Ljudski Život nema cijene! To svi govore. Ali rijetko tko tako i misli. U današnje doba globalnih komunikacija svakodnevno slušamo kako ljudi ginu diljem svijeta. Desetak poginulih u bombaškom napadu, stotinjak poginulih pri padu zrakoplova, tisuće poginulih zbog snažnog potresa… što više ljudi strada, i što smo više udaljeni od mjesta stradavanja, to manje cijenimo svaki izgubljeni život. Osim, ako se nama samima ne dogodi da izgubimo osobu koju poznajemo ili koju volimo.
Prije pet godina na ovim se stranicama analizirala 2008. godina kao jedna od najgorih u novijoj Hrvatskoj povijesti kada govorimo o stradalima u prometu. Što se u međuvremenu dogodilo, ili bolje rečeno popravilo, vidi se iz tablice.
Godina |
Broj nesreća |
Lakše ozlijeđeni |
Teže ozlijeđeni |
Smrtno stradali |
Usporedba s 2008. % |
2008 |
53.496 |
18.366 |
4.029 |
664 |
100,00 |
2009 |
50.388 |
18.018 |
3.905 |
548 |
82,53 |
2010 |
44.394 |
15.151 |
3.182 |
426 |
64,16 |
2011 |
42.443 |
14.656 |
3.409 |
418 |
62,95 |
2012 |
37.065 |
12.961 |
3.049 |
393 |
59,19 |
2013 |
33.994 |
12.400 |
2.821 |
367 |
55,27 |
Zaista ne treba bit veliki analitičar ili statističar da se uvjerimo da je u zadnjih šest godina broj smrtno stradalih na cestama smanjen za 45%. To je veliki uspjeh! Ali čiji je to uspjeh? Možemo li zasluge za sačuvanih preko 1.150 ljudskih života u zadnjih šest godina pripisati isključivo jednom – ili ograničenom broju razloga – ovisno o interpretatoru statističkih pokazatelja? Možemo se pozivati na sve strožu i učinkovitiju policiju, bolje ceste, sigurnija vozila i tome slično. Međutim, ne smijemo podcijeniti još cijeli niz pokazatelja koji nedvojbeno „pomažu“ da se crne brojke stradavanja smanje!
Za korelaciju, obratite malo pažnju na sljedeću tablicu koja pokazuje broj prijavljenih kaznenih djela prema sudionicima (najčešće vozačima motornih vozila) u prometu od strane prometne policije.
Godina |
Prijavljena kaznena djela u prometu |
Usporedba s 2008. godinom |
2008 |
2.358 |
100,00 |
2009 |
2.186 |
92,71 |
2010 |
1.809 |
76,72 |
2011 |
1.751 |
74,26 |
2012 |
1.626 |
68,96 |
2013 |
1.557 |
66,03 |
Što bi to primoralo sudionike u prometu (konkretno vozace motornih vozila) da se sve više suzdržavaju kaznenih djela na cesti? Je li to policija, zahvaljujuci svojim preventivnim i represivnim mjerama? Moguce je, ali ipak, ne u toliko velikoj mjeri!
Ili možda da uzmemo kao primjer broj novih vozača B kategorije u Republici Hrvatskoj u posljednjih šest godina.
Godina |
Novi vozači B kategorije |
Usporedba s 2008. % |
2008 |
69,222 |
100,00 |
2009 |
53,060 |
76,65 |
2010 |
43,067 |
62,22 |
2011 |
40,752 |
58,87 |
2012 |
33,255 |
48,04 |
2013 |
35.528 |
51,32 |
Zašto se broj novih vozača B kategorije u posljednjih šest godina više no dvostruko smanjio a prolaznost na vozačkim ispitima otprilike ostala ista? Jesu li mladi ili osobe koje još nemaju položeni ispit izgubile volju za polaganjem vozačkog ispita? Je li to možda razlog veće sigurnosti na cestama, to što imamo manje novih i neiskusnih vozača na cesti? Možda, ali sigurno ne samo zbog toga!
Pogledajmo malo što se je dogodilo s brojem novih registriranih automobila u Hrvatskoj u zadnjih šest godina.
| Godina |
Prodaja novih automobila |
Usporedba s 2008. % |
2008 |
88.217 |
100,00 |
2009 |
44.918 |
50,92 |
2010 |
38.587 |
43,74 |
2011 |
41.521 |
47,07 |
2012 |
31.360 |
35,55 |
2013 |
27.802 |
31,52 |
Prodaja novih automobila u Hrvatskoj se u zadnjih šest godina smanjila za dvije trećine. Ako znamo da su nova vozila i potencijalno sigurnija vozila od starih, sigurno ne možemo reći da su oni razlogom smanjenja smrtno stradalih u prometu.
Svi ovi pokazatelji (a ima ih vjerujte još) jasno oslikavaju novonastale okolnosti i povećanu sigurnost na našim cestama. Ta slika je rezultat opće nesigurnosti svih naših građana da će dobro ili bolje živjeti. Paradoksalno, što se više bojimo za svoju budućnost, to smo potencijalno sigurniji u prometu, jer rijetko si koji čovjek u Hrvatskoj može priuštiti bezbrižan život bez strepnje za gubitkom posla, nemogućnošću otplaćivanja kredita, kao i sijaset drugih egzistencijalnih problema s kojima se zadnjih godina suočava.
Nije nikakvo čudo da u takvim okolnostima sveopćeg pada kupovne moći i standarda pada i broj stradalih na cesti. Čudo će biti zadržati ove pozitivne sigurnosne trendove i u vremenima kada (ili ako) kriza prođe. Ali to je tema neke druge priče...