Na međunarodnoj i nacionalnim razinama godinama se iznalaze načini, metode i alati kako povećati razinu sigurnosti na cestama. Bez sigurnog, održivog, predvidivog, učinkovitog, jasnog i jednoznačno određenog, neometanog i prometa dostupnog za sve - nema ni održivog razvoja. Cilj svjetske i europske politike usmjerene na sigurnost prometa na cestama je pružiti opći okvir upravljanja i ciljeve koji bi trebali voditi nacionalne ili lokalne strategije. U skladu s moralnim i etičkim vizijama, opisane akcije treba provoditi na najprikladnijoj razini i na najprikladnije načine.
Stradavanja u cestovnom prometu mogu se umanjiti, ako se već ne mogu spriječiti. Zemlje koje su najviše napravile na smanjenju stradavanja, to su učinile uključivši sve relevantne društvene sektore. Ključna područja su: edukacija, preventiva, poticanje sigurnijeg ponašanja u prometu, zaštita najugroženijih sudionika prometa, održiva legislativa, represija ključnih generatora prometnih nesreća, sigurnija cestovna infrastruktura i vozila, poticanje suvremenih i naprednih tehnologija i tehnoloških rješenja, kao i efikasan sustav hitne medicinske skrbi.
Sigurnost na cesti je zajednička odgovornost. Za smanjenje rizika na cestama potrebna je posvećenost sigurnosnim politikama i bezrezervno prihvaćanje problema i efikasno odlučivanje vlada, nevladinih organizacija, industrija i međunarodnih agencija. Učinkovitost mjera ovisi o odgovornom ponašanju pojedinaca, sudionika prometa, kao i o stručnjacima različitih disciplina, uključujući inženjere cestovne industrije, dizajnere motornih vozila, službenike za provođenje zakona, zdravstvene radnike, medije i nastavnike. Snažne kampanje podizanja javne svijesti ključne su za podizanje razine razumijevanja problema i motiviranje pojedinaca i vlada da poduzmu mjere, poštuju postojeće zakone i uvedu i/ili izmijene zakone koji su neučinkoviti ili ne postoje.
Uspostavljanje odgovarajućih pravnih okvira, širenje sigurnih sustava te stvaranje nacionalnih strategija i planova za sigurnost na cestama bit će od presudne važnosti u narednim desetljećima. Desetljeće sigurnosti je iza nas, ali želja za dosizanjem proklamiranih ciljeva i postizanjem povoljnih rezultata ostaje za neka buduća razdoblja na svjetskoj, europskoj i nacionalnim razinama. Vizija nula kao filozofija sigurnosti unutar sustava cestovnog prometa u kojem nitko neće smrtno stradati ili biti ozbiljno ozlijeđen, ostaje trajna vizija, misija i opredjeljenje sa željom da se što prije ostvari.
Kao svaka odgovorna zajednica, osjetljiva na očuvanje zdravlja i života svojih stanovnika, Republika Hrvatska brine, između ostaloga, i o sigurnosti svih sudionika prometa. Sustavna briga zrcali se u kontinuiranom praćenju stanja sigurnosti i sigurnosti u prometu, stvaranjem baze podataka te strategije djelovanja kako bi se postigli dugoročni pozitivni rezultati, što manje prometnih nesreće te manje ozlijeđenih i poginulih osoba u prometu.
Prometne nesreće i poginule osobe u RH u razdoblju od 1969. do 2018.[1] |
|
Najviše stradalih osoba u promatranom razdoblju od 1969. do 2018. bilo je 1979. godine (1.603 osobe) i 1980. godine (.1605 osoba). Taj crni rekord nije se ponovio nikada više. Od 1990. godine u Republici Hrvatskoj imamo kontinuiran trend smanjenja broja poginulih u prometu na cestama.
Poginule osobe u prometnim nesrećama u razdoblju od 1969. do 2018. [1] |
|
U razdoblju u gotovo 50 godina, od 1969. do 2018. dogodilo se na našim cestama 2.650.780 prometnih nesreća. Od toga 649.271 nesreća bilo je s nastradalim osobama. U prometnim nesrećama, poginulo je u Republici Hrvatskoj 45.678 osoba, a 899.130 osoba ozlijeđeno je.
