PROCITAJTE

Ako započinjete s vožnjom, a očekuje se da ona bude sigurna, bitno je da imate dovoljno vozačkih vještina, vozačkog iskustva i da možete kontrolirati vozilo za vožnje. Osim toga, morate znati koje su vaše mogućnosti i gdje su granice tih vaših mogućnosti.

Daljnji čimbenici koji utječu na vašu sposobnost vožnje, a tako izravno i na sigurnost prometa su: vaše ponašanje u vožnji, vaše znanje o prometu, vaš uvid u promet ispred i oko vašega vozila, vaše trenutno fizičko i mentalno stanje, vaša ograničenja, kao i vaša motivacija.

Ponašanje vozača nedvojbeno je najvažnije za sigurnost prometa. Ponašanje vozača u prometu temelji se na primanju informacija iz okružja, točnoj procjeni svoga stanja i sposobnosti, stalnoj procjeni trenutne prometne situacije, donošenju pravodobnih i ispravnih odluka, učinkovitom izvršavanju pojedinih postupaka ili složenih radnji vozilom.

Ne treba vozača automobila previše uspoređivati s pilotom zrakoplova, ali svaki odgovoran vozač trebao bi, ipak, prije vožnje preispitati svoje stanje i stanja na cesti, kako bi tomu mogao podrediti svoje aktivnosti tj. donošenje odluke o vožnji.

Zato je za sigurnost prometa vrlo važno da vozači prije sjedanja za upravljač izvrše kratku procjenu svog fizičkog i emocionalnog stanja (parafrazirajmo to ovako: „Voziti ili ne voziti – pitanje je sad?“).

Samoprocjena vašeg (vozačeva) fizičkog stanja može biti odgovor na slijedeća pitanja: Jesam li umoran? Jesam li pospan? Uzimam li lijekove koji mogu umanjiti moje sposobnosti upravljanja vozilom? Imam li bolove? Osjećam li pretjerano utjecaj vremena? Čini li me ono pospanim? Razdražljivim?

Samoprocjena vašeg (vozačeva) emocionalnog stanja može biti odgovor na slijedeća pitanja: Jesam li napet ili nervozan? Imam li važnih životnih događaja o kojima ću za vožnje razmišljati, a to će odvlačiti moju pažnju s onoga što je važno za sigurnu vožnju? Jesam li zbog nečega frustriran? Kasnim li nekamo, žuri li mi se? Jesam li agresivan zbog nečega? Jesam li trenutno neprijateljski raspoložen prema drugim ljudima?

Osim samoprocjene veoma je važno da razmislite i o itineraru, prometnim i drugim uvjetima na cesti, očekivanim zaprekama i ograničenjima i sl. Najčešća greška vozača pri samoprocjeni je nedostatak iskustva u izravnom razumijevanju posljedica opasnog ponašanja na cesti. Vozači koji su sudjelovali u prometnim nesrećama s teškim posljedicama, naknadno često ističu da ih je nešto iznenadilo. Zato je izuzetno važno   mlade ljude s nedovoljnim iskustvom stalno educirati i osvijestiti o veličini rizika i prijetnji u prometu te posljedicama opasnog ponašanja i grešaka vozača.
Nepoštovanje prometnih propisa i sigurnosnih pravila ili trenutak nepažnje mogu u prometu  završiti smrtnom posljedicom ili teškim ozljeđivanjem, dramom, kako za žrtvu tako i za članove njene obitelji, a za izvršitelja s mentalnim posljedicama i osjećajem krivnje do kraja života.

Jeste li ikad razmišljali o svom sudjelovanju i ponašanju u prometu? Pokušajte zamisliti da sudjelujete u prometu bez dovoljno znanja o prometnim propisima i sigurnosnim pravilima. Zamislite da ne znate ili nedovoljno znate sve o pravilima propuštanja vozila na raskrižju? Zamislite što bi se dogodilo da se nekritički ponašate i da neodgovorno krenete u vožnju, a da ta pravila ne poznajete? Kako biste se, primjerice, ponašali i što biste učiniti ako na semaforu treperi žuto prometno svijetlo? Možete li uopće sudjelovati u prometu, a da o njemu ne znate dovoljno?

