PROVJERITE
vozac
anketa
provjera znanja
alkotest
PROCITAJTE
Sitnice koje to možda i nisu

Goran Tratnjak, dipl.inž.

Vozeći automobil, zaboravljamo kako radimo nešto što bi nas moglo koštati ne samo zdravlja ili novaca već i vlastitog života, a da pri tome i ne moramo prekršiti Zakon o sigurnosti cestovnog prometa. Jednostavno, radi se o „sitnicama“ koje ponekad i nisu kažnjive, ali imaju dugoročne posljedice na svakoga tko na njih ne računa.
Evo nekih!

KORIŠTENJE SUNČANIH NAOČALA

Korištenje sunčanih naočala slobodan je izbor svakog vozača. Iako su one i predmet modnih trendova, često imaju pozitivnu funkcionalnu ulogu, jer nam za jakog Sunčevog svjetla štite oči od zasljepljivanja naše Bogom dane Zvijezde koja nam pruža svjetlost i toplinu. Ali isto to Sunce na nas baca i štetne UV-zrake čiji utjecaj smanjivanjem zaštitnog ozonskog omotača postaje sve opasniji. Zato, nipošto ne bih smjeli koristiti jeftine sunčane naočale sa „placa“, jer iste, iako štite od vidljivog svjetla, ne štite od UV-zraka a budući da se ljudsko oko uslijed zatamnjenja automatski i nesvjesno prilagođava tako da se očne zjenice šire. Tako ispada da su oči pod manjim utjecajem tih štetnih zraka bez naočala, nego s njima. Isto vrijedi i za metalizirano vjetrobransko staklo ili plastičnu foliju koja se lijepi na staklo. Ukoliko nisu atestirana na nepropusnost UV-zraka nipošto ih ne koristite, jer bi Vam dugoročno mogli nanijeti oštećenje vida, a u težim slučajevima i Rak kože!

VIDJETI, A NE SAMO, BITI VIĐEN

Današnji automobili postaju sve nepregledniji. Što zbog povećanja krutosti karoserije na sudar, a što zbog dizajnerskih trendova. Automobili današnjice zbog sve manjih ostakljenih površina postaju pravo malo leglo mrtvih kutova u kojima se mogu sakriti, ne samo pješak ili biciklist, već i tegljač s poluprikolicom. I onda se još nađe vozača koji i to malo preglednosti naruši raznoraznim stvarčicama obješenim o unutarnje vozačko ogledalo ili na samo vjetrobransko ili bočno staklo. To izvana možda izgleda lijepo i atraktivno, ali treba znati da svaki taj predmet, bilo da je riječ o nekoj lutkici, Krunici, mirisnom boriću ili CD-u, ne samo da smanjuje vidno polje, već u slučaju prometne nesreće može prouzročiti i ozbiljnu ozljedu glave. Tim stvarima tamo nije mjesto. Isto vrijedi i za policu iza stražnjih sjedala. Svaka teža stvar ostavljena na njoj, osim što smanjuje preglednost straga, može u slučaju sudara postati projektil koji je u stanju putnicima otraga (ali i naprijed) nanijeti ozljede.

VOŽNJA NA (POLU)PRAZNIM GUMAMA

Promatrajući malo vozila koja se oko nas kreću, gotovo pola njih se na očigled vozi na nedovoljno napumpanim gumama. Nedovoljno napumpana guma nepovoljno utječe na voznodinamička svojstva, put kočenja se produžava, vozilo se u zavojima ili pri promjeni smjera zanosi, potrošnja goriva raste, a vijek trajanja gume skraćuje. A svaka benzinska postaja raspolaže s kompresorom i baždarenim manometrom na kojoj svatko može prekontrolirati tlak u gumama, i to još besplatno! Pa zar je toliko teško jedanput mjesečno provjeriti tlak zraka u gumama (ne zaboravite i na rezervi kotač) tako da je u skladu sa preporukama proizvođača? Umjesto toga, vozači jednom godišnje(!) odlaze u vulkanizerske radnje kako bi gume napunili dušikom, i onda to još masno plate kao da se voze na nekom rijetkom i egzotičnom plinu. A skoro 80% zraka koji udišemo sastoji se od dušika. Čisti dušik ima svojih prednosti, jer je zbog svoje inertnosti manje sklon oksidaciji nutarnjih stijenki gume i temperaturno je stabilniji od primjerice običnog zraka. No taj je utjecaj u cestovnom prometu zanemariv. Taj plin možda i zahtijevaju kotači na stajnom trapu Jumbo-Jeta ili Space-Shuttle-a, no Vaš je automobil daleko od toga. Bilo bi Vam bolje da za te novce nadoplatite kvalitetnije sunčane naočale…

