1359
25 - 35
1
51
855
2327
792
493
4518
2 - 4
8
103
96
20
23
250
5 i više
5
156
231
66
48
506
preko 35
1
5
54
26
4
10
99
2 - 4
1
23
22
6
2
54
5 i više
70
1191
1605
324
220
3410
UKUPNO
255
3892
7449
2768
2182
16546

     4.3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Istraživanje je trebalo odgovoriti na pitanje: Mijenjaju li se vremenom ponašanja vozača i vozačica u Republici Hrvatskoj i to poglavito ona agresivna ponašanja. Usporedbom i analizom odgovora vozača iz oba istraživanja (iz 2007. i 2017. godine), dobiveni su odgovori o genezi agresivnog ponašanja vozača u prometu s desetljetnim odmakom.
Istraživanje je pokazalo da je agresivna vožnja bila i ostala stvarnost na našim prometnicama. Bez obzira na to što agresivna vožnja predstavlja, kako naš, tako i sveopći problem prometovanja na cestama istraživanje je pokazalo da je razina (stupanj) agresivnosti vozača na našim prometnicama – u padu.

           4.3.1. Stupanj agresivnosti

Ukupni usporedni rezultati pokazuju na relativno simetričnu raspodjelu agresivnosti u oba istraživanja, s tim da je stupanj agresivnosti u prvom istraživanju (2007.) bio s pomakom prema višem stupnju agresivnosti, dok je u istraživanju iz 2017. stupanj agresivnosti s pomakom prema nižem stupnju agresivnosti.

Prema usporednim podatcima, a u skladu sa samoprocjenom vozača, razina neagresivnog i prihvatljivo agresivnog ponašanja povećala se, dok se stupanj agresivnosti vozača koji je okarakteriziran kao neprijateljsko ili ratno ponašanje – smanjio.

STUPANJ AGRESIVNOSTI

Neagresivno i prihvatljivo agresivno ponašanje
Agresivno ponašanje
Neprijateljsko i ratničko ponašanje
UKUPNO

19 %

48 %

33 %

100 % (2007.)

29 %

45 %

26 %

100 % (2017.)

           4.3.2. Stupanj agresivnosti – vozačice

Uspoređujući rezultate stupnja agresivnosti za vozačice, vidljivo je da su ti rezultati pomaknuti prema manje agresivnom ponašanju (nižem stupnju agresivnosti) u oba istraživanja. Udio neagresivnog i prihvatljivo agresivnog ponašanja vozačica izrazitiji je u istraživanju iz 2017.

STUPANJ AGRESIVNOSTI

Neagresivno i prihvatljivo agresivno ponašanje
Agresivno ponašanje
Neprijateljsko i ratničko ponašanje
UKUPNO

29 %

52 %

19 %

100 % (2007.)

40 %

47 %

13 %

100 % (2017.)

            4.3.3. Stupanj agresivnosti – vozači

Uspoređujući rezultate stupnja agresivnosti za vozače, vidljivo je da su ti rezultati u oba istraživanja pomaknuti prema agresivnom, neprijateljskom i ratnom ponašanju. Udio najagresivnijeg ponašanja vozača pokazuje izvjesno smanjenje u istraživanju iz 2017. u odnosu na prethodno.

STUPANJ AGRESIVNOSTI

Neagresivno i prihvatljivo agresivno ponašanje
Agresivno ponašanje
Neprijateljsko i ratničko ponašanje
UKUPNO

17 %

46 %

37 %

100 % (2007.)

25 %

45 %

30 %

100 % (2017.)

5. ZAKLJUČAK

Prometne nesreće ne događaju se samo zbog neznanja ili nedovoljnih vještina već i zbog, za promet, neprihvatljivog ponašanja. Uvjetno rečeno, prometna nesreća kao neočekivani događaj uzrokovan pogrešnom percepcijom, nepažnjom ili neiskustvom, još se može tolerirati u društvu, no posve je nedopustivo tolerirati prometne nesreće uzrokovane neprimjerenim ponašanjem sudionika prometa. Naime, svakodnevno smo svjedoci prometne nekulture, krajnje nepažnje i nedostatka tolerancije prema drugim sudionicima prometa, bespotrebnog živciranja i neprihvatljivih reakcija vozača i drugih sudionika, prikrivene i otvorene agresije pa čak i divljanja vozača na cestama.

Iako nevoljko, svjesni smo činjenice postojanja različitih oblika i razina agresivnih ponašanja sudionika prometa. Ono što trajno želimo potvrditi jest odgovor na pitanje jesu li naši vozači ili vozačice više ili manje agresivni u prometu, odnosno povećava li se, ili se smanjuje stupanj agresivnosti posljednjih godina.

