U svakome društvu duboko je ukorijenjen niz predrasuda i stereotipa. Često unaprijed donosimo sud ili mišljenje o nekomu ili nečemu, i to prije no što imamo dovoljno informacija o subjektu ili objektu našega stava. Kakva je percepcija o vozačima starije životne dobi? Je li to predrasuda da su vozači starije životne dobi opasni, spori i da smetaju u prometu? Ili možda stereotip da za vozača nisu bitne godine, nego zdravlje?
|
| Preuzeto s: Transfersmagazin.org |
Koliko je neki vozač ili neka dobna skupina vozača opasna u prometu možemo znati samo ako napravimo usporedbu s nečim. Lijepo se kaže: „Ništa nije niti malo niti veliko dok se s nečim ne usporedi“! Koliko su vozači starije životne dobi u Hrvatskoj opasni u prometu, bit će nam jasnije kada ih usporedimo sa starijim vozačima u drugim europskim zemljama.
Konzultirajući Izvješće Europske Komisije o činjenicama i brojkama o starijim osobama za 2020. (European Commission, Mobility and transport - Road safety, European Observatory for Road Safety) a koje se temelji na podacima baze podataka CARE (CARE je baza podataka o nesrećama koja je uspostavljena 1993. Odlukom Vijeća EU, kojom se obvezuje države članice da dostavljaju godišnje podatke o prometnim nesrećama) razvidno je za sve zemlje EU da se vozači starije životne dobi (stariji vozači – seniori - osobe u dobi od 65 godina i više) izdvajaju se od ostalih dobnih skupina po svojoj visokoj fizička ranjivost.
Zbog te ranjivosti, imaju veće šanse umrijeti u prometu nego vozači drugih dobnih skupina. Seniori imaju najveću stopu smrtnosti nakon vozača do 24 godine starosti (broj smrtno stradalih na milijun stanovnika).
Prema pokazatelju smrtnosti najlošije su ocijenjene zemlje na istoku EU, ali kada se promatra udio starijih osoba u ukupnom broju poginulih na cestama svih zemalja EU, seniori u nordijskim zemljama imali su veću smrtnost.
Apsolutni broj smrtnih slučajeva starijih osoba između 2011. i 2018. porastao je za 3% na gotovo 6.700 smrtno stradalih na cestama u 2018., ali se blago smanjio 2019. (-4% u odnosu na 2018.) i ponovno 2020. (-23% između 2019. i 2020.).
Broj smrtnih slučajeva smanjio se u dvije granične dobne skupine: -6% među 65-69 godišnjacima i -11% među osobama starijim od 85 godina. To su ujedno i dvije dobne skupine u kojima se broj stanovnika povećao najviše.
Ako se usporede svi smrtno stradali seniori, smrtno stradale starije osobe bile su češće žene (32% među starijim osobama i 22% među svim smrtno stradalima). Što se tiče načina sudjelovanje u prometu, starije osobe su imale vrlo visok broj smrtnih slučajeva kao pješaci, 33% poginulih (najviše u Rumunjskoj i Litvi) i kao biciklisti 17% (najviše u Belgiji i Nizozemskoj). Kao vozači automobila stradavaju manje (28%) od ostalih vozača (32%).
Stariji vozači više stradavaju u urbanim područjima (53%) u odnosu na ostale vozače (38%). Na cestama izvan naselja i na autocestama stradavaju manje nego ostali vozači. Stariji vozači češće stradavaju na raskrižjima (19%) u odnosu na ostale vozače (12%).
U prometu na cesti stariji vozači su sudjelovali rjeđe u nesrećama samo s jednim vozilom (37%) u odnosu na druge dobne skupine (44%).
Ključni trendovi
Stopa smrtnosti: broj smrtno stradalih starijih osoba na cestama, na milijun stanovnika
Broj smrtnih slučajeva starijih osoba na milijun starijih stanovnika iznad je prosjeka EU27 u središnjim i istočnoeuropskim državama članicama. Od zemalja članica na zapadu Portugal je daleko iznad prosjeka EU.
|
| Slika 1. Smrtni slučajevi starijih osoba na milijun starijih stanovnika po zemlji u EU27 (2020.).Izvor: CARE, EUROSTAT |
Napomena:
EUROSTAT je statistički ured Europske unije, odgovoran za objavu kvalitetnih
statističkih podataka i pokazatelja iz cijele Europe kojima se omogućuje usporedba
među državama i regijama.