KADA KLIMA U AUTOMOBILU „NE ŠTIMA“

Ljudskoj težnji za što većim komforom vožnje uistinu nikad kraja. Pošto smo si olakšali upravljanje automobilom raznoraznim tenkičkim rješenjima, servo-uređajima i erlektromotorčićima i drugim, na red je došla i klimatizacija u vozilu. Čovjek se najbolje osjeća na sobnoj temperaturi, a to je na otprilike 20o do 21oC. Temperature ispod 15°C i iznad 25°C doživljavamo kao nelagodu usprkos tome što naše tijelo raspolaže učinkovitim sustavom za održavanje optimalne tjelesne temperature. Automobili današnjice posjeduju klima-uređaje koji su korisni samo ako se s njim ne pretjeruje.
Prevelika razlika u temperaturi unutar vozila i izvan njega prilikom izlaska, osim toplotnog šoka dugoročno donosi i probleme s kostima, zglobovima i unutarnjim organima, poglavito ako često izlazite ili ulazite u vozilo. Razmislite o tome kada ulazite iz rashlađenog vozila na ljetnu žegu, jer kad bolovi krenu obično je (pre)kasno! Bez obzira na ugodu, temperatura u vozilu ljeti ne bi smjela biti niže od 3 do 5oC u odnosu na vanjsku temperaturu.

ELEKTRONSKI ANĐELI ČUVARI

Današnji automobil srednje klase raspolaže elektronikom čije performanse  višestruko nadmašuju onu ugrađenu u raketu Saturn V koja je otpremila čovjeka na Mjesec. Može li kupac toga automobila biti zbog toga zadovoljan? Zašto ne, pogotovo ako se radi o elementima aktivne sigurnosti koje sprečavaju nastanak prometne nesreće. Ali i to treba prihvatiti s rezervom! Jedan mi se poznanik pohvalio da njegov automobil zahvaljujući elektronici kroz zavoje vozi kao po tračnicama, brzinama dvostruko većim od onih ispisanih na znakovima ograničenja. Tako razmišljaju i oni koji svakodnevno pune stupce crnih kronika, pa se postavlja pitanje koliko su uistinu sigurni takvi automobili?
Elektronika sprečava blokiranje kotača pri kočenju, proklizavanje kotača pri kretanju i zanošenje vozila pri promjeni smjera tolikom brzinom i finoćom da to vozač u automobilu niti ne osjeti već, štoviše, izoliran u vlastitom univerzumu, diže tempo vožnje sve dok se ne probiju fizikalni zakoni kretanja. A ta tri temeljna zakona Isaac Newton je definirao prije 320 godina i na nju nije imuno niti jedno tijelo na kugli Zemaljskoj.
I zato vozite uvijek u skladu s ograničenjima na prometnim znakovima, bez obzira što Vam se te brzine čine smiješno niskima! U slučaju nailaska na mokar ili sklizak kolnik vjerujte znaku postavljenom prije zavoja - taj će znak u potpunosti opravdati svoje postojanje. 

HANDS-FREE MOBITELI

Aktualni Zakon o sigurnosti prometa na cestama dozvoljava korištenja mobitela za vrijeme vožnje ukoliko isti posjeduje tzv. hands-free sustav koji omogućuje razgovor držeći obje ruke na upravljaču.
No pokušajte kod kuće istodobno razgovarati mobitelom i pozorno pratiti neki film na televiziji. Vidjet ćete da bitne stvari iz filma ili dijelove razgovora, jednostavno ne možete pratiti. Da se radilo o igranju video-igrice ostali biste bez ponekog virtualnog života. Ali na cesti, to vas može koštati stvarnoga života, bilo vlastitog, bilo tuđeg.
Čovjek teško može istodobno pozorno pratiti dvije važne informacije, a još teže na njih točno i pravilno reagirati.
Čak i malo zahtjevniji razgovor između vozača i putnika može skrenuti pažnju vozača tako da isti ne može biti koncentriran na ono što je bitno – a to je vožnja!

ZBUNJUJUĆA SVJETLA

Uistinu me zanima koji to Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila na cesti dozvoljava upotrebu raznih svjetala, svih mogućih boja koje se sve češće mogu sresti na vozilima mlađih vozača.
Bilo da se radi o plavim žaruljama glavnih svjetala, neonskim cijevima u Disco stilu montiranih ispod pragova ili predimenzioniranim svjetlima za maglu koja se pale i za obične noći, u naselju, samo kako bi njihova vozila bila što viđenija i posebnija.
Ne zaboravite kako takva svjetla istodobno zbunjuju i zasljepljuju vozače koji dolaze ususret ili se voze iza, dezorijentiraju noćne životinje "navikle na navigaciju pomoću Mjeseca" i stvaraju sliku o neukusnom i kičastom načinu razmišljanja njihovih valsnika. Da nije žalosno bilo bi smiješno! Policija je nemoćna, a prodavači zadovoljno trljaju ruke namirisavši još jedan dobar izvor zarade.

Goran Tratnjak, siječnja 2007. godine

POGLEDAJTE

PROMISLITE
invalidne osobe

poruka
SIGURNO VOZITI
ZANIMLJIVOSTI
Jeste li znali
Crtice iz prošlosti
Ideje
Autorska prava © sigurno-voziti.net 2002 - 2017. godine. Sva prava pridržana.