„Cimbenici o kojima ovisi nastanak (dogadanje) nesrece u prometu na cesti …“ - možda je najcitiraniji izraz u svim analizama prometnih nesreca, raspravama o sigurnosti prometa, rizicima u prometnom sustavu, napisima o prometu, maturalnim, diplomskim, strucnim ili znanstvenim radovima, novinskim clancima, zbornicima, literaturi o prometu …
Poremećaj u funkcioniranju prometnog sustava ili varijabli o kojima ovisi sigurnost može dovesti do prometne nesreće - društveno neprihvatljivog događaja koji se tada ne može spriječiti, ali čije se posljedice mogu smanjiti odgovarajućim „zahvatima“ u sustavu.
Prometna nesreća kao poremećaj ili pogreška u sustavu, vrlo je rijetko posljedica jednoga čimbenika, varijable ili uzroka. Taj izniman i neobičan događaj za tipičnog sudionika prometa najčešće je izazvan nizom prethodnih uzročno-posljedičnih događaja i događanja. Ako bi se taj uzročno-posljedični niz - lanac pravodobno prekinuo odgovarajućom izbjegavajućom radnjom vozača, nesreća bi se možda mogla izbjeći.
Vožnja, kao proces upravljanja vozilom u dinamičkom okružju prometne površine u uskoj je interakciji s drugim sudionicima prometa. Hoće li se nesreća dogoditi ovisi upravo o tri ključna čimbenika, varijable, uzroka – pojednostavljeno: o čovjeku, vozilu i cesti te njihovoj međusobnoj interakciji. Tradicionalna klasifikacija kaže: o cestovnoj infrastrukturi, tehničkim osobinama vozila i ponašanju sudionika prometa. Te varijable o kojima ovisi hoće li do prometne nesreće doći gotovo uvijek, grafički se prikazuju Vennovim dijagramom.
Jeste li se ikada zapitali po čemu, ili bolje rečeno po komu taj naziv za dijagram?
John Venn (1834.–1923.), engleski logičar i filozof.
Vennovi su dijagrami prvi put prikazani i objavljeni u njegovoj Simboličkoj logici 1881. godine, u kojoj je razvijao rad i teorije Georgea Boolea.
Dijagram je sastavljen od krugova s pomoću kojih se u teoriji skupova prikazuju skupovi, operacije i relacije na skupovima, a u logici odnosi među pojmovima. Zbog njegove jasnoće i mogućnosti vizualizacije odnosa među podatcima te isticanja sličnosti i razlika često se koristi u prezentacijama i izvješćima.
U prometu, matematički gledano, postoje tri temeljna skupa (A, B, C, odnosno čovjek, vozilo i cesta) koji utječu na to hoće li se dogoditi prometna nesreća.
U skupu A (čovjek) su elementi, članovi toga skupa: dob, spol, iskustvo, sposobnosti, odgovornost, dokazivanje, stavovi, temperamenti, agresivnost, osposobljenost, znanje, vještine, distraktori, umor, utjecaj alkohola, droga ili lijekova, bijes, tuga, koncentracija na vožnju, nepažnja, izbjegavanje opasnosti, ignoriranje opasnosti, očekivanje, oprez, brzina reakcije, dvosmisleni postupci, precjenjivanje osobnih sposobnosti, poštivanje propisa, upravljanje brzinom, strategija upravljanja vozilom – defenzivna vožnja, racionalna, eko-vožnja, ponašanje, odnos prema upravljanju prometom i kontroli prometa … itd.
U skupu B (vozilo) su elementi, članovi toga skupa: tehnička ispravnost, kvarovi, starost, aktivni i pasivni parametri sigurnosti na vozilu, dimenzije, opterećenje, tehnička rješenja, proizvodni nedostatci, opremljenost, vidljivost, mrtvi kutovi, ovjes, amortizeri, kočnice, vrsta i stanje guma, tlak zraka u gumama, mikroklima, provjetravanje, grijanje, pojas, buka, suputnici … itd.
