Po četrnesti put Europsko vijeće za sigurnost prometa (ETSC) dodijelilo je prošle godine nagradu (PIN AWARD 2020) o postignutom napredku u sigurnosti cestovnog prometa za zemlje u EU. Estonija je proglašena zemljom s najvećim napretkom u sigurnosti cestovnog prometa za 2019.
|
Prikaz 1. Relativna promjena smrtnosti na cestama između 2010. i 2019.
u PIN zemljama i PIN nagrade tijekom razdoblja 2010.-2019. |
Na cestama EU u 2019. godini izgubilo je život 22.660 ljudi, što predstavlja smanjenje od 3% u odnosu na 2018. Od 32 zemlje koje prati ETSC program indeksa učinkovitosti cestovnog prometa (PIN), u 16 zemalja je smanjen broj smrtnih slučajeva na cestama u 2019. Najbolji rezultati postignuti su u Luksemburgu sa smanjenjem smrtnih slučajeva od 39%, Švedskoj s 32%, Estoniji s 22% i Švicarskoj s 20%. Broj smrtnih slučajeva na cestama povećao se u 12 zemalja, dok je napredak stagnirao u četiri zemlje.
|
Tablica 1. Relativna promjena broja poginulih na cestama EU, između 2018. i 2019. |
Kako su ovo sumarni podatci za 2019. ostala je još samo jedna godina do zajedničkih podataka iz kojih će biti vodljivo jesu li članice EU postigle desetgodišnji cilj 50 postotnog smanjenja smrtnih slučajeva do kraja 2020.
U ovom godišnjem PIN izvješću analizirani su podatci za 2019. godinu i ažurirani su odnosi u postignutim rezultatima proteklih godina otkako je zajednički cilj dogovoren.
Iako je bilo napretka tijekom duljeg razdoblja, to nije dovoljno za ispunjenje cilja 2020. Od 2010. godine zemlje EU postigle su ukupno smanjenje smrtnih slučajeva na cestama za 24%, što je jednako prosječnom godišnjem smanjenju od 2,7%. |
U razdoblju od 2010. do 2020. bilo je potrebno smanjenje od 6,7% iz godine u godinu da bi se postigao zadani cilj do 2020. Željeno smanjenje nije postignuto. S obzirom na to da je ostala samo još jedna godina do proteka desetljeća, želja je ostala izvan dosega postavljenog cilja.
|
Graf 1. Relativna promjena broja smrtnih slučajeva u prometu na cestama
između 2010. i 2019. (EU prosjek: -3%; EU27 željeni napredak: -6,7%) |
Niti jedna država članica EU trenutno nije u sferi dosega cilja smanjenja smrti na cesti za 50% do 2020. Članice EU 27 smanjile su broj smrtnih slučajeva na cestama za 24% u razdoblju 2010.-2019., ali to je daleko manje od 46% potrebnih zaostvarenje cilja 2020.
|
Graf 2. Relativna promjena smrtnih slučajeva u prometu na cestama između 2010. i 2019.
(EU prosjek: -23,7%; EU27 željeni napredak: -46,4%) |
Niti jedna država članica EU nije na putu da ostvari potrebno smanjenje smrtnih slučajeva u prometu na cesti. Grčka je možda najbliža tomu sa smanjenjem od 44%, a slijedi Latvija s 40% i Litva s 39%. Norveška, koja nije članica EU zemalja, smanjila je broj smrtnih slučajeva u prometu na cesti za 49% od 2010. godine.
Nažalost, EU je već šest godina suočena sa sporim napretkom u postizanju željenoga cilja. Od 2010. prosječni godišnji napredak u smanjenju broja smrtnih slučajeva na cestama u EU27 iznosio je 2,7%, što je ekvivalentno sa smanjenjem za 24% između 2010. i 2019. Većina tog napretka ostvarena je 2011., 2012. i 2013. Broj smrtnih slučajeva na cestama u EU smanjen je za samo 7% od 2013. godine. Za postizanje cilja do 2020. potrebno je bilo smanjenje od 6,7% iz godine u godinu u razdoblju 2010. - 2020. što bi omogućilo dosezanje cilja.
Od 2013., počinju loše godine za sigurnost prometa u EU u cjelini. S obzirom na taj zastoj u ostvarenju cilja, sada bi EU trebala smanjiti broj smrtnih slučajeva na cestama za oko 34,5% između 2019. i 2020., što je iznimno mala vjerojatnost. Bez obzira na to što se očekuje da bi lockdown - nametnuta zaključavanja u cijeloj Europi, zbog virusa Covid-19, mogla donijeti pad broja smrtnih slučajeva na cestama u 2020. godini, postizanje cilja čini se malo vjerojatnim.
|
Graf 3. - Smanjenje broja smrtnih slučajeva u prometu na cestama u EU27
od 2010. (plava crta), i cilj EU zemalja do 2020. (plava isprekidana crta) |
Između 2010. i 2019. zemlje EU27 smanjile su broj smrtnih slučajeva u prometu na cestama za 24%. EU14 za 23% u istome razdoblju, EU10 za 26% i EU3 za 22%. Uspoređujući smanjenja broja smrtnih slučajeva nema bitne razlike među ovim skupinama zemalja.
