PROVJERITE
vozac
anketa
provjera znanja
alkotest
PROCITAJTE
Kako dolazi do prometne nesreće?

Goran Tratnjak, dipl.inž.

Sigurno ste čuli za uzrečicu "Svatko je kovač vlastite sreće". Ali kada se dogodi nešto neplanirano i loše po nas, krivnju za to, u pravilu, ne pripisujemo sebi nego nekome ili nečemu drugom - nerijetko nekom nerealnom i neopipljivom uzroku: sudbini, lošemu danu, horoskopu, nebeskim utjecajima ili sličnome. Prometna nesreća zasigurno je jedan od takvih događaja.

Po svojoj definiciji prometna nesreća je događaj na cesti, izazvan kršenjem prometnih propisa, u kojemu je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula, ili je izazvana materijalna šteta. Dakle, to je događaj! Ali kakav događaj? S motrišta sudionika prometne nesreće to je nedvojbeno nesretan događaj. S motrišta djelatnika policije, hitne pomoći ili vatrogasaca to je svakodnevni događaj koji se smatra njihovom djelokrugom rada. S motrišta automehaničara, autolimara, odvjetnika i estetskih kirurga taj događaj predstavlja poslovnu priliku na kojoj se može pribaviti materijalna korist.   
Prometna nesreća nije 100% slučajan događaj, ali nije niti 100% determiniran i unaprijed definiran događaj. Bolje rečeno, radi se o prethodnom nizu međusobno povezanih događaja koji naposljetku dovode do prometne nesreće.

Mogli bismo reći da postoji ukupno pet stupnjeva opasnosti (ili događaja) koji dovode do prometne nesreće (Gledec, 2000.). Pokušat ću to dočarati jednim primjerom, nažalost vrlo čestim, pogotovo u ovo ranoproljetno vrijeme kada sve više vozača motocikala izlazi na cestu.

Slika prikazuje tlocrtnu projekciju raskrižja dviju cesta od kojih je jedna s prednošću prolaska. Po cesti s prednošću prolaska kreće se motocikl. Sporednom cestom približava se osobni automobil.

Ono što slijedi, ispričat će se kao kronologija događaja od "pouzdanog stanja" pa sve do "točke bez povratka" kada nastupa prometna nesreća.


POUZDANO STANJE

Vozač motocikla vozi pored prometnog znaka opasnosti koji označuje blizinu raskrižja sa sporednom cestom s lijeve strane i znaka ograničenja brzine od 60 kilometara na sat.
Vozač osobnog automobila prilazi raskrižju. Na kolniku je puna poprečna zaustavna crta, a na ulasku u raskrižje stoji znak izričite naredbe: obavezno zaustavljanje.

SUSTAVNA SMETNJA

Vozač motocikla zanemaruje značenje prometnih znakova i nastavlja vožnju jednakom brzinom (90 km/h). Ne primjećuje osobni automobil koji nailazi s lijeve strane.
Vozač osobnog automobila zanemaruje znak stop, provjerava samo lijevu stranu i kako mu ne nailazi niti jedno vozilo - ulazi u raskrižje bez usporavanja.

POTENCIJALNA OPASNOST

Vozač motocikla se nesmanjenom brzinom približava raskrižju. Naprijed, u perifernom vidnom polju primjećuje znak obavijesti da se kreće cestom s prednošću prolaska. Ne uočava automobil koji je s lijeva ušao u raskrižje.
Vozač osobnog automobila je ušao u raskrižje i provjerava uvjete na cesti s desne strane, ali ne primjećuje vozača motocikla koji mu nailazi velikom brzinom.

OZBILJNA OPASNOST

Vozač motocikla i dalje vozi nesmanjenom brzinom. Pozornost mu je usmjerena isključivo na prostor unutar njegove prometne trake.
Vozač osobnog automobila se već nalazi u sredini raskrižja i prelazi središnju razdjelnu crtu. Pogled usmjeren prema naprijed s namjerom ulaska u desnu prometnu traku. Ubrzava vozilo. Ne vidi ozbiljnu opasnost s desne strane.