U skupu C (cesta - okružje) su elementi, članovi toga skupa: dizajn cesta, vrsta, širina, bankine, geometrija ceste, poprečni i uzdužni nagib, radijusi zavoja, rubnjaci, ograde, odvodnja, oprema, prometni znakovi, semafori i faze, preglednost, drveće i drugi fiksni objekti uz cestu, osvijetljenost, vidljivost, uočljivost, magla, kiša, snijeg, jak vjetar, dim, prepreke, hrapavost, oštećenja, mokro, sklisko, led, šljunak, mokro lišće, blato, gustoća prometa, intenzitet, zastoji, radovi, zakrčenost, distraktori unutar vozila, neadekvatni znakovi iz okružja … itd.
Osim ove tri varijable o kojima ovisi sigurnost u prometu, ali i vjerojatnost nastanka prometne nesreće postoji i cijeli niz drugih, graničnih, nimalo manje značajnih varijabli koje mogu utjecati na pojavu tog neželjenog događaja. To su: zakoni i propisi, nadzor i upravljanje prometom, sankcije, kaznena politika, interesne skupine, socijalizacija, kulturno i socijalno okružje, društveni sustav vrijednosti i stavovi, predrasude, međunarodni standardi, društvena vrijednost vozačke dozvole, način osposobljavanja i postupak dobivanja vozačke dozvole, predrasude o određenim skupinama sudionika prometa, mediji … itd.
Hoće li se u prometu na cesti dogoditi prometna nesreća ovisi o ljudskim, prometnim i okolišnim čimbenicima, a prije svega o ponašanju sudionika prometa. U gotovo svim analizama i studijima ljudski čimbenici navode se kao vjerojatni uzroci u 80 do preko 90 posto slučajeva nastanka prometnih nesreća.
Neke nesreće u prometu događaju se tako da sudjeluju elementi (članovi) dva ili sva tri skupa. Matematički, presjekom skupova se dobiva novi skup čiji su elementi zajednički članovi svih presječenih skupova (čovjek ? vozilo ili čovjek ? cesta ili vozilo ? cesta ili čovjek ? vozilo ? cesta) Može se dogoditi da presječeni skupovi nemaju zajedničkih elemenata odnosno tad je njihov presjek prazan skup (o).
Posebno veseli da konačno jedan naš, Hrvatski, službeni dokument uključuje Vennovim dijagramom jasno i zorno prikazati sigurnost cestovnog prometa u brojkama. Taj dokument je novi, šesti po redu, Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. godine. U točki drugoj: Sigurnost cestovnog prometa u brojkama od 2011. do 2019. (razdoblje petog NPSCP) analiziraju se statistički trendovi prometnih nesreća i njihova povezanost s čovjekom, vozilom i okolinom i čine osnovu za razvoj novog Nacionalnog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Shodno tome napravljena je detaljna analiza kritičnih čimbenika nastanka prometnih nesreća za razdoblje od 2010. do 2019. godine, temeljem koje se kreiraju mjere ovoga Plana. Za razliku od dosadašnje prakse, predmet analize bile su teške prometne nesreće (nesreće sa smrtno stradalima i teško ozlijeđenima), što je u skladu s novim smjernicama i pozitivnom europskom i svjetskom praksom.
U podtočci 2.1.Osnovni čimbenici sigurnosti cestovnog prometa pojavljuju se podatci prikazani Vennovim dijagramom, prema kojem je čovjek potencijalni uzrok 57% teških prometnih nesreća u Republici Hrvatskoj. U kombinaciji s cestom, čovjek je potencijalni uzrok 35% teških prometnih nesreća, dok je u kombinaciji s vozilom potencijalni uzrok 6% teških prometnih nesreća.
Prema ovoj analizi utjecaj ceste i vozila je gotovo posve zanemariv u potencijalnom događanju prometne nesreće.
Iz spomenute analize interesantno je uočiti (točka 2.3. Trend teških prometnih nesreća) da je ukupan broj prometnih nesreća u razdoblju od 2010. do 2019. godine, na području Republike Hrvatske smanjen za 29,3%, dok je istovremeno broj nesreća s poginulim i teže ozlijeđenim osobama smanjen tek za 21,5%. Prema rezultatima analize razvidno je da smanjenje broja najtežih prometnih nesreća ne prati trend ukupnog smanjenja nesreća u promatranom desetogodišnjem razdoblju.