Egzaktni odgovor dobili smo usporedivši samoprocjenu ponašanja vozača i vozačica u dvije internetske ankete 2007. i 2017. godine. Može se zaključiti da su postupci i ponašanja vozačica i vozača u prometu na cestama sve manje agresivni, a nasuprot tome sve više tolerantniji, strpljiviji, smireniji, odgovorniji i u sve većoj mjeri poštuju prometne propise. Takva ponašanja i stavovi vozača izravno doprinose povećanju sigurnosti prometa na cestama.

Ovim se anketama te dobivenim i prezentiranim rezultatima željelo pomoći u sagledavanju jednoga segmenta sigurnog odvijanja prometa – ponašanja vozača u prometu na cesti.

LITERATURA:

[1]   Zakon o sigurnosti prometa na cestama RH, Narodne novine 105/04. srpanj 2004.
[2]   Kazneni zakon RH, Narodne novine 125/11. listopad 2011.
[3]   Zuber N, Bockal Z. & Kavran Z.: Drivers' Aggressivensess and Road Traffic   Safety, The 17th International DAAAM Symposium "Intelligent Manufacturing & Automation: Focus on Mechatronics & Robotics" Wiena, November 2006.
[4]   Zuber N.: Agresivno ponašanje kao društveni habit, http://www.sigurno-voziti.net/ponasanje/ponasanje18.htm , pristup kolovoz 2016.
[5]   Zuber N.: Uzroci agresivne vožnje, http://www.sigurno-voziti.net/ponasanje/ponasanje19.htm, pristup kolovoz 2016.
[6]   Zuber N.: Društveno prihvatljiv vrijednosni sustav u prometu, http://www.sigurno-voziti.net/ponasanje/ponasanje20.htm, pristup kolovoz 2016.
[7]   Zuber, N, Ivanec D, Kolesarić V.: Samoprocjena agresivnog ponašanja vozača u prometu, 17.  Godišnja konferencija hrvatskih psihologa, Odgovornost: osobna, profesionalna, društvena, Split, 11.-14. studeni 2009.
[8]   Zuber N, Bočkal Z, Benceković V.: Jesam li agresivan vozač? - Rezultati ankete 2007. godine http://www.sigurno-voziti.net/agresivnost/agr_rezultati_07.htm, pristup, lipanj 2017.
[9]   Zuber N.: Agresivno ponašanje mladih vozača u cestovnom prometu, VII. međunarodni simpozij interdisciplinarnost saobraćaja i logistike, Skopje, rujna 2016.
[10]   EOS Gallup Europe: Aggressive behaviour behind the wheel, 2003.
[11]   Asbridge M, Smart RG, Mann RE: The 'homogamy' of road rage: understanding the relationship between victimization and offending among aggressive and violent motorists, Violence Vict, Vol.18, No. 5, October 2003, 517-531, ISSN 0886-6708
[12]   Parker D., Lajunen T. & Stradling S.: Attitudinal predictors of interpersonally aggressive offences on the road, Transportation Research Part F, Vol. 1, No. 1, August 1998, 11-24, ISSN 1369-8478
[13]   Shinar D.: Aggressive driving: the contribution of the drivers and the situation, Transportation Research Part F, Vol. 1, No. 2, December 1998, 137-160, ISSN 1369-8478
[14]   Smart R, Mann R,  Goldbloom D.: Road Rage, Are Our Patients Driving Angry? Psychiatric Times, Vol. 22, No. 4, April 2005, ArticleID 162100161, ISSN 0893-2905
[15]   Zvonarević M.: Social Psychology, Školska knjiga ISBN 86-03-9958-7, Zagreb, 1989
[16]   Obični ljudi sudjeluju u prijevozu - https://www.welt.de/politik/deutschland/article156820896/Ganz-normale-Menschen-rasten-im-Verkehr-aus.html, pristup svibanj 2017.
[17]   Jiménez F.: Istraživanje nasilja koje uzrokuje agresiju i agresivnost, 2012., https://www.welt.de/gesundheit/psychologie/article111444217/Wie-es-zu-Aggression-und-Angriffslust-kommt.html , pristup lipanj 2017.
[18]   Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu: Agresivno ponašanje u vožnji,  Četvrti tjedan sigurnosti prometa na cestama,  travnja 2004,  http://www.unece.org/ru/trans/roadsafe/rs4aggr.html, pristup, svibanj 2017.
[19]   Reuchlin M., Les méthodes en psychologie,  Ed. 4. PUF, Paris, 1976., str. 36.
[20]   Bezić Ž.: Visine, dubine, širine, CuS, Split, 2001.
[21]   Kuhn Ph.: Obični ljudi sudjeluju u prometu,  Welt, https://www.welt.de/politik/deutschland/article156820896/Ganz-normale-Menschen-rasten-im-Verkehr-aus.html, pristup, lipanj 2017.


POGLEDAJTE

PROMISLITE
invalidne osobe

poruka
SIGURNO VOZITI
ZANIMLJIVOSTI
Jeste li znali
Crtice iz prošlosti
Ideje
Autorska prava © sigurno-voziti.net 2002 - 2017. godine. Sva prava pridržana.