Recimo zbogom zimi |
Nenad Zuber |
Kao da jučer potiho uđosmo u proljeće, nekog tamo dana u ožujku u dva sata ujutro, svi pomaknusmo kazaljke na tri sata ujutro (nadamo se po zadnji puta) … ispratismo zimu - kalendarski, ali ostadosmo u njoj stvarno … hladnoća, kada je već trebalo biti toplo … snjegovi na netom procvjetalim voćkicama i tek zazelenjelom drveću …
Mota mi se po glavi veza onoga što davno reče rimski vojskovođa Pompej: Navigare necesse est, vivere non est necesse (ili Ploviti se mora, živjeti nije neophodno) i naše svakodnevice –da parafraziram: Voziti se mora … a godišnja doba, nije bitno, neka se mijenjaju!
No, promjena godišnjih doba, pomicanje satova, promjena propisa (?) pali gasi svjetla u prometu … ništa od toga ne utječe na način vožnje u prometu na cesti. Vožnja uvijek mora biti sigurna, oprezna i odgovorna. Naime, u prometu samo je oprez besplatan, sve ostalo košta!
Baš nekako u vrijeme prelaska sa zimskog na ljetno računanje vremena pronašao sam vrlo zanimljiv podatak. Siječnja 2020. stručnjaci Sveučilišta Colorado objavili su izvješće o analizi i istraživanju prometnih nesreća nakon pomicanja satova sa zimskog na ljetno vrijeme. Analiza je obuhvatila 732.000 prometnih nesreća u razdoblju od 1996. – 2017. koje su se dogodile u tjednu nakon prelaska na ljetno računanje vremena. Analiza je pokazala porast prometnih nesreća za 6% !!! Našao sam i podatak da se procjenjuje da u SAD-a u tjednu nakon prelaska na ljetno računanje vremena broj prometnih nesreća poraste za 17%, a broj srčanih infarkta za 25% !!! Možda su ovakve (ili neke druge) spoznaje nagnale neke zemlje da nikada ne računaju ljetno vrijeme, a mnoge da razmišljaju kako da taj eksperiment ukinu.
Bilo kako bilo, s ili bez pomicanja satova … proljeće stiže, a zimi treba reći zbogom!
Uvjeti vožnje samo se prividno mijenjaju od onih na koje smo, nadam se, navikli se tijekom zime. Proljeće, ono rano, kao i ove godine, zna se poigrati s nama. I dalje padaju snjegovi, ledene kiše, kolnici su danima skliski, magle, niske temperature, česta i nagla promjena temperature, velike dnevne oscilacije – ujutro pravi zimski uvjeti, a sredinom dana pravo proljeće … kako se u tome svemu snaći? Toga vozači trebaju biti svjesni. Nisu se zahtjevi prometa smanjili kalendarskim dolaskom proljećem, niti zato što smo promijenili zimske gume ljetnima, niti zato što smo pomaknuli sat unaprijed, a niti zato što sada ne moramo imati uključena najmanje kratka svjetla. Najgore je ne razmišljati o posljedicama neodgovorne vožnje.
Sve odgovorne vozače to navodi na pitanja: Trebamo li 15. travnja promijeniti zimske gume ljetnima? Vozimo li i dalje s uključenim najmanje kratkim svjetlima? …
Zamjena zimskih guma ljetnima nešto je što nas, neminovno, uskoro čeka. Oni vozači koji voze gorskim i brdovitim dijelovima Lijepe naše to će učiniti kasnije, a svi ostali sigurno ranije. Oni koji voze i jednim i drugim područjima moraju paziti na vremenske uvjete, prognozu vremena i tome podrediti svoju namjeru za putovanjem. Osim prognoze slušajte informacije o stanju na cestama. O svemu tomu treba voditi računa te tomu podrediti trenutak zamjene guma. Temperature će se postupno povećavati pa kada prijeđu 7oC to nam je jedan od pokazatelja da smo u dobrom trenutku za posjet vulkanizeru, naravno vodeći računa o prethodno rečenom.
Ljetne gume su stajale pola godine u spremištu, garaži, „hotelu za gume“ ili na nekom sličnom mjestu … zato ne zaboravite provjeriti tlak zraka u njima, ako to već vulkanizer nije učinio.
Što se tice svjetala, nadam se da smo svi usvojili to da je biti viden u prometu jedna od pretpostavki sigurnog odvijanja prometa. Zaboravimo one stare price o povecanoj potrošnji goriva za vožnje s ukljucenim svjetlima. Podsjetimo se, ipak, … davno je izracunato da takva vožnja povecava potrošnju za cca 0,2 litre goriva na 100 kilometara. Danas kad vecina automobila ima suvremene led sijalice ta potrošnja je sigurno i manja.
Ušteda - uvijek, ekologija – svakako, ali sigurnost uvijek i svakako na prvome mjestu!!!