Ozlijeđene osobe u prometnim nesrećama u razdoblju od 1969. do 2018. [1] |
|
Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa
Nakon niza pojedinačnih aktivnosti subjekata zaduženih za sigurnost cestovnog prometa i postignutih određenih kratkotrajnih rezultata, došlo se do zaključka da bez sustavne i kontinuirane provedbe mjera nema postizanja dugoročnih ciljeva[2]. Slijedom toga, Ministarstvo unutarnjih poslova predložilo je da se započne s provedbom Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. Spoznavši opravdanost tog prijedloga, na sjednici održanoj 16. lipnja 1994. godine, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa.
Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, bio je temeljni dokument i platforma za podizanje razine sigurnosti cestovnog prometa u našoj državi na višu, prihvatljiviju razinu od sadašnje [3]. To obilježje zadržao je i do danas kada završava razdoblje primjene petog Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa.
Broj poginulih osoba u prometu na cestama i razdoblja primjene pet
Nacionalnih programa sigurnosti u RH |
|
Prvi Nacionalni program donesen je za razdoblje od dvije godine te se nakon postizanja pozitivnih rezultata i dostizanja određenih ciljeva potvrdila njegova opravdanost pa su naredni razdobljima donesena još tri Programa i to drugi za razdoblje od 1996. do 2000. godine, treći od 2001. do 2005., a četvrti od 2006. do 2010. godine.
Svaki od ovih programa donošen je u različitim političkim i društvenim uvjetima pa su se u tom smislu oni i razlikovali, odnosno bili su više-manje prilagođeni aktualnoj situaciji.
Drugi Nacionalni program za razdoblje od 1996. do 2000. godine, povezuje s pozitivnim kretanjima po pitanju cestovne sigurnosti u razvijenim zapadnim zemljama (tadašnjih 15 članica Europske unije).
Treći Nacionalni program za razdoblje, od 2001. do 2005. godine, posve je europski usmjeren, a za njegovu provedbu značajno je to što je utvrđen konzistentan način financiranja iz tri izvora, proračunskih sredstva, sredstava prikupljenih provođenjem tehničkih pregleda vozila i financijskih sredstva osiguravajućih društava u visini određenog postotka od uplaćenih obveznih osiguranja vozila. Važno napomenuti kako se stanje sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj permanentno poboljšavalo, uz povremene iznimke. Broj poginulih se u deset godina smanjio od 804 poginule osobe u prvoj godini primjene prvog NPSCP do 608 poginulih u 2004. godini, uz iznimno povećanje broja vozila, vozača i prometnih tokova, što je podatak koji se također mora respektirati.
Broj poginulih, broj teško ozlijeđenih, broj motornih vozila i
broj vozača u razdoblju 0d 1994. do 2004.
Godina |
Broj poginulih |
Broj teško
ozlijeđenih |
Broj
motornih vozila |
Broj vozača |
1994. |
804 |
5.586 |
825.852 |
1.390.850 |
1995. |
800 |
5.494 |
841.167 |
1.452.849 |
1996. |
721 |
4.738 |
1.008.878 |
1.526.667 |
1997. |
714 |
4.561 |
1.142.201 |
1.628.919 |
1998. |
646 |
4.454 |
1.241.522 |
1.701.736 |
1999. |
662 |
4.173 |
1.323.653 |
1.753.749 |
2000. |
655 |
4.498 |
1.401.010 |
1.801.817 |
2001. |
647 |
4.607 |
1.494.745 |
1.857.292 |
2002. |
627 |
4.481 |
1.571.775 |
1.920.321 |
2003. |
701 |
4.888 |
1.649.851 |
1.964.406 |
2004. |
608 |
4.395 |
1.723.198 |
2.007.394 |
Najvažniji rezultati provedbe ovog Nacionalnog programa su: smanjenje najtežih posljedica prometnih nesreća u uvjetima stalno rastućeg prometa; dovođenje Republike Hrvatske u srednju i najbrojniju skupinu europskih zemalja prema broju poginulih osoba na cestama u odnosu na broj stanovnika; znatno povećanje preventivnog djelovanja policije te smanjenje i suvremenije represivno djelovanje; podizanje svijesti građana o problemu sigurnosti u prometu putem stalnih promidžbenih kampanja; uskladba zakonodavstva prema posljedicama i uzrocima prometnih nesreća; senzibiliziranje sredstava javnog priopćavanja i javnosti s problemom stradavanja u prometu; povećanje prometne kulture; uključivanje u provedbu programa svih državnih tijela i stručnih organizacija kojima je djelokrug rada vezan za sigurnost cestovnog prometa te na taj način interdisciplinarni i međuresorni suvremen pristup problemu sigurnosti cestovnog prometa.