|
Graf 4. Zacrtani cilj smanjenja smrtnih slučajeva na cestama od 2000. godine u EU27 (plava crta), EU14 (žuta crta), EU10 (crvena crta), EU3 (siva crta) i Velika Britanija (zelena crta). Logaritamska ljestvica koristi se kako bi omogućila usporedbu trendova smanjenja. |
Ako se uspoređuje razdoblje 2011.-2019. s razdobljem do 2010. u EU je spriječeno 45.600 smrtnih slučajeva na cestama. Da je ostvareno željeno godišnje smanjenje od 6,7%, moglo se spasiti još 29.660 života. Ako se izostave etičke osnove iz rasprave, svaka nesreća i svaki smrtni slučaj u prometu na cesti dade se objektivno izračunati prema usvojenoj metodologiji u EU. Jedna nesreća sa smrtnim ishodom u prometu, prema toj usvojenoj metodologiji izračuna, iznosi 2,96 milijuna eura.
Ukupna vrijednost izbjegnutih ljudskih stradavanja u zemljama EU27 za 2019. u odnosu na 2010. procjenjuje se na oko 21 milijardu eura. Za razdoblje 2011.-2019. u usporedbi s 2010. godinom trošak stradavanja je oko 135 milijardi eura. Da se u EU postigao željeni cilj smanjenja broja poginulih od 6,7% godišnje, u razdoblju od 2011.-2019. broj smrtnih slučajeva u Europi, odnosno vrijednost koju generiraju - bila bi manja za 87 milijardi i ne bi iznosila ukupno oko 222 milijarde eura.
|
Graf 5. Smanjenje broja smrtnih slučajeva u prometu na cestama u EU27 tijekom razdoblja 2011.-2019. i prikaz toga troška po vrijednostima
iz 2019. zajedno s dodatnim „uštedama“ koje su se mogle ostvariti da se
postigao zacrtani cilj smanjenja poginulih do 2020. |
Od prvog zajednički postavljenog cilja EU za smanjenje broja smrtnih slučajeva u prometu na cestama uvedenog davne 2001. godine, tri baltičke države postigle su najveće smanjenje. Latvija je smanjila broj smrtnih slučajeva za 76%, a Litva i Estonija za 74%. Slijede Španjolska i Luksemburg sa smanjenjem od 69% i Irska sa smanjenjem od 66%. Međutim, najsporiji napredak je postignut u Rumunjskoj sa smanjenjem od 24%, Bugarskoj s 38% i Nizozemskoj s 39%.
|
Graf 6. Relativna promjena u smrtnim slučajevima na cestama zemalja EU
između 2001. i 2019. (EU27 prosjek: -56%) |
NORVEŠKA, ŠVEDSKA i ŠVICARSKA su za korisnike cesta najsigurnije zemlje. U EU27, ukupna razina smrtnosti na cestama bila je 51 smrtni slučaj na milijun stanovnika u 2019.,
u usporedbi s 68 poginulih na milijun stanovnika u 2010. Ako se uspoređuju zemlje s najvećim i najmanjim rizikom u prometu na cestama, smrtnost u PIN zemljama u odnosu na ostale i dalje se razlikuje s faktorom (oko) četiri.
Norveška ostaje lider među PIN zemljama s 20 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika,
slijede Švedska i Švicarska s manje od 22 poginula na milijun stanovnika u 2019.
U Irskoj, Velikoj Britaniji i na Malti smrtnost je ispod 33 poginula na milijun stanovnika. Najveća smrtnost i rizik od stradavanja je na cestama u Rumunjskoj i Bugarskoj s 96 i 90 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika.