Napomena: Irska, Malta i Luksemburg nisu uključene u prikazu zbog malog broja |
 |
Komentar:
Stariji vozači u Hrvatskoj stradavaju više (65,6 na milijun stanovnika) od prosjeka stradavanja u zemljama EU (56,3 na milijun stanovnika). Stariji vozači u Rumunjskoj stradavaju više od dvostruko (127,5) od prosjeka svih zemalja EU. Najmanje poginulih seniora je u Švedskoj (36,8) i Sloveniji (37,7). |
Ključni trendovi
Broj smrtnih slučajeva među starijim osobama, u ukupnom broju smrtno stradalih u prometu na cestama
Smrtnost je važan pokazatelj stanja sigurnosti na cestama u zemljama EU. Treba usmjeriti pozornost na to da je mogućnost stradavanja starijih osoba veća ako je ukupna smrtnost za sve ostale dobne skupine u određenoj zemlji veća. Stoga je u analizama važno obratiti pažnju na omjer ili udio poginulih starijih osoba u ukupnom broju poginulih na cestama. Najveći broj zemalja članica iz srednje i istočne Europe imaju više starijih osoba u ukupnom broju smrtnih slučajeva što se može djelomično objasniti visokom smrtnošću svih sudionika u prometu, bez obzira na njihovu dob.
|
| Slika 2. Udio smrtno stradalih osoba starije životne dobi u ukupnom broju smrtno stradalih osoba, po zemlji u EU27 (2020.). Izvor: CARE |
 |
Komentar:
U ukupnom broju smrtno stradalih osoba u prometu po pojedinim državama udio smrtno stradalih starijih vozača je 27% (prosjek EU). Smrtno stradalih vozača u našoj državi manje je od europskog prosjeka (24%). Najviši udio stradalih u ukupnom broju smrtno stradalih starijih vozača je u Nizozemskoj (37%) i Danskoj (35%) |
Ključni trendovi
Trend broja smrtno stradalih
Broj smrtnih slučajeva starijih osoba porastao je između 2011. i 2018. za 3%, ali se smanjio ponovno od 2018. (s 4% između 2018. i 2019. te 23% između 2019. i 2020.). Od ukupnog broja smrtno stradalih na cestama (svih dobnih skupina zajedno) smanjio se za 34% tijekom istog razdoblja, a udio smrtno stradalih osoba starije dobi u ukupnom broju naglo je porastao do 2019. Ovaj udio je porastao s 22% u 2010. na 27% u 2019. Vidjeli smo prilično konstantan porast u ovom udjelu od 2011., dok je u 2019. zabilježena stagnacija.
Ukupan broj smrtno stradalih na cestama samo se djelomično može objasniti porastom udjela starijih osoba u populaciji, koja je porasla s 18% na 21% između 2011. 2020.
|
| Slika 3. Godišnji broj umrlih starijih osoba i njihov udio u ukupnom broju umrlih u EU27 (2011.-2020.). Izvor: CARE |
Skupina seniora podijeljena je po dobnim kategorijama u tablici ispod. Najmanje smanjenje u broju smrtnih slučajeva javlja se u dvije vanjske dobne kategorije: -6% u skupini 65-69 godina, a -11% kod osoba starijih od 85. To su ujedno i dvije dobne skupine u kojima se stanovništvo najviše povećalo. Najveće smanjenje stradavanja
(-37%) je u dobnoj skupini 75-79 godina, u kojoj se broj stanovnika najmanje povećalo.
| Tablica 1. Godišnji broj smrtno stradalih osoba starije životne dobi po petogodišnjim dobnim kategorijama (2011.-2020.). Izvor: CARE |
|
Ukupno gledano za razdoblje 2011.-2020. u kojem se broj stanovnika povećao za 18%, nastradalih starijih vozača je manje za -20%.