Cetvrti Nacionalni program usvojen za razdoblje 2006. do 2010. imao je jasno istaknute kvalitativne i kvantitativne ciljeve, nositelje aktivnosti, način izvršenja zacrtanih mjera te praćenje mjera i vrednovanje rezultata. Kvantitativni ciljevi određeni su u skladu s europskim ciljevima za isto razdoblje, a odnose se na broj poginulih u odnosu prema broju stanovnika. Cilj Europske unije je smanjenje smrtnog stradanja u prometu na cestama do 2010. godine na razinu od sedam poginulih na sto tisuća stanovnika. S obzirom na sve objektivne razlike između RH i EU, ali želju slijeđenja EU trendova, Hrvatska si je zadala cilj smanjenja broja poginulih na 10 na sto tisuća stanovnika. To bi značilo broj smrtno stradalih na našim cestama svesti na 440 u 2010. godini. Riječ je o izuzetno teškoj zadaći, jer bi to značilo godišnje smanjenje od 34 osobe do 2010.
Broj poginulih u prometnim nesrećama na 100.000 stanovnika
(STANJE - CILJ) |
|
Kvalitativni ciljevi trebali su postići daljnje smanjenje najtežih posljedica prometnih nesreća, odnosno broja poginulih, teško i lako ozlijeđenih osoba, te daljnje zaustavljanje rasta ukupnog broja nesreća. Promatrajući globalno, važno je povećati prometnu kulturu stanovništva, stvoriti preduvjete za bolje poznavanje i poštivanje prometnih propisa te povećati društvenu svijest o problemu stradavanja u prometu.
Strateške aktivnosti za ovo razdoblje, također su vezane za strateške aktivnosti EU i koncentrirane su oko akcija za smanjenje brzina vožnje i poštivanje najviših dopuštenih brzina; zaštitu djece, mladih i najranjivijih sudionika u prometu; suzbijanje vožnje pod utjecajem alkohola i opojnih droga u prometu; te saniranje opasnih mjesta. Uz to provodit će se dopunske mjere za ostvarenje zacrtanog glavnog kvantitativnog cilja, kao što su povećanje razine tehničke ispravnosti vozila; unaprjeđenje prometne statistike i analize; uporaba sigurnosnog pojasa i dnevnih svjetala na vozilima; te poštivanje semaforskog svjetla.
Peti Nacionalno program donesen je po prvi puta za desetgodišnje razdoblje i to od 2011. do 2020. što se poklapa s trajanjem globalne kampanje Desetljeće sigurnosti cestovnog prometa.
Okvir za novi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske temelji se na odredbama i smjernicama Moskovske deklaracije iz 2009. godine [4], Deklaraciji Ujedinjenih naroda 62/244 [5] i na temelju toga usvojenom 4. Akcijskom programu Europske komisije [6].
Promocija Nacionalnog programa bila je 11. svibnja 2011. godine, čime je usklađena s globalnom promocijom i početkom aktivnosti Desetljeća akcije za sigurnost. Po prvi puta Program utvrđuje nositelje provedbe svake planirane aktivnosti za cijelo razdoblje trajanja. Nacionalni program provodit će se u dvogodišnjim međurazdobljima, nakon proteka svakog međurazdoblja sačinit će se izvješće o provedenim aktivnostima i ocijeniti učinci svake pojedine aktivnosti, a valorizacija učinaka bit će temelj za eventualnu korekciju ciljeva, aktivnosti, nositelja, sunositelja, ili rokova za realizaciju ciljeva za sljedeće izvještajno razdoblje.