Vaše ponašanje u vožnji i poznavanje prometa imaju veliki utjecaj na vašu sigurnost i sigurnost ostalih sudionika prometa. Jednako su važne i vaše emocije. Na primjer, ponekad možete biti zabrinuti, možete biti razdoblju punom stresa, napetosti ili nervoze. U takvim situacijama, ta vaša stanja mogu imati snažan utjecaj na vaše vozačke sposobnosti i nepromišljene, drugima posve nerazumljive postupke vozilom u prometu.

Umor negativno utječe na vaše vozačke sposobnosti. Sposobnost koncentracije i brzina i točnost reakcije bit će mnogo manja i vjerojatnost  za prometnu nesreću će se povećati. Napravite nekoliko odmora tijekom dugih putovanja i odaberite aktivni položaj sjedenja za vrijeme vožnje.

Sjetite se, uporaba mobilnog telefona (telefoniranje, a poglavito pisanje poruka) izuzetno je opasna za vrijeme vožnje. Nije dopuštena! Osim što je zabranjena, negativno utječe na ponašanje vozača u vožnji. Jako povećava rizik od nastanka prometne nesreće. Korištenjem mobitela dok vozite morate podijeliti pažnju između telefonskog poziva i vožnje. Upravo se tu skriva opasnost. U podijeli vaše pažnje i ometanju ovoga što upravo sada radite – koncentriranog i odgovornog upravljanja vozilom.

Alkohol ima narkotički učinak na mozak i ima također veliki utjecaj na vaše vozačke sposobnosti. Negativno utječe na vašu percepciju i smanjuje brzinu, točnost i pravodobnost reakcije. Alkohol u krvi dovodi do precjenjivanja sposobnosti, a podcjenjivanja rizika i opasnosti.  Pod utjecajem alkohola manje ste kritični. Nećete ni primijetiti da opažate lošije, a reagirate sporije.

Cesto su potrebne godine prije nego što se sigurno ponašanje uspostavi i postane sigurnosno nacelo vašeg ponašanja. Dobar je primjer stvaranja sigurnosne navike korištenja sigurnosnog pojasa od pocetka 1970-ih. Željeno ponašanje vozaca postupno je postignuto jer su vozaci željeli izbjeci propisanu i predvidenu kaznu za nevezivanje sigurnosnog pojasa za vrijeme vožnje. Kako se to odvijalo godinama, odnos ljudi je postupno prilagodavan (kognitivna disonanca), tako da vozaci u konacnici formiraju stavove koji pak formiraju ponašanje (“Mislim kako je važno koristiti pojas, jer …”). Prvi dio ove strategije je promjena ponašanja (nagradivanjem, kažnjavanjem), a drugi dio je kognitivni, spoznajni put (prilagodavanje, vjerovanje). Danas se upravo ova kombinacija cesto koristi za formiranje sigurnog ponašanja.

Različite tehnike utječu na ponašanje na nesvjesnoj razini. Na formiranje pozitivnih ponašanja može se utjecati vrlo suptilno, na primjer: na klupama, ogradama pored dječjih vrtića veselim bojama dočarati vozačima prisustvo djece.  Istraživanja su pokazala da u takvoj situaciji vozač imati nepogrešiv osjećaj vožnje „dječjim područjem“ i sigurno će smanjit brzinu vožnje. Ako, na primjer, sadimo drvored uz cestu, smanjimo razmak između stabala, vozač će zbog bočne smetnje imati osjećaj da vozi brže i usporit će.

Zapamtimo!

Pažnja i koncentracija omogućavaju nam da obratimo pažnju na promjene u našem, vozačkom, okružju!

Percepcija nam omogućuje osjetilnim organima prikupljanje važnih informacija iz okružja dok vozimo. Na taj smo način u stanju razlikovati prometne znakove, prepoznati tehničke elemente ceste kojom vozimo, spoznati stanje ceste, udaljenost između našeg vozila i vozila ispred nas, i ostale važne elemente za sigurno upravljanje vozilom.

Memorija skladišti podatke o vožnji.

Logičko razmišljanja i rješavanje problema omogućuje fleksibilno, učinkovito i primjereno reagiranje na prometnu situaciju.

Koordinacija i vrijeme reakcije omogućuje brzo reagiranje kod npr. promjene svjetala na semaforu ili u susretu s drugim vozilima.

Branislav Radaković, ožujka 2020. godine