Evolucija smrtnih slučajeva starijih osoba za pojedine zemlje članice EU-a izračunava se usporedbom trogodišnjih prosjeka, tj. 2018.-2020. u odnosu na 2011.-2013. Korištenjem ovog indikatora trenda vidimo vrlo blagi pad od -3% u broju smrtno stradalih starijih osoba za EU u cjelini, što je činjenični status quo.
Zemlje koje pokazuju najnepovoljniji trend su: Cipar, Bugarska, Rumunjska, Švedska i Nizozemska. Njemačka i Italija imaju najveći broj smrtnih slučajeva starijih osoba. Njemačka pokazuje blagi pad od 2011. dok se daljnji broj smrtnih slučajeva starijih osoba značajno smanjio od 2011.
|
| Slika 4. Postotna promjena u broju smrtno stradalih starijih osoba po zemlji u EU27 (2011.-2013. i 2018.-2020.). Izvor: CARE |
Bilješke:
- Zemlje koje nisu uključene u brojke su Irska, Litva, Malta i Slovačka jer ove zemlje imaju nedostatne podatke u razdoblju 2011.-2020.
- Za Švedsku je trend izračunat usporedbom podataka iz vremenskog razdoblja 2011.-2013. s podacima iz vremenskog razdoblja 2017.-2019
Komentar:
Ako je -3% prosječan vrlo blagi pad u broju smrtno stradalih starijih osoba za EU (usporedba trogodišnjih prosjeka 2018.-2020. u odnosu na 2011.-2013.) onda je indikator trenda smanjenja od -19% za Republiku Hrvatsku znakovit. Pogotovo ako se usporedi sa povećanjem trenda smrtnosti Cipra (37%), Bugarske (19%) i Rumunjske (15%). |
| Tablica 2. Broj i trend smrtnih slučajeva na autocestama po zemljama u EU27 i EFTA-i (2011.-2013. u odnosu na 2018.-2020.). Izvor: CARE |
|
Napomena:
EFTA Europsko udruženje slobodne trgovine. Države članice EFTA-e: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
Bilješka:
Trend se ne prikazuje ako ima manje od 10 smrtnih slučajeva u jednoj godini ili ako nedostaju podaci u vremenskom razdoblju 2010.-2019.
Komentar:
Ako se uspoređuju stradavanja starijih vozača, broj i trend smrtnih slučajeva na autocestama (usporedba trogodišnjih prosjeka 2018.-2020. u odnosu na 2011.-2013.) pokazuje smanjenje u EU od malih -3%. Stariji vozači u Hrvatskoj za ovo vremensko razdoblje voze sigurnije od europskog prosjeka, jer je stradavanje smanjeno za -16%. Sigurnije su vozili na autocestama stariji vozači i u Latviji -32%, Estoniji - 27%, Grčkoj -26%, dok su veća stradavanja zabilježena na Cipru 59%, u Bugarskoj 23% i Rumunjskoj 18%. |
Ključni trendovi
Trend broja teških ozljeda
Stariji vozači zadobili su 19% svih teških ozljeda u prometnim nesrećama koje su se dogodile na cestama zemalja članica EU27 u 2020. godini,. Relativni udio teških ozljeda porastao je u vremenskom razdoblju 2011.-2020.
|
| Slika 5. Udio teških ozljeda starijih osoba u ukupnom broju teških ozljeda u EU27 (2011.-2020.). Izvor: CARE |
Bilješke:
- Zemlje koje nisu uključene zbog problema usporedivosti ili nedostatka podataka su
Francuska, Nizozemska, Irska, Italija i Estonija
- Stariji vozači iz Njemačke čine 40% svih teških ozljeda |
Ključni trendovi
Usporedba seniora s drugim dobnim skupinama
Općenito vrijedi sljedeće pravilo: što je viša dob, to je veća smrtnost. Ovo je pokazano prema slici ispod. Samo su vozači od 18 do 24 godine izuzetak od ovog pravila. U 2020. godini imaju najveći mortalitet - još uvijek nešto veći nego kod vozača starije dobi. Međutim, ove dvije dobne skupine pokazuju drugačiji trendove od 2011. godine. Naime, dok se smrtnost mladih gotovo prepolovila od 2011., smrtnost starijih vozača ima najmanje pozitivan trend u odnosu na sve druge dobne skupine. Ako se ovi trendovi nastave, smrtnost među 18-24-godišnjacima u nadolazećim će godinama pasti ispod smrtnosti starijih od 65 godina.
