Sigurno voziti

Kao što smo već pisali na našim stranicama, davne 2010. Europska Unija je proglasila Desetljeće sigurnosti cestovnog prometa s ciljem pedesetpostotnog smanjenja smrtnosti na cestama od 2011. do 2020. godine (referentna godina 2010.). EU je time pokazala volju i nastojanje u daljnjem smanjivanju stradavanja na cestama u odnosu na postignute rezultate do 2010. godine (u razdoblju od 2001. do 2010.).

Europsko vijeće za sigurnost prometa (ETSC) u lipnju 2017. objavljuje 11. godišnje izvješće indeksa učinkovitosti cestovne sigurnosti (PIN-report) za 2016. godinu. Prvotna smanjenja stradavanja u Desetljeću sigurnosti na cestama EU i očekivani rezultati zaustavljeni su 2014. Nakon te godine nastupa stagnacija u smanjenju smrtnih stradavanja u zemljama EU.

Razlika između stvarnog i očekivanog smanjenja broja poginulih u prometu na cestama u EU

Kao što je to rekao izvršni direktor Europskog vijeća za sigurnost prometa gospodin Antonio Alonso na PIN-TALK-u u Zagrebu ovoga prosinca: „2016. je treća uzastopna loša godina za sigurnost na cestama EU“.

Na cestama u Europskoj Uniji 2016. godine u prometu život je izgubila 25.671 osoba, u usporedbi s 26.190 osoba koje su stradale 2015. (što je smanjenje od 2%). No, to neznatno smanjenje je uslijedilo nakon povećanja od 1% u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu kada je poginulo 26.020 osoba.

Od 32 zemlje praćene PIN programom, 15 zemalja zabilježilo je pad broja stradanja u prometu na cestama u 2016. Najbolji rezultati postignuti su u Litvi (smanjenje stradavanja: - 22%), Cipru (- 19%), Češkoj (- 17%) , Latviji (- 16%), Švicarskoj (- 15%).

Cak 15 zemalja zabilježilo je porast stradavanja u odnosu na prethodnu godinu. Najvece povecanje stradavanja u prometu na cestama bilježi se na Malti (broj poginulih se udvostrucio iako se radi o malom broju osoba), u Danskoj (+19%), Irskoj (+16%), i Norveškoj (+15%).

Relativne promjene (%) u broju poginulih na cestama EU 2015. – 2016.

Od 2010. smrtnost na cestama u EU28 smanjena je za 19%, što je ekvivalent godišnjem smanjenju od 3,4%. Međutim, tijekom razdoblja od 2010. do 2020. potrebno je kontinuirano godišnje smanjenje broja poginulih od 6,7% za postizanje cilja pedeset postotnog smanjenja do 2020. S obzirom na trogodišnju stagnaciju smanjenja smrtnosti, sada je potrebno da se postigne (u razdoblju od 2017. do 2020.) godišnje smanjenje od 11,4% , kako bi EU ostala na pravom putu, „uhvatila korak“ i dostigla zacrtani cilj Desetljećem: 50% smanjenje smrtno stradalih u prometu u odnosu na 2010. godinu.

Relativne promjene (%) u broju poginulih na cestama EU 2010. – 2016.

Kako bi se to postiglo potrebni su značajni i žurni napori, a prije svega, važna je politička volja za poboljšanjem ovih loših rezultata. Nedostatak političke volje i razumijevanja problema na razini država članica EU rezultirali su smanjenjem intenziteta djelovanja policije, smanjenjem ulaganja u sigurniju infrastrukturu i ograničenim aktivnostima vezanim za problem brzine vožnje i vožnje pod utjecajem alkohola u mnogim zemljama.

Na razini EU došlo je do vidljivog zastoja u djelovanju. Minimalni standardi EU za sigurnost vozila nisu ažurirani od 2009. godine unatoč brzom napretku vezanom za vozila, novim tehnologijama i tehnološkim rješenjima koja mogu pomoći vozačima u izbjegavanju ili ublažavanju posljedica sudara. Planovi za ažuriranje tih standarda odgođeni su i konkretni prijedlozi se ne očekuju do ožujka 2018. Ažuriranje propisa i preporuka EU o sigurnosti vezani za cestovnu infrastrukturu također nisu ostvareni.

Ministri prometa EU nedavno su pozvali Europsku komisiju da predstavi ozbiljan cilj smanjenja stradavanja u promet za razdoblje od 2020. do 2030. godine. Sada je presudno da Europska komisija, u narednim mjesecima, donese gore navedene inicijative i dugoročnu Strategiju prometne sigurnosti do 2030-e.

