PROCITAJTE

Međutim, netko je došao na ideju da tu istu navigaciju primjeni i u cestovnom prometu, te da je prilagodi korisnicima automobila, bilo putničkih, bilo teretnih. Velika prijevoznička poduzeća u svojem voznom parku uvelike koriste te uređaje, a njihova cjenovna dostupnost omogućila je i privatnim korisnicima da ih si priušte. Ono što je nekada u filmu koristio samo James Bond, sada se nudi svima nama po prihvatljivim cijenama.

Sama tehnologija (satelitske) navigacije relativno je jednostavna, a njena prvotna namjena i primjena bila je vojna. Sustav se temelji na satelitima koje su još za vrijeme „hladnog rata“ Sjedinjene Američke Države lansirale u Zemljinu orbitu gdje u pravilnim i međusobno usklađenim putanjama njih od 24 do 32 kruže oko našeg planeta (službenog naziva NAVSTAR).  Svaki djelić površine našega planeta pokriven je vidokrugom najmanje četiri satelita koji međusobno razmjenjuju podatke s osobom koja, koristeći odgovarajući prijamnik, u svakom trenutku može znati svoj položaj na Zemlji te brzinu kretanja po njoj. Ti se podaci odgovarajućim softverom „utope“ u vektorski oblik karte s ucrtanim prometnicama i to je sva mudrost satelitske navigacije.

Prednosti tog sustava su ogromne: vozači više ne ovise o auto - kartama ili slučajnim prolaznicima ako se nađu na nepoznatom terenu, unaprijed mogu planirati gdje će stati i odmoriti se i vozilo opskrbiti gorivom, mogu pratiti svoju brzinu i udaljenost do odredišta, te time unaprijed odrediti vrijeme dolaska na odredište. Složeniji sustavi !uočavaju“ radove ili prometne nesreće na cesti i automatski pripremaju novi itinerar kojim se izbjegavaju zastoji na cestama. Ukratko, cestovna navigacija ima velike mogućnosti optimizacije cestovnog prometa, naročito gradskog i prigradskog, i to mu je velika prednost.

Koji je nedostatak navigacije?
Najveći nedostatak navigacije je taj što vozač automobila prilikom njegova korištenja, za vožnje, može ugroziti sebe ili druge sudionike u prometu.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama u članku 196. stavak 3. navodi kako vozač motornog vozila za vrijeme vožnje ne smije upotrebljavati mobitel niti druge uređaje na način koji bi umanjili mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja motornim vozilom.

Koji su to uređaji? Audio sustav, video sustav, mp-3, mp-4, i-pod, i-phone i slični. Jednom riječju svi suvremeni tehnološki proizvodi koji oduzimaju pažnju vozaču u tolikoj mjeri da ne mogu sigurno pratiti promet na cesti, ispred, oko i iza svog vozila.

Navigacija također, s tog motrišta nije dobrodošla, a evo i zašto. Većina navigacijskih uređaja ima zaslon skromnih dimenzija koji je postavljen najčešće na središnju konzolu ili u podnožje vjetrobrana. Da bi ga vozač upotrijebio mora svoj pogled s ceste usmjeriti na zaslon, usredotočiti se na njega, upamtiti primljenu informaciju te se potom svojom pažnjom opet usredotočiti na cestu. Takva naizgled jednostavna radnja traje najmanje dvije do tri sekunde. Ako vozite gradom brzinom od 50 kilometara na sat, vaše će vozilo u tom vremenu proći udaljenost od 28 do 42 metra. Velika je to udaljenost koju prolazite takoreći naslijepo. Ako još nešto „prčkate“ po (vrlo) sitnim funkcijskim tipkama samog uređaja, ta se udaljenost još više povećava.

Dobra vijest za sve one koji posjeduju navigacijski uređaj je ta što većina njih nudi mogućnost pogleda na cestu sa „ptičje perspektive“ i glasovno navođenje na hrvatskom jeziku. Time se bitno pojednostavljuje opsluživanje tijekom vožnje bez većeg utjecaja na sigurnost. Sve ostale dodatne funkcije ako postoje (alarm, svjetski sat sa vremenskim zonama, pretvarač novčanih valuta, preglednik slika, putni vodič, mjerenje prijeđenog puta i prosječne brzine kretanja) treba koristiti samo kada ste zaustavljeni izvan ceste.

Cestovna navigacija može biti od velike pomoći ukoliko ju koristite razumno i racionalno, ali može biti i velika smetnja, ako ste previše ovisni o njoj. Na Vama je odluka, kako ju, i kada koristiti.