| Skretanje vozilom na raskrižju |
Nenad Zuber |
Gledam, tako, ovih dana, na jednoj od televizija kako se „vrti“ reklama za jednu od škola vožnje. Nižu se prednosti i pogodnosti upisa baš u tu školu vožnje, spominju se cijene osposobljavanja, govore zadovoljni kandidati, (vjerojatno) vlasnik dotične škole vožnje o tome zašto baš izabrati tu školu vožnje, slikovni prikaz lijepo prati izgovoreno … i ništa tu nije sporno za onoga koga interesira upis u školu vožnje, osposobljavanje, polaganje vozačkog ispita i nakon toga dobivanje vozačke dozvole .
Kako upis u školu vožnje mene ne interesira jer imam vozačku dozvolu, gledam ono što možda ne primjećuju drugi gledatelji koji su fokusirani na malo prije rečeno – dobivanje vozačke dozvole. Gledam pogreške koje je napravio autor - snimatelj ove reklame, a na koje nije upozorio nitko tko je pregledavao snimljeni materijal prije puštanja na TV:
- vozilo koje skreće ulijevo, na cestu s tri prometne trake, čini to onako kako ne bi trebalo učiti kandidate za vozače,
- vozilo škole vožnje kreće se kolničkom trakom s tri prometne trake onako kako ne bi trebalo učiti kanditate za vozače,
- vozilo zaustavljeno na biciklističkoj stazi dok lijepa „kandidatkinja“ preuzima ključeve automobila i ulazi u vozilo,
- „kandidatkinja“ vozi cestom i objašnjava zašto je izabrala baš ovo školu vožnje i zašto bi njeni sugradani trebali takoder izabrati baš ovu školu vožnje …
Naravno o svemu ovome bi se moglo polemizirati po načelu: „što je pjesnik time želio reći“, no držim da ukoliko se govori o školi vožnje i osposobljavanju kandidata za vozača, u TV spotu – reklami, utoliko bi sve trebalo biti u skladu s propisima, prometnim pravilima i načelima metodike obuke vožnje.
No, viđeno me natjeralo ponovno naglasiti nešto što me inače smeta u svakodnevnom prometu. Problem skretanja na raskrižjima s više prometnih traka u jednome smjeru. Nepravilno skretanje na takvim raskrižjima gotovo je svakodnevna pojava koja očito vuče korijene od ovakvog „učenja“ vožnje.
Skretanje vozilom inače izgleda bezazlena radnja u odnosu na mnoge složenije, opasnije i rizičnije radnje vozilom u prometu. A da i nije baš bezopasna radnja govore statistički podatci prometnih nesreća (MUP (2020). BILTEN O SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA 2019.) Prometne nesreće nastale zbog pogreške vozača pri skretanju na raskrižjima u 2019. su na sedmome mjestu svih pogrešaka vozača i čine 4,9 posto svih tih nesreća ili točno 1536 PN-a. U tim nesrećama poginulo je šest osoba (ili 2%), teško je ozlijeđeno 65 osoba (ili 3,4%), a lakše je ozlijeđeno 426 osoba (ili 4,8%). Ako tome pridodamo incidentne situacije ili „skoro nesreće“ koje su izbjegnute u posljednjem trenutku zbog prisebnosti vozača koji je izbjegao sudar s drugim vozilom i sve one slične koje nisu evidentirane u statistici, a mi im svjedočimo svakodnevno, onda problem i nije tako beznačajan kako se na prvi pogled čini.
Skretanje, kao radnja vozilom u prometu, uređeno je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (pročišćeni tekst zakona NN 70/2019 od 24.07.2019.) člankom 56:
6. SKRETANJE
Clanak 56.
(1) Vozač vozila koje skreće udesno dužan je skretanje obaviti krećući se krajnjom prometnom trakom koja se prostire uz desni rub kolnika, osim ako prometnim znakom na cesti nije drukčije određeno.
(2) Vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je skretanje obaviti krećući se krajnjom lijevom prometnom trakom koja se prostire uz središnju crtu i uz zamišljeni ili obilježeni luk koji spaja dvije središnje crte bočnih kolnika, odnosno prometnom trakom koja se prostire uz lijevi rub ceste s jednosmjernim prometom, osim ako prometnim znakom na cesti nije drukčije određeno.
U članku 57. Zakona propisano je kako je dužan postupiti vozač na raskrižju pri skretanju ulijevo:
7. PROPUŠTANJE VOZILA I PREDNOST PROLASKA
Clanak 57.
(2) Vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno.
Naizgled (na cretžu i u tekstu) sve je jasno i jednostavno! No, konkretne prometne situacije u gradu (skretanje iz ulice s jednom prometnom trakom u ulicu s dvije, tri ili više prometnih traka …) često dovode do različitih postupaka vozača i dovode u opasnost sudionike prometa.
Pokušat ću to pokazati na jedom konkretnom primjeru iz našega grada. Raskrižju Klaićeve i Kačićeve ulice u Zagrebu (korištene fotografije s Google Maps Zagreb).
|
Slika 1 - Satelitska snimka raskrižje Klaićeve i Kačićeve ulice |
|
Slika 2 - Klaićeva ulica - prilaz raskrižju iz smjera istoka |
|
Slika 3 - Kačićeva ulica - prilaz raskrižju iz smjera juga |
|
Slika 4 - Kačićeva ulica - prilaz iz smjera sjevera |
|
Slika 5 - Klaićeva ulica - u smjeru zapada |
Klaićeva ulica, smjer istok – zapad, je jednosmjerna ulica s tri prometne trake za smjer prema zapadu. Kačićeva ulica, smjer sjever – jug, je ulica s dvosmjernim prometom, a Kačićeva ulica, smjer jug – sjever, je jednosmjerna ulica s dvije prometne trake.