Ključne preporuke zemljama članicama:

Nastojite postići zacrtane ciljeve svim raspoloživim sredstvima, uključujući primjenu dokazanih provedbenih strategija u skladu s Preporukom EZ o provedbi (ETSC (2016), PIN Flash 31, Kako provođenje zakona o prometu može doprinijeti sigurnosti na cestama, http://etsc.eu/PINflash31
Osigurajte adekvatne državne fondove koji omogućuju ciljanu usmjerenost mjera i postavljaju modele financiranja i poticaja za regionalnu i lokalnu razinu.
Postavite kvantitativne podciljeve na temelju pokazatelja usklađenosti.
Koristite prikupljene dokaze za osmišljavanje i ažuriranje relevantnih pravila. Provedite izbor mjera na temelju studija evaluacije i - gdje je to primjenjivo - razmotrite troškove.
Postavite nacionalne ciljeve za smanjenje ozbiljnih ozljeda na temelju MAIS3 + uz smanjenje smrtnosti u prometu (MAIS3+ (Maximum Abbreviated Injury Score) međunarodna ljestvica ozljeda, koja se primjenjuje na ozbiljno ozlijeđene osobe).
Uključite ozbiljne ozljede u procjeni utjecaja protumjera.
Pojednostavite lanac odgovora na hitne intervencije i povećajte kvalitetu upravljanja traumom kako bi učinkovitije ublažili posljedice sudara.
Podržite hitnu reviziju Opće sigurnosne uredbe EU (Regulativa EC No 661/2009. Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zahtjevima za tipsku homologaciju za opću sigurnost motornih vozila, njihovih prikolica i sustava, komponenata i zasebnih tehničkih jedinica, https://goo.gl/n9h6Sc ) , uključujući tehnologije za spašavanje života, kao što su inteligentna pomoć pri brzini, interlok – onemogućavanje pokretanja vozila kod detekcije alkohola, napredni podsjetnik za korištenje sigurnosnih pojaseva na svim sjedalima, autonomni sustav za intenzivno kočenje (AEB) i uređaj za snimanje podataka.

Ključne preporuke institucijama EU:

Usvojite cjelovitu Strategiju sigurnosti na cestama do 2030. godine.
Usvojite cilj za pedesetpostotno smanjenje broja ozlijeđenih ljudi u prometu između 2020. i 2030. godine, a na temelju MAIS3 +, kako to zahtijevaju ministri prometa EU (Zaključci Vijeća o sigurnosti prometa na cestama, 8. lipnja 2017., https://goo.gl/sVkUSY ).
U kontekstu revizija Opće sigurnosne uredbe, prioritet je uvođenje i daljnje proširenje sigurnosnih tehnologija u vozilima povezanih s ključnim čimbenicima rizika, koji uključuju inteligentnu pomoć pri brzini, interlok – koji onemogućuje pokretanja vozila kod detekcije alkohola, napredni podsjetnik za korištenje sigurnosnih pojaseva na svim sjedalima, autonomni sustav za intenzivno kočenje (AEB) i uređaje za snimanje podataka o događajima u svim novim vozilima.
U okviru revizije Direktive o upravljanju sigurnošću infrastrukture (Direktiva 2008/96 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture, https://goo.gl/gkUmQe ), proširite primjenu instrumenata Direktive kako bi obuhvatila sve autoceste i sve ceste financirane od strane EU, kao i glavne ruralne i gradske ceste.
U okviru revizije Prekogranične direktive o provedbi (Direktiva EU 2015/413 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. koja olakšava prekograničnu razmjenu informacija o prometnim prekršajima povezanim s prometnim nesrećama, https://goo.gl/2vvgIQ ), ojačajte lanac provedbe, uključujući obavezno obavještavanje od strane zemlje prekršitelja, vlasnika vozila.
Provodite prioritete za 2016. do 2020. predočene u poziciji ETSC-a o srednjoročnom pregledu smjernica politike sigurnosti na cestama, uključujući poboljšanje infrastrukture, sigurnosti vozila, problema prebrze vožnje i vožnje pod utjecajem alkohola (ETSC (2015), Srednjoročna revizija Bijele knjige Europske komisije za transport 2011-2020, https://goo.gl/eYSRVM ).

ŠVICARSKA - DOBITNICA NAGRADE ZA SIGURNOST ZA CESTAMA 2017.
(PIN AWARD)

Broj smrtno stradalih osoba na cestama u Švicarskoj smanjen je za preko 60% od 2001. godine, i to s 544 smrtno stradale osobe u 2001. godini na 216 smrtno stradalih u 2016. godini. Između 2010. i 2016. godine u Švicarskoj je zabilježeno smanjenje broja smrtnih slučajeva od gotovo 34% (33,9%). Švicarska je ostvarila i gotovo15 postotni pad stradavanja u 2016. godini (14,6%) u usporedbi s 2015. godinom.

Švicarska, zajedno s Norveškom, ima najnižu stopu smrtnosti na cestama u Europi s 26 smrtno stradalih osoba na milijun stanovnika.