|
Graf 7. Mortalitet (smrtni slučajevi u prometu na cestama na milijun
stanovnika) u 2019. usporedba s 2010. (Poginuli na milijun stanovnika u
EU27 prosjek 2010. = 68; EU27 prosjek 2019. = 51) |
|
Prikaz 2. Mortalitet (smrtni slučajevi u prometu na cestama na milijun
stanovnika) u 2019. |
Tablica 3. |
|
Poginuli na milijun stanovnika 2010. |
SE |
28 |
UK |
30 |
MT |
36 |
NL |
39 |
CH |
42 |
NO |
43 |
DE* |
45 |
DK |
46 |
IL |
46 |
IE* |
47 |
FI* |
51 |
ES* |
53 |
EE |
59 |
FR* |
64 |
LU |
64 |
SK |
65 |
AT |
66 |
SI |
67 |
IT* |
70 |
CY |
73 |
HU |
74 |
CZ |
77 |
BE* |
78 |
PT* |
89 |
RS |
90 |
LT |
95 |
HR |
99 |
PL |
102 |
LV |
103 |
BG* |
105 |
EL* |
112 |
RO |
117 |
EU 27 |
68 |
|
|
Tablica 3. |
|
Poginuli ma milijun stanovnika 2019. |
NO |
20 |
SE |
22 |
CH |
22 |
IE* |
29 |
UK |
29 |
MT |
32 |
DK |
34 |
IL |
35 |
LU |
36 |
ES* |
37 |
DE* |
37 |
FI* |
38 |
NL |
38 |
EE |
39 |
SK |
45 |
AT |
47 |
SI |
49 |
FR |
50 |
IT* |
52 |
BE* |
54 |
CZ |
58 |
CY |
59 |
HU |
62 |
PT* |
63 |
EL* |
65 |
LT |
66 |
LV |
69 |
HR |
73 |
RS* |
76 |
PL |
77 |
BG* |
90 |
RO |
96 |
EU 27 |
51 |
|
Ono što je dobro, 21 PIN zemlja pripremila je ili su počele pripremati nacionalne strategije sigurnosti cestovnog prometa za nadolazeće desetljeće. Strategije će biti temelj, a napori zemalja bit će presudni za provedbu sigurnosnog pristupa prometnom sustavu u cijeloj EU i za postizanje ciljeva do 2030. godine. Brojne zemlje već prikupljaju ili planiraju započeti prikupljanje podataka za nove ključne pokazatelje uspješnosti (KPI) u zemljama EU koje je objavila Europska komisija u dogovoru s državama članicama. Ali moraju brzo raditi na dovršenju definiranja nekih od ovih KPI-a, kao i postavljanju minimalnih zahtjeva za metodologiju prikupljanja podataka, utvrđivanju ciljeva i postizanje željenih ishoda.
Jaka politička volja i hitne mjere potrebne su u svim državama članicama EU kako bi se smanjio jaz između željenog i stvarnog napretka EU. Striktna provedba zakona o sigurnosti prometa, nadzor odvijanja prometa, otklanjanje ili saniranje mjesta s visokim rizikom događanja nesreća i smanjenje udjela motoriziranog prometa, posebno u urbanim područjima, među mjerama su koje mogu imati trenutni pozitivan učinak sigurnosti na cestama.
„Na svima nama jest pomoci izgraditi put do novog normalnog, kako se ne bismo vratili na ulice gdje naša djeca nece sigurno hodati!“
ETSC - European Transport Safety Council - Europsko vijeće za sigurnost prometa je neovisna neprofitna organizacija sa sjedištem u Bruxellesu posvećena smanjenju broja smrtnih slučajeva i ozljeda u prometu u Europi. Osnovano 1993. godine, ETSC pruža nepristran izvor stručnih savjeta o pitanjima sigurnosti prometa Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i nacionalnim vladama. ETSC nastoji utvrditi i promovirati učinkovite mjere na temelju međunarodnih znanstvenih istraživanja i najbolje prakse u područjima koja nude najveći potencijal za smanjenje prometnih nesreća i žrtava. Pruža činjenične podatke u obliku znanstvenih izvještaja, informativnih listova i biltena kao potporu visokim sigurnosnim standardima u usklađivanju s EU, korištenju najboljih praksi i istraživanjima sigurnosti u prometu.
https://etsc.eu/
PIN - Road Safety Performance Indeks - indeks performansi sigurnosti na cestama alat je politike koji pomaže državama članicama EU da poboljšaju sigurnost na cestama. Usporedba učinka država članica služi za identificiranje i promicanje najbolje prakse u Europi i uspostavljanje vrste političkog vodstva potrebnog za stvaranje cestovnog prometnog sustava koji maksimizira sigurnost. Pokrenut u lipnju 2006. godine, indeks pokriva sva relevantna područja sigurnosti na cestama, uključujući ponašanje sudionika u prometu, infrastrukturu i vozila, kao i općenito donošenje politika sigurnosti na cestama. Nacionalne istraživačke organizacije i neovisni istraživači iz 32 zemlje sudjeluju u programu i osiguravaju da se svaka procjena koja se provodi u okviru programa temelji na znanstvenim dokazima i da se učinkovito priopćava europskim kreatorima politike sigurnosti cestovnog prometa. ETSC-ov PIN program pokriva 32 zemlje: 27 država članica Europske unije, zajedno s Izraelom, Norveškom, Republikom Srbijom, Švicarskom i Ujedinjenim Kraljevstvom.
https://etsc.eu/projects/pin/
KPI - Key performance indicators - Ključni pokazatelji uspješnosti ključni su (ključni) pokazatelji napretka prema željenom rezultatu. KPI-i pružaju fokus na strateška i operativna poboljšanja, stvaraju analitičku osnovu za donošenje odluka i pomažu usmjeriti pažnju na ono što je najvažnije. Upravljanje pomoću KPI-a uključuje postavljanje ciljeva (željena razina izvedbe) i praćenje napretka prema tom cilju. Upravljanje ključnim pokazateljima uspješnosti često znači raditi na poboljšanju vodećih pokazatelja koji će kasnije dovesti do zaostalih koristi. Vodeći pokazatelji preteča su budućeg uspjeha; pokazatelji zaostajanja pokazuju koliko je netko bio uspješan u postizanju rezultata u prošlosti.
https://kpi.org/KPI-Basics