On u svom operativnom dijelu obuhvaća sve subjekte kojima je djelokrug rada na neki način vezan za sigurnost cestovnog prometa. To znači da u njegovom provođenju sudjeluju ministarstva, stručne organizacije, strukovne udruge, udruge građana i svi ostali koji
mogu dati doprinos postizanju spomenutog cilja.
Ovaj Nacionalni program osim kvalitativnih i kvantitativnih ciljeva jasno utvrđuje i viziju kojoj se teži - Drastičnom smanjenju smrtnog stradavanja i teškog ozljeđivanja u prometu, smanjenju visokih troškova prometnih nesreća, poboljšanju zdravlja i kvalitete života te sigurnoj i održivoj mobilnost.
Ako je u referentnoj 2010. godini bilo 426 smrtno stradalih u prometu, ili 9,7 na 100.000 stanovnika, Republika Hrvatska je tim NPSCP uskladila svoj cilj s europskim, a to je smanjenje broja poginulih u prometnim nesrećama za 50% do 2020. godine, odnosno 213 poginulih osoba. Nažalost, taj se cilj nije ostvario kao i u većini europskih država. Ovakav, ambiciozno zacrtani cilj moguće je ostvariti ukoliko se sve razine društva uključe u njegovu realizaciju i daju mu stvarnu, a ne samo deklarativnu podršku.
Ukupan broj poginulih osoba u RH u razdoblju od 2011. do 2019. |
|
Za dostizanje postavljenog cilja, jasno su definirana područja rada: Promjena ponašanja sudionika u prometu, Bolja cestovna infrastruktura; Sigurnija vozila; Učinkovitija medicinska skrb nakon prometnih nesreća i ostalo.
Područja rada NPSCP RH 2011.-2020.[7] |
|
Za svako područje djelovanja navedene su specifične aktivnosti, a za svaku aktivnost određene su konkretne mjere koje će se provoditi, kao i faze provedbe i subjekti koji su odgovorni za provođenje.
Specifične aktivnosti za neka područje djelovanja NPSCP RH 2011.-2020.[7] |
|
Primjer konkretnih mjera, status u provedbi i odgovorni za provođenje za
specifičnu aktivnost nekog područja djelovanja NPSCP RH 2011.-2020.[7] |
|
Za nositelja Programa Vlada RH odredila je Ministarstvo unutarnjih poslova, dok će za djelotvorniju provedbu Programa, a na prijedlog ministarstava i stručnih organizacija, ministar unutarnjih poslova imenovao je radnu skupinu. Članovi radne skupine, uz MUP, su predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva pravosuđa, Hrvatskog autokluba, Centra za vozila Hrvatske, Hrvatskih cesta i Hrvatskog ureda za osiguranje.
Savjet za sigurnost prometa
Spoznaja i potreba unapređivanja sigurnosti u cestovnom prometu, promicanja i usklađivanja prometno-preventivnih aktivnosti i prometne kulture sudionika prometa na cestama, davno je etablirana u našoj zemlji. Zakon o sigurnosti prometa na cestama Republike Hrvatske iz 1991. utvrđuje postojanje Savjeta za sigurnost prometa na cestama [8] s jasnim zadaćama: razmatranje stanja i predlaganje mjera za unapređivanje sigurnosti prometa na cestama; poticanje, organiziranje, koordiniranje i provedbu aktivnosti u prometno-preventivnoj djelatnosti; davanje inicijative i predlaganje mjera za unapređivanje prometne kulture, jačanje discipline i odgovornosti sudionika u prometu, kao i niz drugih mjera značajnih za sigurnost prometa na cestama. Republički savjet za sigurnost prometa na cestama pored ovih poslova prati i koordinira rad Savjeta za sigurnost prometa u općinama.
Hrvatski savjet za sigurnost prometa na cestama je osnovan od ministra pomorstva, prometa i veza u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza osniva. Savjet je imao skupštinu koja je imenovala predsjednika i članove iz reda predstavnika organa, organizacija i zajednica, te društvenih organizacija i udruženja građana čija je djelatnost od značenja za sigurnost prometa na cestama te iz reda znanstvenih, stručnih i javnih radnika.