|
| Slika 6. Godišnji broj smrtno stradalih na milijun stanovnika (=smrtnost) po dobnim skupinama u EU27 (2011.-2020.). Izvor: CARE, EUROSTAT |
Napomena:
Imputacija je korištena za nedostatne vrijednosti za specifične kombinacije
godina i zemalja |
Visoka tjelesna ranjivost starijih vozača jedan je od razloga visoke stope smrtnosti u ovome skupina: s istim utjecajem sudara, starije osobe obično pretrpe teže ozljede u odnosu na druge dobne skupine (npr. stariji su skloni prijelomima kuka). I kod sličnih ozljeda, kod starijih ljudi rane/ozljede teže će zacijeliti (podatci u Tematskom izvješću o sigurnosti na cestama - Seniori). Slika u nastavku prikazuje udio smrtnih slučajeva u ukupnom broju registriranih žrtava u prometu po petogodišnjim dobnim skupinama. U 2020. od svih poginulih u nesrećama 7% žrtva je u skupini od preko 85 godina, u usporedbi s 0,5% osoba iz skupine 10 do 14 godina. Omjer “broja poginulih” prema “broju žrtava” bio bi drugačiji da su i podaci iz svih država članica bili cjeloviti.
|
| Slika 7. Udio smrtnih slučajeva u ukupnom broju prijavljenih žrtava (=ranjivost)
po dobnim skupinama u EU27 (2011.&2020). Izvor: CARE |
Sudjelovanje u prometu
Po spolu
78% svih poginulih na cestama u EU su muškarci. Udio starijih vozača je neznatno niži, 68%. Oba su udjela ostala relativno stabilna od 2011. godine. Različiti udjeli uglavnom su zbog činjenice da su žene vozačice u većini među starijim vozačima, osobito u najstarijim dobnim skupinama.
|
| Slika 8. Distribucija smrtnih slučajeva starijih osoba i svih smrtnih slučajeva prema spolu u EU27 (2011.-2020.). Izvor: CARE |
U Grčkoj, Cipru, Slovačkoj, Italiji i Finskoj udio starijih vozača među smrtno stradalima je 75% ili više, što je znatno više od europskog prosjeka. U Latviji, Hrvatskoj i Litvi jest znatno niže (60% ili manje).
|
| Slika 9. Udio starijih vozača među smrtno stradalima po zemlji u EU27 (2020.). Izvor: CARE |
Napomena:
Irska, Malta i Luksemburg nisu uključene u prikazu zbog malog broja |
Sudjelovanje u prometu
Po načinu prijevoza
Polovica svih poginulih među starijim osobama su ili pješaci (33% svih poginulih starijih osoba) ili biciklisti (17%). Za sve poginule u prometu zajedno, bez obzira na dob, to iznosi 29%, odnosno 19% za pješake i 10% za bicikliste. U usporedbi sa svim smrtno stradalima zajedno, stariji imaju proporcionalno manje smrtnih slučajeva kao vozači automobila i motocikla. Razlike između postotaka smrtnosti za starije osobe i svih smrtnih slučajeva odražavaju pokretljivost starijih osoba i njihovu natprosječnu ranjivost sudionika u prometu. Dok je trend po načinu prijevoza relativno stabilan za sve smrtne slučajeve (s neznatnim izuzetkom pada udjela smrtnih slučajeva među putnicima u automobilu), vidimo blagi pad smrtnih slučajeva starijih osoba za pješake i mali porast za vozače automobila i biciklisti.