Prema situaciji na konkretmom raskrižju vozači iz smjera juga (iz Kačićeve ulice) mogu iz dvije prometne trake skretati ulijevo u Klaićevu ulicu koja ima tri prometne trake, a vozači iz smjera sjevera (iz Kačićeve ulice) iz jedne prometne trake skretati udesno u Klaićevu ulicu koja ima tri prometne trake.
Prometom na ovome raskrižju upravlja se semaforima u skladu s prometnim svjetlima, a može se odvijati i prema prometnim znakovima te prema prometnim propisima o propuštanju vozila na raskrižju i sigurnosnim pravilima.
1. Može li vozač koji u raskrižje vozi iz smjera juga (kada mu to prometno svjetlo dopušta) skrenuti ulijevo iz lijeve prometne trake koja se proteže uz lijevi rub kolnika u smjeru vožnje – u prometnu traku označenu brojem 1, 2 ili 3?
2. Može li vozač koji u raskrižje vozi iz smjera juga (kada mu to prometno svjetlo dopušta) skrenuti ulijevo iz desne prometne trake u smjeru vožnje – u prometnu traku označenu brojem 1, 2 ili 3?
3. Može li vozač koji u raskrižje vozi iz smjera sjevera (kada mu to prometno svjetlo dopušta) skrenuti udesno – u prometnu traku označenu brojem 1, 2 ili 3?
Za valjani odgovor ključno je da rješenje bude posve sigurno za sve i da omogući maksimalni protok vozila raskrižjem!
Kada bi istodobno sva tri vozača krenula u raskrižje proizvoljno birajući prometnu traku u Klaićevoj ulici, u toj bi situaciji nastalo 15 potencijalnih kolizija prometnih tokova (križanjem ili stapanjem putanja vozila).
Osim toga, ulazak u raskrižje crvenom i plavom automobilu nije dozvoljen, a da prethodno ne propuste žuti automobil (vozilo iz suprotnog smjera koje u ovom slučaju skreće udesno). Dakle, crveni i plavi automobil mora čekati. To je sigurno, propisno, ali tada nije zadovoljen uvjet maksimalnog protoka vozila raskrižjem.
Dakle, nameće se potreba za vođenjem tokova, u ovome slučaju. Pravilnim vođenjem tokova, slijedeći načelo povjerenja, izbjegavaju se konflikti i razmiču točke kolizije među vozilima, izbjegava se bespotrebno lutanje vozila u raskrižju, poštuje se pravilo propuštanja vozila i siguran ulazak vozila u raskrižje i izlazak iz njega, a osigurava se i maksimalan protok vozila.
Dakle, nakon što semafor (uređaj koji upravlja prometom na raskrižju – razdvaja prometne tokove po vremenu) zatvori smjer istok – zapad, vozila iz smjera juga i sjevera (u Kačićevoj ulici) imaju zelenu fazu na semaforu. Sva tri vozača zauzela su propisan položaj vozilima u prometnim trakama s obzirom na namjeru skretanja.
Vozač žutoga automobila pri skretanju udesno radi mali luk, vozi trakom koja se proteže uz desni rub kolnika u smjeru kretanja i uključuje se u prometnu traku označenu brojem tri – sjevernu prometnu traku u Klaićevoj ulici. Vozač tako koristi racionalno prostor raskrižja i treba mu najmanje vremena da napusti zonu raskrižja.
Vozač crvenog automobila pri skretanju ulijevo radi mali luk, vozi trakom koja se proteže uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja i uključuje se u prometnu traku označenu brojem jedan – južnu prometnu traku u Klaićevoj ulici. Vozač tako racionalno koristi prostor raskrižja i treba mu najmanje vremena da napusti zonu raskrižja.
Vozač plavoga automobila pri skretanju ulijevo radi veći luk, vozi po zamišljenoj ili obilježenoj crti vodilji koja spaja desni prometni trak iz smjera jug sa srednjim prometnim trakom obilježenim brojem dva - srednja prometna traka u Klaićevoj ulici. Naravno, ovaj vozač mora voziti s osobitom opreznošću, promatrajući i predviđajući postupke oba vozača (i crvenog i žutog automobila).
Takvim vođenjem tokova nije nikome oduzeta prednost prolaska, putanje vozila ne kolidiraju, nema točaka sudara, skretanje se odvija sigurno za sve, a kako u raskrižje ulaze sva tri automobila istodobno – protok vozila je maksimalan.
Na raskrižjima na kojima su u raskrižju nacrtane horizontalne oznake za vođenje tokova kroz raskrižje (crte vodilje) – sve je posve jasno. Slijedeći ovo načelo vođenja tokova vozači se posve isto trebaju ponašati i na raskrižjima gdje takvih oznaka nema ili su zbog dotrajalosti izbrisane, ne vide se, jer je kolnik pokriven snijegom ili slično.
I na kraju
Da su autori televizijskog spota – reklame s početka ove priče vodili računa o ovome, ne bi napravili pogrešku u snimanju i na taj način slali pogrešnu poruku sadašnjim i budućim vozačima.