No, vratimo se „našem“ Vennovom dijagramu. Iako je u tekstu analize naglašeno da je analiza, a time valjda i Vennov dijagram rađena temeljem metodologije koja je u skladu s novim smjernicama i pozitivnom europskom i svjetskom praksom, čudno je kako je za nastanak prometne nesreće u našoj zemlji (a u pitanju je desetgodišnje razdoblje) utjecaj vozila i ceste manji od jedan posto.
Ako „matematički“ čitamo ovaj Vennov dijagram, uočavamo da nema presjeka
vozilo ? cesta (okružje) izraženog postotkom. To znači da se u deset godina nije dogodila niti jedna teška prometna nesreća čiji je uzrok nastanka interakcija između čimbenika ceste i vozila (matematički to je prazan skup).
To zapravo ima neku logiku u razmišljanju oko nastanka prometnih nesreća. Gledajući crno-bijelo, ako vozač ili pješak nisu na cesti nesreća se ne može niti dogoditi.
Isto tako u presjeku sva tri skupa – broj prometnih nesreća koje su nastale djelovanjem sve tri varijable (čovjek ? vozilo ? cesta) je manji od jedan posto.
Za usporedbu, „pročačkao“ sam malo po dostupnim izvorima. Tako na primjer National Safety Council (Nacionalno vijeće za sigurnost, Itasca, Illinois, Sjedinjene Američke Države), u časopis za istraživanje sigurnosti, pod naslovom Vennovi dijagrami normalnih nesreća i ozbiljnih nesreća, između ostaloga objavljuje grafički prikaz nesreća na temelju analize podataka o ozbiljnim nesrećama između 2009. i 2013. godine dobivenih iz Godišnjeg izvješća o prometnim nesrećama koje je objavilo Ministarstvo javne sigurnosti Kine (MPSC) (to se rijetko viđa!).
U stručnome članku: A new methodology for determining accident and injury contributing factors, and its application to road accidents on the Mumbai–Pune Expressway (Nova metodologija za utvrđivanje doprinosa nesrećama i ozljedama čimbenici i njihova primjena na prometne nesreće na autocesti Mumbai – Pune), pronašao sam slične prikaze utjecaja ljudskih, voznih i okolišnih čimbenika (prvenstveno infrastrukture) na nastanak prometnih nesreća i zadobivanje ozljeda.
Uspoređujući dobivene frekvencije za pojedinu varijablu koja u prometu na cesti pridonosi nesrećama i ozljedama vidi se razlika. Vozilo i infrastruktura u ovoj analizi utječu sa znatno većim postotkom u odnosu na prethodno spomenutu Američku studiju i drastično više od analize u našem NPSCP-u. S druge strane ljudski faktor je bitno manje zastupljen upravo kod nesreća sa smrtnim ishodom, odnosno ozbiljnim ozljedama.
I na kraju još jedna studija Američkog udruženja državnih dužnosnika za autoceste i promet (American Association of State Highway and Transportation Officials - AASHTO),u časopisu Transport and Communications Bulletin for Asia and the Pacific, objavila je u članku (Road Infrastructure and Road Safety) sličnu analizu prometnih nesreće i utjecajnih čimbenika koji doprinose sudarima u prometu.
Samo površno uspoređujući ovih nekoliko navedenih primjera, jasno je da se očito razlikuju pristupi u prikupljanju podataka i metodologija njihove obrade. Samo u našim podatcima, matematički gledano, uočavamo jedan prazan skup. I nije samo razlika u pristupu obradi podataka, od zemlje do zemlje razlikuju se i čimbenici, ali i cestovna infrastruktura koji utječu na pojavu konfliktnih događaja u prometu na cesti. Ali to je predmet jedne druge priče.
Sve analize pokazuju, ono što svi dobro znamo, a to je da je ljudski čimbenik presudan u velikoj većini slučajeva za nastanak prometne nesreće, bez obzira na kojoj strani svijeta ili u kojem kulturnom i socijalnom okružju vozi ili sudjeluje u prometu. Sve u svemu, najvažnije je da se svojim ponašanjem u prometu na cesti i načinom vožnje, nikada ali baš nikada, ne nađemo u jednom od ovih statističkih prikaza (matematički gledano – da ne budemo član skupa A)!
Nenad Zuber, lipnja 2021. godine