PROVJERITE
vozac
anketa
provjera znanja
alkotest
PROCITAJTE
Opasno ne mora značiti i nesigurno

Goran Tratnjak, dipl.inž.



Ako ste u zadnjih mjesec dana slušali vijesti iz Svijeta vjerojatno ste čuli za zrakoplovne nesreće što su se dogodile u Rusiji i Iranu. Percepcija zrakoplovstva za većinu nas, običnih ljudi, je jasna. Zračni promet je (jako) opasan, pri čemu nas ovakve vijesti samo dodatno uvjeravaju na to, ali istina je sasvim drugačija. Prošla godina (2017.) pokazala se kao najsigurnija godina za komercijalno zrakoplovstvo, što pokazuju podaci o sigurnosti zrakoplovnog prijevoza. Tijekom 2017. ukupno se dogodilo (samo) deset smrtonosnih događaja, što je rezultiralo s 44 poginule osobe u zrakoplovima i 35 osoba na tlu. To čini 2017. godinu najsigurnijom godinom ikada, kako po broju kobnih nesreća, tako i po smrtnim posljedicama. Pet nesreća uključivalo je vezano za teretne letove, pet za putničke letove. S obzirom na očekivani svjetski zračni promet od oko 36.800.000 letova godišnje, stopa nesreća je jedna kobna zrakoplovna nesreća na 7.360.000 letova (prema podatcima Aviation Safety Network).

S druge pak strane, oko 1.3 milijuna ljudi godišnje pogine na cestama diljem Svijeta, a između 20 i 50 milijuna biva ozlijeđeno. Nesreće u cestovnom prometu glavni su uzrok smrti među svim dobnim skupinama, posebice mladih, u dobi od 15 do 29 godina (prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije – WHO).

U Hrvatskoj su se u prošloj godini dogodile ukupno 34.342 prometne nesreće, što je 4,9 posto više u odnosu na 2016. godinu. U tim nesrećama smrtno je stradala 331 osoba, što je porast za 7,8 posto u odnosu na 2016.  (izvor: MUP RH).

Postavlja se pitanje, kako je moguće da je zračni promet, koji je potencijalno mnogo opasniji i rizičniji od cestovnog prometa, uvelike sigurniji? Možemo li nešto naučiti, ili primijeniti u cestovnom prometu po uzoru na zračni promet?

Naravno da možemo, kada bi za to postojalo motivacije, volje i interesa - kako pojedinca - tako i društva u cjelini.

Zamislimo si malo kako bi izgledao život prosječnog vozača i vlasnika automobila ako bi u cestovnom prometu primijenili stroge sigurnosne norma i protokole iz zračnog prometa. Svatko tko bi želio zadržati vozačku dozvolu morao bi najmanje jednom godišnje ići na temeljiti liječnički pregled, uz povremene dodatne psihološka testiranja i  edukacije. Svatko tko je vlasnik vozila morao bi svoje vozilo podvrgnuti temeljitom tehničkom pregledu svakih tri mjeseca, uz preventivnu zamjenu određenih vitalnih elemenata vozila važnih na sigurnost prometa nakon određenog vremenskog perioda ili prijeđenog broja kilometara, bez obzira na njihovo trenutačno stanje.

Putnički prostor i prostor vozača bili bi opremljeni kamerama i mikrofonima te bi bili snimani, a svi bi ti snimljeni podaci, zajedno s podatcima o gibanju i položaju vozila na cesti, bili pohranjeni u poseban uređaj. Dobiveni podatci (uređaj) bili bi bio zaštićeni u slučaju sudara od oštećenja i požara, te bi se po potrebi analizirali i koristili u slučaju prometne nesreće od strane nadzornih tijela (policija), ali i u sudskim sporovima (vještaci, sudovi).

Svaka javna cesta bila bi kontrolirana i snimana od strane trećih osoba, koje bi strogo kontrolirale brzine kretanja, položaj svih vozila na prometnoj traci, sigurnosni razmak između vozila, radnje vozilom u prometu i u slučaju bilo kakvih odstupanja od pravila ponašanja isti bi kontaktirali vozača i upozoravali na greške koje čine, a po potrebi i odmah slali mobilne jedinice na presretanje prekršitelja koji bi nakon toga bili strogo kažnjavani i penalizirani.

To su samo neki od primjera primjene sigurnosnih normi ukoliko bi u bližoj ili daljoj budućnosti bili prihvaćeni i primijenjeni u cestovnom prometu.
Ali ne moramo se toga bojati ... još! Automobil će još neko vrijeme biti simbol slobode, a putnički prostor još uvijek štiti intimu i privatnost, barem kada govorimo o osobnim automobilima u privatnom vlasništvu. Ali ta ista sloboda, intima i privatnost vrlo lako dovedu do devijacija i onda se čudimo kako to da neko prođe kroz crveno svjetlo, ili vozi velikim brzinama, ili vozi pod utjecajem alkohola i opijata, ili oduzima prednost i nepropisno pretječe, itd ... itd.

Dokle god ćemo automobil doživljavati kao metalnog ljubimca kojemu gode konjske snage, velike maksimalne brzine i visoka ubrzanja  bit će i stradavanja jer, kako kaže poznati klišej, svakome se može dogoditi prometna nesreća. Stoga, želite li biti sigurni u prometu, koristite zrakoplove. Ali oni su skupi, komplicirani za korištenje, naporni zbog sigurnosnih normi i protokola, ne voze nas „od vrta do vrata“ pa se radije vraćamo na cestu koja tolerira malo veću slobodu, komociju, osjećaj dominacije prema ostalim sudionicima ... ali i nedvojbeno povećava rizik od prometne nesreće.
  Goran Tratnjak, ožujka 2018. godine

POGLEDAJTE

PROMISLITE
invalidne osobe

poruka
SIGURNO VOZITI
ZANIMLJIVOSTI
Jeste li znali
Crtice iz prošlosti
Ideje
Autorska prava © sigurno-voziti.net 2002 - 2017. godine. Sva prava pridržana.