|
| Slika 10. Distribucija smrtno stradalih starije životne dobi i svih smrtno stradalih prema načinu prijevoza u EU27 (2011.-2020.). Izvor: CARE |
Distribucija poginulih starijih osoba po različitim načinima prijevoza razlikuje se od zemlje do zemlje. Neke zemlje na istoku EU imaju posebno visok udio pješaka – starijih osoba među stradalima. U Rumunjskoj i Litvi je jedna od dvije starije osobe - pješak. Primjerice, Nizozemska, Belgija, Danska, Njemačka i Finska, zemlje s visokim udjelom biciklista među poginulim starijim osobama (više od 20%) ima manje poginulih starijih osoba - pješaka od prosjeka. Moguće je objašnjenje da u zemljama s mnogo poginulih biciklista, starije osobe prolaze proporcionalno manje kilometara pješice. Švedska i Finska su zemlje s visokim udjelom poginulih starijih osoba među putnicima u automobilu. Ove razlike po zemljama članicama djelomično se mogu objasniti specifičnim ponašanjem i kretanjem starijih osoba u svakoj od njih posebna zemlja.
|
| Slika 11. Distribucija smrtnih slučajeva starijih osoba prema načinu sudjelovanja u prometu po zemljama u EU27 (2020.). Izvor: CARE |
Napomena:
Irska, Malta i Luksemburg nisu uključene u prikazu zbog malog broja
Komentar:
Gledajući distribuciju smrtnih slučajeva starijih osoba prema načinu sudjelovanja u prometu (po zemljama u EU27), za vozače automobila EU27 prosjek je 28% stradalih. Stariji vozači automobila u RH su ispod, ali vrlo blizu EU27 prosjeka stradavanja i to 27% u odnosu na sve načine sudjelovanja u prometu. Kao vozači automobila više su stradavali u prometu stariji vozači na Cipru (38%), u Češkoj (37%), Finskoj (35%) i Italiji (34%).
|
Vrijeme sudjelovanja u prometu
Po vremenu / razdoblju u tjednu
U usporedbi sa svim smrtnim slučajevima, smrtni slučajevi starijih osoba češće se događaju tijekom radnoga tjedan (kada je poginulo 75% svih starijih osoba). Udio stradavanja starijih osoba noću na cestama (od 22:00 do 5:59) znatno je manji, svega 5% u usporedbi s 18% kombinirano za sve smrtne slučajeve.
|
| Slika 12. Distribucija smrtnih slučajeva starijih osoba i svih smrtnih slučajeva prema razdoblju u tjednu u EU27 (2020.). Izvor: CARE |
Vrijeme sudjelovanja u prometu
Po vremenu / danu u tjednu i satu
Donja slika pokazuje da postoje dva vrhunca u danu. Najviše stradavanja starijih osoba u danu je tijekom jutra od 9 do 11 sati, te u kasnim poslijepodnevnim satima od 15 do 18 sati. Distribucija smrtnih slučajeva starijih osoba više od jednog dana ne razlikuje se mnogo kao između radnog tjedna i vikenda.
|
| Slika 13. Distribucija smrtnih slučajeva starijih osoba i svih smrtnih slučajeva po danu u tjednu i satu u EU27 (2020.). Izvor: CARE |
Vrijeme sudjelovanja u prometu
Vremenski uvjeti na cesti
Nema značajnije razlike u stradavanjima starijih vozača u prometnim nesrećama i stradavanja u svim prometnim nesrećama bez obzira na dob sudionika, a koje su povezane s vremenskim uvjetima. 73% smrtno stradalih starijih osoba poginulo je po suhom/vedrom vremenu, 7% po kiši. Vrlo rijetko se događaju smrtni slučajevi u ekstremnim vremenskim uvjetima kao što su magla, snijeg ili tuča.
