PROCITAJTE

Početkom prosinca 2018. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je javnosti Izvješće o sigurnosti cestovnog prometa na Svjetskoj razini.

Da Hrvatska u pogledu cestovne sigurnosti zadnjih godina ne postiže neke značajnije uspjehe o tome smo već govorili. Ali treba reći da se cijeli Svijet bori s istim nedaćama, te da se radi o globalnom problemu suvremene civilizacije.

U izvješću se naglašava da je u Svijetu 2016. godine samo u cestovnom prometu poginulo 1.350.000 ljudi  što je gotovo 3.700 osoba dnevno, a preko 50.000.000 ih je bilo ozlijeđeno. Ovo izvješće obuhvaća statističke podatke od 175 zemalja svijeta i zaista je zanimljivo na jednom mjestu vidjeti i usporediti kako se diljem planeta ogleda sigurnost prometa od Afganistana pa sve do Zimbabvea.

Zahvaljujući današnjim sredstvima javnog priopćavanja poput radija, televizije i Interneta možemo ćuti, vidjeti i doživjeti svakojake katastrofe koje se događaju u raznim dijelovima svijeta. Poglavito zna biti šokantna vijest u kojoj se pojavljuju djeca i mladi kao kolateralne žrtve terorizma, ratova, elementarnih nepogoda i slično.

Ali prava je istina da na svjetskoj razini vodeći uzrok smrti osoba starosti između 5 i 29 godina su upravo nesreće u cestovnom prometu. Izvješće je kao referentne pokazatelje sigurnosti uzimalo broj stanovništva, broj registriranih vozila, broj smrtno stradalih osoba te prosječni nacionalni dohodak po osobi svake države svijeta. Analiza tih podataka dala je znakovite rezultate!

Tako primjerice zemlje visokog nacionalnog dohotka, iako raspolažu s 40% ukupnog broja vozila i 15% stanovništva imaju udio smrtno stradalih u prometu od 7%, dok zemlje niskog nacionalnog dohotka imaju udio smrtno stradalih u prometu gotovo dvostruko viši (15%) iako je njihov broj stanovništva za više od trećine manji (9%), a broj vozila čak 40 puta manji (1%).

Struktura prosječnog broja smrtno stradalih osoba na 100.000 stanovnika po kontinentalnim područjima svijeta te njihov trend u promatranom razdoblju od tri godine, jasno pokazuje da je Europa u odnosu na ostale dijelove svijeta najsigurnija za cestovni promet s 50% manjim brojem poginulih u odnosu na Sjevernu i Južnu Ameriku te gotovo dvostruko manjim brojem stradalih od Svjetskog prosjeka.

Najopasnija je vožnja cestama Afrike. Tako primjerice u državi Bocvani, čiji je nacionalni dohodak po stanovniku upola manji od Hrvatskog (6.500 US$), koja broji gotovo upola manje stanovništva (2.250.000), a broj registriranih vozila u zadnjih dvadeset godina je više nego tri puta manji od broja registriranih vozila u Hrvatskoj 2016. (650.000) - te je iste 2016. na cestama poginulo oko 50% više osoba nego u Hrvatskoj (450). To znači da na svakih 100.000 stanovnika te države u prometu pogine skoro 21 osoba, što je gotovo tri puta više od Hrvatskog prosjeka!

Jugoistočna Azija također je vrlo opasna za kretanje po cesti. Tako primjerice država Kambodža ima na 100.000 stanovnika 12 poginulih osoba, Laos 16, a Tajland čak 32 poginule osobe na 100.000 stanovnika, pri čemu gotovo tri četvrtine istih (74%) pogiba vozeći se na motociklu ili triciklu!

Bliski istok je sljedeća regija o kojoj treba biti oprezan prilikom kretanja u prometu. Tako primjerice država Kuvajt koja broji približno 4.000.000 stanovnika ima službeno objavljenih 424 osobe poginule u prometu, što je 117 osoba više nego u Hrvatskoj gdje je broj stanovništva još i veći.

Treba priznati da dosada navedene regije, kao i države, imaju dosta problema, kako unutar vlastitih granica, tako i izvan njih. Ali, npr. Sjedinjene Američke Države. Na spomen te države odmah se sjetimo masovnih pucnjava, oružanih obračuna i pljački koje rezultiraju sa tisućama stradalih svake godine. Ali tamo se i na cestama gine, i te kako! 2015. je službeno u prometu smrtno stradalo preko 35.000 osoba, što na ukupan broj stanovništva daje prosjek od 11 smrtno stradalih na 100.000 stanovnika, što je za tri osobe više od hrvatskog prosjeka!

Da sigurnost u prometu ima izravnu vezu sa razvijenošću, stabilnošću i uređenosti pojedine nacionalne države najbolje se vidi na primjeru Europskog kontinenta. Europa kao statistički prosjek ima, u odnosu prema svijetu, najbolju statistiku prometne sigurnosti i to je neosporivo. Ali odstupanja pojedinih zemalja te iste Europe od Europskog prosjeka vrlo su naglašena! U slijedećim tablicama prikazana je kompletna statistika 45 europskih država za 2016. godinu, i to redoslijedom da je zemlja s najmanje poginulih na 100.000 stanovnika prva, a zemlja s najviše poginulih stanovnika na 100.000 stanovnika posljednja.

Svi ovi podaci su procjene Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) i mogu se razlikovati od službenih podataka svake države ponaosob, ali pretpostavljamo da je ista dovoljno reprezentativna da nam predoči stvarnu sliku cestovne sigurnosti.

Prvih petnaest država predvodnica sigurnosti cestovnog prometa su u pravilu zemlje sjeverne i zapadne Europe visokog nacionalnog dohotka i visokog stupnja motorizacije.

Sljedećih petnaest država su najčešće države srednje Europe, uključujući i Hrvatsku, srednjeg nacionalnog dohotka i stupnja motorizacije , dok  su ostale pretežno države istočne i jugoistočne Europe relativno niskog nacionalnog dohotka po stanovniku.

Ali, tu treba biti oprezan  sa zaključcima i reći, baš kao i u refrenu poznate pjesme, kako „Nije u Šoldima sve!“ Najbolji primjer su nam prvih deset država čija je prosječna smrtnost ispod pet osoba na 100.000 stanovnika. To su zemlje koje takoreći od sredine prošlog stoljeća razvijaju gospodarsku stabilnost, parlamentarnu demokraciju, visoke društvene i moralne vrijednosti, vladavinu prava i osobnih sloboda te održivu politiku razvoja obrazovanja, medicine, socijalne osjetljivosti i međusobne tolerancije bez puno pompe, populizma, skandala, korupcije, kriminala i ostalih nemilih situacija, aktivnosti i događaja zbog kojih i velik broj radno sposobnih i poduzetnih ljudi iz naše države odlaze živjeti i raditi u jednu od tih deset zemalja Europe!

Cestovni promet je poput zraka koji nas okružuje, uvijek je sveprisutan i svugdje se pojavljuje od rođenja pa do smrti gotovo svakog od nas. To je činjenica koju nikad ne smijemo zaboraviti. Sigurnost prometa je stil života. Hoćete li Vi prihvatiti stil života jednog norvežanina ili rusa ostaje na vama, ali morate biti svjesni posljedica koje takav stil života donosi, kako Vama, tako i Vašoj okolini, zajednici, pa na koncu i samoj državi!

Ako vas detaljno zanima kompletno godišnje izvješće možete ga naći na službenim stranicama Svjetske Zdravstvene Organizacije prateći sljedeću poveznicu: https://www.who.int/violence_injury_prevention/
road_safety_status/2018/en/