PROVJERITE
vozac
anketa
provjera znanja
alkotest
PROCITAJTE
Sekunde koje povećavaju šansu za preživljavanje

Nenad Zuber

Često smo svjedoci zastoja i velikih gužvi na autocestama, gradskim ili vangradskim prometnicama koje su uzrokovane sudarima vozila. Stići na vrijeme, ili bolje rečeno – uopće prići do razbijenih vozila ili unesrećenih osoba u sudarima, kako bi im se pružila žurna medicinska pomoć – za vozila prve pomoći, policije ili vatrogasaca – gotovo je nemoguća misija!!

gužva

Koliko je bitno što brže stići do unesrećenih u prometnim nesrećama na cestama, pružiti im adekvatnu skrb - žurnu medicinsku pomoć, posve je nedvojbeno. O tome govore i podaci MUP-a RH, objavljeni u Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020. koji je Vlada RH donijela u travnju 2011. godine.

Na cestama Republike Hrvatske, od ukupnog broja smrtno stradalih sudionika prometnih nesreća u 2009. godini, njih 341 ili 62,2% preminulo je na mjestu nesreće, 58 ili 10,6% pri prijevozu do zdravstvene ustanove, a 149 ili 27,2% u bolnicama, u razdoblju od 30 dana od prometne nesreće. U 2010. godini taj je odnos bio 60,6% (258) poginulih na mjestu prometne nesreće, 11,3% (48) umrlih pri prijevozu do zdravstvene ustanove, a 28,1% (120) u bolnicama, u razdoblju od 30 dana nakon prometne nesreće.

Bez obzira na vjerojatni utjecaj više faktora, za pretpostaviti je da bi jedan dio unesrećenih u prometnim nesrećama koji su umrli na putu do bolnice i tijekom liječenja u bolnici, preživio da je intervencija hitne medicinske službe bila brža i učinkovitija, a kasnija bolnička skrb kvalitetnija.

Podaci iz literature i mišljenja izneseni od strane medicinske struke na raznim savjetovanjima vezanim za sigurnost cestovnog prometa, ukazuju da bi se s bolje organiziranom izvanbolničkom hitnom medicinskom službom, kao i kvalitetnijim kasnijim liječenjem u bolničkim ustanovama, broj naknadnih smrtnih ishoda mogao smanjiti i za 20 posto. Isto vrijedi i za ishode teške invalidnosti kao posljedice neodgovarajuće medicinske skrbi teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama.

Nepravodobno stizanje vozila žurne medicinske pomoći, policije ili vatrogasaca na mjesto nesreće s unesrećenima nesumnjivo je posljedica neodgovornog i nepravilnog ponašanja vozača koji na autocestama, gradskim prometnicama ili na drugim cestama u ruralnim područjima svojim načinom vožnje to onemogućuju.

koridorSvojedobno je postupanje vozača u takvim situacijama bilo stvar prometne kulture, nešto što nije bilo propisano pozitivnim propisima koji uređuju ponašanje sudionika prometa. Upravo zbog važnosti i učinkovitosti pružanja žurne i profesionalne medicinske pomoći na mjestu nesreće, danas je postupanje vozača u takvim slučajevima  propisano (a nepridržavanje sankcionirano) u više europskih zemalja (npr: Njemačkoj, Češkoj, Švicarskoj i Sloveniji) ali i u našoj zemlji.

To što je naša susjedna Austrija ozakonila (od 1. siječnja 2012. godine) takvo ponašanje, nije ništa čudno ili neočekivano, no buru u medijima izazvala je informacija o visini kazne za vozače koji se neće ponašati u skladu s propisanim (naime: ometanje vozila s pravom prednosti prolaska ili ilegalna vožnja obveznim „koridorom za spas“ u Austriji iznosi do 2.180 eura).

Zato se podsjetimo na propis i kako se treba ponašati u slučaju zastoja ili velikih gužvi nastalih zbog prometne nesreće.