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama iz 1992. potvrđen je status Savjeta [9], a članovi su birani iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika iz područja značajnih za sigurnost prometa na cestama te iz redova državnih tijela i organizacija od značaja za sigurnost u prometu. Predsjednika, tajnika i članove Savjeta, na prijedlog ministara, znanstvenih i stručnih organizacija, imenuje ministar pomorstva, prometa i veza. Savjet može osnivati svoje odbore i sekcije.
Zakonom je propisano i područje rada Savjeta. Savjet brine unapređenju prometnog odgoja i osposobljavanja mladih za sudjelovanje u prometu; potiče razvoj službe pomoći i informiranja na cestama; brine o preventivnim aktivnostima na cestama i vozilima; o unapređenju propagandno i informativnog djelovanja prema sudionicima u prometu; daje mišljenje nadležnim ministarstvima o nacrtima prijedloga zakona i drugih propisa od važnosti za sigurnost prometa i slično.
Djelovanje Savjeta potvrđeno je i u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama iz 1996. godine [10], po istome načelu djelovanja i s istim zadaćama.
U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama iz 2008. godine Savjet za sigurnost
prometa [11] više se ne spominje, što je i bio razlogom za raspuštanje istoga.
Županijski Savjet za sigurnost prometa
Po prestanku rada Savjeta za sigurnost prometa, po županijama nastavljaju s radom ili počinju djelovati Županijski savjeti za sigurnost prometa na cestama, s ciljem rješavanja pitanja od interesa za sigurnost prometa na cestama, postizanja optimalne sigurnosti u prometu i razvijanja solidarnosti, humanih i etičkih odnosa i prometne kulture sudionika u prometu na cestama, promicanja i usklađivanja prometno preventivnih-aktivnosti sigurnosti u prometu na cestama pojedine županije.
Županijski savjet za sigurnost prometa Primorsko-goranske županije [12] osnovan je1998. godine. Slijedom su se osnivali slijedeci županijski savjeti: Medimurske županije [13], 1998.; Koprivnicko-križevacke županije [14], 1999.; Karlovacke županije [15], 2000.; Krapinsko-zagorske županije [16], 2020.; Splitsko-dalmatinske županije [17], 2004.; Viroviticko-podravske županije [18], 2004.; Osjecko-baranjske županije [19], 2008.; Istarske županije [20], 2011.; Vukovarsko-srijemske županije [21], 2012.; Brodsko-posavske županije [22], 2013.; Varaždinske županije [23], 2014.; Požeško-slavonske županije [24], 2017. te Sisacko-moslavacke županije [25], 2018. godine.
Savjet za sigurnost prometa po županijama i godinama osnutka |
|
Za očekivati je da će i u Republici Hrvatskoj doći do porasta stradanja u prometu, a ukoliko se ne nastavi sa sustavnim radom na sigurnosti u prometu i ukoliko se ne iznađu trajni modaliteti osiguranja potrebnih sredstava za provedbu programa vezanih za sigurnost prometa na cestama, neminovno je da će trend stradanja u prometu biti još veći.
Prometna nesreća je slučajan događaj, ali sigurnost prometa ne smije biti slučajnost!
Korišteni izvori:
[1] RH. MUP. (2019). Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2018., Zagreb. Preuzeto 24.052020.
[2] Vlada RH. (2011). Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011.-2020. Povijest Nacionalnog programa. Preuzeto 4.05.2020.
[3] Republika Hrvatska. Ministarstvo unutarnjih poslova. Sigurnost cestovnog prometa. Preuzeto 4.05.2020.
[4] Moscow Declaration (2009). First Global Ministerial Conference on Road Safety: Time for Action. Preuzeto 6.05.2020.
[5] UN, General Assembly - Resolutions A/ RES/62/244. - Improving global road safety (Poboljšanje globalne sigurnosti na cestama) Preuzeto 6.05.2020.
[6] European Commission. (2010) Road Safety Programme 2011-2020: detailed measures Preuzeto
[7] Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011.–2020. godine, NN 59/2011
[8] Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Pročišćeni tekst), NN 20/1991
[9] Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Pročišćeni tekst), NN 84/1992
[10] Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Pročišćeni tekst), NN 59/1996
[11] Zakon o sigurnosti prometa na cestama, NN 67/2008