PROVJERITE
vozac
anketa
provjera znanja
alkotest
PROCITAJTE
2015-a - korak unatrag!

Goran Tratnjak, dipl.inž.

Prije dvije godine, analizirajući sigurnost prometa u 2013., s pravom sam se na kraju članka upitao: Hoće li se trend stradavanja u prometu i u godinama nakon krize nastaviti smanjivati. Nažalost, trendovi ne slute na dobro ...

Nisam pesimista, ali svatko tko zna čitati brojke u tablici, jasno vidi o čemu govorim!   Svi govore o izlasku iz krize: makroekonomski pokazatelji, industrijska proizvodnja, izvoz, osobna potrošnja, turizam, a svi navedeni pokazatelji u prošloj godini pokazuju znakove oporavka u odnosu na razdoblje prije. Ali to ima i svoju cijenu! Cijenu neprocjenjivog - a to je Sigurnost - to je Život.

Ministarstvo Unutarnjih poslova objavilo je pokazatelje o stanju sigurnosti u Republici Hrvatskoj za 2015-u koje pokazuje da je prošle godine bilo više smrtno stradalih osoba u nesretnim događajima nego godinu prije - i to ne samo u prometu. Porast smrtno stradalih u prometnim nesrećama za više od desetak posto jasno je upozorenje i svojevrsni "hladan tuš" za sve one koji su mislili da će se višegodišnji trend smanjenja stradavanja u prometu nastaviti u nedogled.

Kod stradavanja u prometu posebno se ističe porast stradavanja u drugoj polovici godine (srpanj - prosinac) koji je najviše i poremetio „ukupnu sigurnosnu bilancu“ stradavanja na našim cestama.

Teritorijalno gledano, najveći porast smrtno stradalih je na istoku Hrvatske (iako taj dio Hrvatske nije gospodarski najviše oporavljen) te na priobalnom pojasu - od Istre pa sve do Dubrovnika (čemu su vjerojatno pridonijele i turističke aktivnosti).

Gledajući po vrstama prometnih nesreća najviše se gine pri sudarima vozila u pokretu te pri slijetanju s ceste, ali ne treba zanemariti niti veliki broj poginulih pješaka, ali i biciklista, čiji se broj smrtno stradalih u godinu dana više nego udvostručio.

U sudarima vozila u pokretu, najpogubniji su čeoni i bočni sudari koji nastaju zbog nepropisnog i neopreznog pretjecanja te oduzimanja prednosti u raskrižjima, iako ne treba zanemariti veliki broj poginulih pri vožnju u slijedu - a čemu najviše pridonosi vožnja na nedovoljnom razmaku od vozila ispred.

Nažalost, nepropisna i što je još gore, neprilagođena (neprimjerena uvjetima) brzina i dalje su najčešći razlozi svake druge smrti na Hrvatskim cestama.  Njihov  porast, u odnosu na prošlu godinu, itekako je vidljiv. Nepropisno pretjecanje i oduzimanje prednosti također su uzrok velikom broju stradalih u prometu.

Što se tiče značajki cesta, primjetan je trend smanjenja stradavanja u raskrižjima, ali i porast stradavanja na otvorenim dionicama cesta - kako na ravnim potezima - tako i u zavojima.

Prema vrstama vozila u teškim prometnim nesrećama dominiraju osobni automobili i motocikli, ali treba obratiti pažnju na porast nesreća mopeda, bicikala i četverocikala (koji samo pukom srećom nije rezultirao u 2015. sa smrtnim ishodom).

Kao sudionici u prometu najvećoj se pogibelji izlažu vozači, ali ne treba podcijeniti niti rizik kojemu se izlažu putnici u vozilima, kao i pješaci. Treba misliti o tome kome sjedate u vozilo i kako se krećete kao pješak, naročito u uvjetima smanjene vidljivosti i gustog prometa.

Muškarci su u prometu daleko rizičnija skupina od žena. Usprkos tome što je broj muških i ženskih vozača na cesti gotovo pa i izjednačena, broj smrtno stradalih muškaraca kudikamo je veći od broja stradalih žena, pogotovo u svojstvu vozača.

Posebno zabrinjava što je još uvijek previše vozača na cesti pod utjecajem alkohola i bez položenog vozačkog ispita, zbog čega dolazi do tragičnih posljedica. Stradavanja mladih vozača neslavno doprinose ukupnoj tragediji na našim cestama.

Čitanjem i analiziranjem ovih pokazatelja o stradavanjima na našim cestama ne mogu a ne postaviti si delikatno pitanje: Je li opravdano više se veseliti pozitivnim gospodarskim trendovima ili tugovati zbog porasta poginulih osoba (čime se dodatno osiromašuje ionako loša demografska slika Hrvatske)? Dobro je naći posao ili zaposlenje, dobiti povišicu ili zaostalu plaću te nadati se boljim vremenima. Ali ne treba smetnuti s uma da sve te blagodati na cesti ne znače ništa.

Što Vam vrijedi novi automobil ako ga slupate? Ili radno mjesto, ako na putu do njega stradate? Ili kupnja stana, kuće ili neke vrijedne stvari ako razmišljajući o njoj ne mislite na opasne situacije koje Vas mogu zateći na cesti? Čovjek je najugroženiji u trenucima kada misli da je sve dobro i kada mu naizgled sve ide od ruke. Naravno, treba težiti svojim željama i snovima, ali ujedno i misliti na svaki sadašnji trenutak - da nam u djeliću sekunde Život ne postane noćna mora (ili ga izgubimo).
  Goran Tratnjak, veljaće 2016. godine

POGLEDAJTE

PROMISLITE
invalidne osobe

poruka
SIGURNO VOZITI
ZANIMLJIVOSTI
Jeste li znali
Crtice iz prošlosti
Ideje
Autorska prava © sigurno-voziti.net 2002 - 2017. godine. Sva prava pridržana.