Dakle u gradovima, na autocestama, bez obzira radi li se o prometnicama s dva, tri ili četiri prometna traka za jedan smjer, u uvjetima gustoga prometa, i kada se dogodi zastoj zbog prometne nesreće vozila se počinju vrlo brzo nakupljati zbog zakrčenosti vozilima koja su sudjelovala u sudaru.

Tada se vrlo brzo stvara „čep“, sve trake bivaju zakrčene vozilima tako da je interventnim vozilima (vozilima policije, hitne pomoći, vatrogascima … koji daju zvučne i svjetlosne znakove) vrlo teško ili, u pravilu, gotovo nemoguće proći do mjesta nesreće.

Probijanjem kroz gužvu da bi se stiglo na mjesto prometne nesreće gube dragocjene sekunde o kojima možda ovisi život unesrećenih. U Njemačkoj i Austriji su izračunali kako se u prosjeku za svaku minutu kašnjenja u dolasku stručnih osoba do unesrećenih, šansa za preživljavanje smanjuje za deset posto.

Dakle, što treba činiti kako bismo svojim ponašanjem u vožnji poštovali propis i omogućili hitnim službama nesmetan prolaz do mjesta nesreće?

Bez obzira radi li se o gradskoj prometnici ili autocesti, bez obzira radi li se o dvije ili tri prometne trake za kretanje u jednom smjeru, vozači koji se usporeno kreću krajnjim lijevim trakom moraju vozila pomicati (ili stati) uz lijevi rub trake po kojoj voze. Vozači iz desne trake svoja vozila pomiču udesno ka rubu kolnika, a ako prometnica ima tri trake, vozači iz srednje trake pomiču se udesno uz vozila iz desne prometne trake.

Na autocestama je postupak identičan, samo što ima više prostora za pomicanje vozila (širina prometnih traka i širina trake za zaustavljanje vozila u nuždi).

Na ovakav se način stvara dovoljan prostor – koridor za prolazak interventnih vozila, a zaustavljena vozila im ne smetaju.

 

Isti postupak vozača na autocesti treba biti i na mjestima – priključnim rampama za ulazak na autocestu (trak za ubrzavanje). Vozači su i na tim mjestima dužni automobile pomaknuti uz desni rub traka kako bi osigurali mogućnost dolaska interventnih vozila na autocestu.

Vožnja ovim koridorom najstrože je zabranjena, osim vozilima koja daju zvučne i svjetlosne signale (hitna pomoć, policija, vatrogasci …). Također je najstrože zabranjeno ometanje prolaska tim vozilima.

Što kaže propis Republike Hrvatske?

U Zakonu o sigurnosti cestovnog prometa (koji je donesen 30. svibnja 2008. godine i objavljen u NN broj 67 od 9. lipnja 2008. godine) u članku 152. propisano je da vozač, u takvom slučaju, mora omogućili prolaz vozilima s prednošću prolaska, propustiti ih i prema potrebi zaustaviti se dok ta vozila ne prođu, na način da se vozila u desnoj prometnoj traci pomiču udesno, a vozila u lijevoj prometnoj traci ulijevo. Ukoliko vozač postupi suprotno ovim odredbama kaznit će se za prekršaj s 500 kuna.



Nije teško, zar ne? Jednostavnim (opisanim) postupkom u prometu možemo doprinijeti žurnijem dolasku interventnih vozila na mjesto gdje je njihova stručnost i pomoć iznimno potrebna – na mjesto prometne nesreće. Ne ometajući njihov prolazak položajem našega vozila „štedimo sekunde“ koje nekome život znače! 

 

Nenad Zuber, siječnja 2012. godine

POGLEDAJTE

PROMISLITE
invalidne osobe

poruka
SIGURNO VOZITI
ZANIMLJIVOSTI
Jeste li znali
Crtice iz prošlosti
Ideje
Autorska prava © sigurno-voziti.net 2002 - 2017. godine. Sva prava pridržana.