TOČKA BEZ POVRATKA

Vozač motocikla (na vlastiti užas) u zadnji čas primjećuje osobni automobil ispred sebe, na svojoj prometnoj traci. Pokušava kočiti i izbjeći nalet na to vozilo.  Zbog velike brzine vožnje (25 metara u sekundi) nema vremena za kočenje niti prostora za izbjegavajuću radnju. Velikom silinom udara u stražnji desni bočni dio automobila.
Vozač osobnog automobila iznenada osjeća snažan udarac u stražnji desni bok svog vozila. S bolnim izrazom lica zbog nategnuća vratnih kralježaka izlazi iz svog vozila i s desne strane svog vozila uočava nešto, nešto što će ga vjerojatno proganjati i o čemu će razmišljati još dugi, dugi niz godina...

  
Poslije svega

Tko je kriv za ovu prometnu nesreću? Vozač osobnog automobila će reći: "Motocikl se pojavio niotkuda, prevelikom brzinom i nisam ga mogao vidjeti!". Vozač motocikla (ako preživi...) reći će: "Bio sam na glavnoj cesti i automobil mi je oduzeo prednost!" Ipak, istina je da su krivi - obojica!

Trenutak kada se moglo naslutiti (pretpostaviti) ovu prometnu nesreću jest trenutak kada se iz pouzdanog stanja prešlo na sustavnu smetnju. Tomu su nažalost pridonijeli i vozač automobila i vozač motocikla. Oba su u tom trenutku prekršili prometne propise.

Vozač motocikla prekršio je:

  1. članak 58. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji kaže da je vozač, koji se približava raskrižju, dužan voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju, te
  2. članak 12. stavak (4) koji govori da su se sudionici u prometu dužni držati ograničenja, zabrana i obveza izraženih pomoću postavljenih prometnih znakova.

Vozač osobnog automobila prekršio je:

  1. spomenuti članak 12. stavak (4),
  2. članak 57, stavak (4) koji govori da je vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

Tim svojim činom, bilo slučajno ili namjerno, oba vozača su automatski pokrenuli nezaustavljivi lanac događaja koji je naposljetku doveo do prometne nesreće. Dakle ne radi se o sudbini, slučajnosti ili višim silama koje su djelovale na oba vozača. Jednostavno, radi se o prirodnom tijeku događaja koji uzimamo zdravo za gotovo, a to je kauzalnost ili uzročnost.

Da je vozač automobila usporio i stao kod znaka STOP i u stanju mirovanja provjerio uvjete na glavnoj cesti, i lijevo i desno, vjerojatno bi uočio vozača motocikla koji s desna nailazi velikom brzinom. Da je vozač motocikla usporio, u skladu s postavljenim prometnim znakovima i obratio pozornost na vozila koja prilaze raskrižju vjerojatno bi na vrijeme uočio vozača automobila koji mu namjerava oduzeti prednost.

(Ne)poštivanje prometnih propisa i sigurnosnih pravila nije samo pravno, već i egzistencijalno pitanje. Svaka naša odluka ili radnja koju na cesti učinimo na određenom mjestu i u određenom trenutku - neizostavno za sobom pokreće lančanu reakciju i niz događaja koje opet ne možemo 100% predvidjeti. Iskustvo nam često kaže kako bi neki od tih događaja mogli završiti. Poštivanjem prometnih propisa i sigurnosnih pravila mi povećavamo sebi i drugima vjerojatnost izbjegavanja prometne nesreće. Nepoštivanjem, pak, povećavamo sebi i drugima vjerojatnost sudjelovanja u prometnoj nesreći. Ovo je samo jedan od bezbroj mogućih primjera koji se svakodnevno događaju na cestama Lijepe Naše (a i šire) te samo pokazuje kako uz malo nepažnje može doći do točke iz koje više nema povratka.

  Goran Tratnjak, ožujka 2017. godine

POGLEDAJTE

PROMISLITE
invalidne osobe

poruka
SIGURNO VOZITI
ZANIMLJIVOSTI
Jeste li znali
Crtice iz prošlosti
Ideje
Autorska prava © sigurno-voziti.net 2002 - 2017. godine. Sva prava pridržana.