Najgore je što vrlo često vidimo u prometu kako vozači nakon 15. travnja ne voze s uključenim svjetlima danju, ali onda ne uključuju svjetla niti u tunelima, u sumrak ili za smanjene vidljivosti. Kao svjetla ne trebaju, jer je došlo proljeće i sunčani dani?!?!
Osim „promjene obuće“, naš automobil treba pregled radi sigurnosti i proljetno čišćenje.
Vezano za vidljivost iz vozila treba prekontrolirati metlice brisača. Snijeg, led, zima, slabija elastičnost gume, struganje po nečistom vjetrobranu zahtijevat će nove!
Perač stakala vjerojatno je u redu, jer ste ga vjerujem obilato koristili zimi vozeći iza drugih automobila. Koristite i dalje specijalna sredstva, tekućinu za pranje stakala. Nisu ona dobra samo zbog smrzavanja tekućine za pranje.
Treba detaljno oprati stakla s unutrašnje strane jer su od grijanja, klime, kondenzacije, neadekvatnog razmazivanja kondenzata rukom, sigurno postala „ljepljiva i masna“ što u određenim uvjetima vožnje može utjecati na vašu vidljivost iz vozila („nisko“ sunce, vožnja u sumrak …).
Provjerite lak. Sipina i sol koje su sipane po cesti zimi, sigurno su oštetile lak prednjeg dijela automobila. Pogledajte spojeve lima, zavirite pod poklopac motora, pogledajte blatobrane, zavirite ispod automobila. Možda je hrđa počela „raditi svoje“. Blato, sol i vlaga idealna su kombinacija za nagrizanje vašega ljubimca i njegovih vitalnih dijelova i podvozja. Možda će i limar i lakirer imati posla u proljetnom uljepšavanju.
Prije toga poduzmite detaljno proljetno pranje automobila.
Posjet praonici automobila pomoći će vam odstraniti nataložene nečistoće na mjestima koja su inače teško dostupna. Automobil će vam biti zahvalan za pranje vrućom vodom, pjenom i pod visokim pritiskom. I pranje motora je dobro došlo. Tako ćete sigurno spriječiti ili barem usporiti hrđu. Ne treba zaboraviti niti na detaljno unutrašnje pranje automobila. Možda ste na cipelama u unutrašnjost unijeli sol i druge nečistoće. Ljepše ćete se osjećati u čistome okružju vašega „radnog mjesta“.
Proljetno poliranje laka karoserije i eventualno farova bitno će doprinijeti proljetnom izgledu vašega automobila.
O provjeri tehničke ispravnosti, neću ovdje govoriti. Podrazumijevam da vozači vode računa o istoj bez obzira na godišnje doba u kojem se nalazimo. To spada u elementarnu vozačku odgovornost - koja nije dobrovoljna, već predstavlja zakonsku obvezu. Tko zna kako bi bilo da nije tako!
E, sada kada smo rekli zimi zbogom, malo se posvetili svome automobilu i njegovoj ljepoti, sada treba razmisliti o novome (starome) načinu vožnje. Možda nismo svjesni da se broj godišnjih doba sveo na dva (zimu i ljeto) i nešto što vrlo kratko traje između toga (proljeće i jesen). Jesu li tomu doprinijele klimatske promjene, ili …?
Mokri i skliski kolnici nisu karakteristični samo za zimske dane i zimsku vožnju! Zato nema opuštanja. Kiša, sklizak kolnik i smanjena vidljivost mogu biti tijekom cijele godine. Ne opuštajte se zato što je došlo proljeće. Prilagodite vožnju. Poseban problem predstavljaju blatni i opasno skliski kolnici koji su posljedica proljetnih radova i neodgovornih vozača traktora. Vodite o tomu računa ako vozite ruralnim područjima.
Proljeće je godišnje doba u kojem počinju brojni radovi na cestama. Takva su mjesta često vrlo opasna, jer kamioni odvoze i dovoze zemlju. Blato i tu predstavlja „proljetnu opasnost“. Da ne spominjem moguće proljetne bujice koje nanesu mulj i blato na ceste.
U proljeće, za hladnih jutara, zbog razlike u dnevnoj i jutarnjoj temperaturi jutarnje ili večernje magle znaju iznenaditi. Opasnosti vožnje za ograničene vidljivosti poznate su. Svjetla ne morate uključivati, jer vozite s kratkim svjetlima danju. Zar ne?
Ali, možda će vam trebati stražnje svjetlo za maglu – ako ste zadnje vozilo u koloni. Prilagodite vožnju smanjenoj vidljivosti.
Dakle, dolaskom proljeća ništa se bitno u vožnji nije promijenilo. Uvijek valja voziti oprezno. Prilagođavati se vremenskim i prometnim uvjetima. Kontrolirati i prilagođavati brzinu vožnje uvjetima na cesti. Održavati sigurnosni razmak od vozila. Voziti defenzivno. Oprez i pažnja u vožnji ne poznaju godišnja doba, niti o njima ovise!