Mjesto
Vrsta ceste
Većina (53%) starijih vozača stradala je na gradskim ulicama što je znatno više u odnosu na stradavanje u vozača svih godišta zajedno (38%). U usporedbi s distribucijom svih smrtnih slučajeva zajedno, stariji smrtonosne slučajeve također karakterizira niži udio na autocestama (5% naspram 8%) i u ruralnim područjima ceste (42% naspram 54%).
|
| Slika 14. Distribucija poginulih starijih osoba i svih poginulih prema vrsti ceste u EU27 (2020.). Izvor: CARE |
Postoje velike razlike između zemalja EU u pogledu distribucije stradavanja na različitim vrstama cesta. Zemlje s visokim udjelom starijih osoba poginulih na gradskim cestama (65% ili više) uključuju Rumunjsku, Hrvatsku, Litvu, Portugal i Slovačku. To su također zemlje s natprosječnim udjelom poginulih starijih osoba u svojstvu pješaka. Zemlje s najvećim udjelom starijih osoba poginulih na seoskim cestama (60% i više) su Švedska i Estonija. U poglavlju o Načinu transporta, također je utvrđeno da Švedska ima jedan od najvećih udjela smrtnih slučajeva starijih osoba među putnicima u automobilu. Konačno, Slovenija i Španjolska imaju relativno visok udio poginulih starijih osoba na autocestama (10% ili više).
|
| Slika 15. Distribucija poginulih starijih osoba i svih poginulih prema vrsti ceste po zemlji u EU27 (2011.-2020.). Izvor: CARE |
Napomena:
Irska, Malta i Luksemburg nisu uključene u prikazu zbog malog broja |
Mjesto
Vrsta raskrižja
Velika većina poginulih, bez obzira na dob, je na cestama, ali ne na raskrižjima ili raskrižjima s kružnim tokom prometa. Slično je i sa smrtnim slučajevima starijih osoba, ali u manjoj mjeri. 70% starijih vozača poginulo je na dionicama cesta 2020. u odnosu na 74% poginulih vozača svih godišta. Među seniorima ima relativno više poginulih na raskrižjima (19% u odnosu na 12% svih poginulih). Stariji pješaci su prezastupljeni u sudarima na raskrižjima gdje ih je udarilo vozilo pri skretanju. I u usporedbi sa svim vozačima zajedno, stariji vozači motornih vozila imaju proporcionalno više nesreća kod skretanja ulijevo na raskrižjima i sudara s vozilima iz suprotnog smjera (vidi Tematsko izvješće o sigurnosti na cestama Seniori).
|
| Slika 16. Distribucija poginulih starijih osoba i svih poginulih prema vrsti čvorišta u EU27 (2011.-2020.). Izvor: CARE |
Korisnici cesta i vrste sudara
Među vozačima automobila starijim od 65 godina koji su poginuli, 37% je imalo nesreću u kojima je sudjelovalo samo jedno vozilo i bez sudjelovanja pješaka. Ovaj postotak je prilično konstantan kod svih dobnih skupina od 65 do 90+. Taj je postotak mnogo veći za mlađe osobe i prelazi 50% za sve mlađe dobne skupine od 35 godina (od 15 do 35), postotno opadajući kako osobe stare.
|
| Slika 17. Udio poginulih vozača automobila u nesrećama s jednim vozilom u ukupnom broju poginulih vozača automobila, prema dobi, u pet godišnjim skupinama u EU27 (2018.-2020.). Izvor: CARE |
|
| Preuzeto s: Florinroebig.com |
I na kraju
Statistički pokazatelji iz baze podataka CARE i statističkog ureda Europske unije o nesrećama na cestama država EU (kao i iz Ujedinjenog Kraljevstva, od 2018. i četiri zemlje EFTA-e: Švicarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna) o vozačima starije životne dobi (seniorima) omogućuju uspoređivanje s ostalim dobnim skupinama vozača u pojedinim državama, kao i uspoređivanje između država i regija.
Na taj se način može spoznati koliko su „naši“ vozači starije životne dobi doista rizični sudionici prometa i koliko su rizičniji ili manje rizični od svojih vršnjaka u drugim državama te koliko su opasni po sigurnost prometa u odnosu na vozače drugih dobnih skupina.
Bez obzira na te komparacije crne brojke stradavanja u prometu na cestama EU previsoke su! Previsoke su bez obzira tko ih je počinio! I gdje i kada su počinjene! One zrcale sliku stanja sigurnosti koja nije nimalo opravdana i društveno prihvatljiva.
Nenad Zuber, kolovoza 2023. godine