Jedna od najneugodnijih pojava koje vozača mogu zadesiti za vožnje je pojava magle. Magla u jesen, zimska magla, magla u proljetnim jutrima, pa čak i magla uz more. Umjerena magla, jaka magla, gusta ili rijetka magla, magla danju, magla noću, posve svejedno – vožnja postaje naporna, neudobna i nadasve opasna. Koliko smo se puta zgrozili na medijsko izvješće o lančanim sudarima u gustoj magli?
Jedna od temeljnih pretpostavki sigurnog prometovanja jest vidljivost u prometu na cesti. Pravodobnim uočavanjem prepreka na cesti, prometnih znakova koji pomažu vođenju prometa, drugih sudionika prometa … vozač se priprema na reakciju i vožnju u željenom smjeru. Ukoliko izostane informacija iz okružja zbog ograničene vidljivosti zbog guste magle, guste kiše, snijega, noćnih uvjeta vožnje, oblačnog vremena, slabe vidljivosti u sumrak ili zbog neke od kombinacija nabrojenoga, rizik od nastanka nesreće eksponencijalno se povećava! Bez obzira što se najveći broj nesreća i stradavanja događa danju, za vedrog i sunčanog vremena, posljedice nesreća i stradavanja u nesrećama koje se događaju u uvjetima ograničene vidljivosti u pravilu su kobne!
Smanjena vidljivost je „prokazana“ kao rizična pojava u prometu na cesti i kao takva definirana u Zakonu o sigurnosti cestovnog prometa. Smanjena vidljivost u prometu na cesti postoji „ako zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika (magle, snijega, kiše, prašine, dima i sl.) vozač ne može jasno uočiti druge sudionike u prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 metara na cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 metara u naselju.“
Mnoge nesreće u prometu na cesti su se mogle izbjeći da je vidljivost u danom trenutku bila zadovoljavajuća. Dakle, zapamtimo, ograničena vidljivost (bez obzira radi li se o magli ili nekom drugom uzroku) jedan je od najčešćih uzročnika prometnih nesreća. A, magla i noć - najpogubnija su kombinacija.
Neka istraživanja smanjene vidljivosti govore kako ljudsko oko u tim uvjetima može vidjeti samo pet posto onoga što vidi u dnevnim uvjetima za normalne vidljivosti. Upravo zbog toga, za volanom automobila, naše oči su izložene intenzivnom naporu u želji za „proniknuti u dubinu nevidljivoga“. Taj napor izuzetno povećava umor vozača. Kombinacija umora i nedovoljne vidljivosti gubitnička je kombinacija za svakoga vozača. To je pogotovo izraženo kod starijih vozača. No, bez obzira bilo mlado ili staro, ljudsko se oko nedvojbeno brže umara u slabim uvjetima vidljivosti.
Vožnja po magli iziskuje posebnu pozornost i način vožnje od strane vozača. Magla se spušta naglo i često je neujednačene gustoće, a često se javlja mjestimice. Vozač poglavito u jesen i zimi, na cestama uz riječne tokove ili jezera, pa čak i uz more, cestama u dolinama i koje prolaze šumama, mora uvijek biti spreman na pojavu magle i prilagoditi tomu način vožnje.
Uvijek treba biti svjestan opasnosti zbog magle na cesti i smanjene vidljivosti kao posljedice te pojave. Što je magla gušća to se vidljivost smanjuje. Neznatno si možemo pomoći uključivanjem dodatnih svjetala za maglu na vozilu, ali ne toliko da bismo mi bolje vidjeli, već da budemo uočljiviji u magli. Nažalost uključivanje dugih svjetla na vozilu ne može pomoći u uvjetima guste i vrlo guste magle.
| MAGLA |
VIDLJIVOST U METRIMA |
vrlo gusta |
do 50 |
gusta |
50 do 200 |
umjereno gusta |
200 do 500 |
rijetka |
500 do 1000 |
Ako se spremate na put, dobro se informirajte o eventualnoj pojavi vašeg najvećeg neprijatelja na cesti. Zbog potencijalne opasnosti kod pojave magle na putovanju – planirajte svoje putovanje unaprijed. Ukoliko je „sezona magle“ ili se magla može očekivati s obzirom na trenutnu vremensku prognozu – razmislite o tome je li uputno kretati na put? Ako ste se ipak, usprkos svemu odlučili na putovanje, prije no što krenete, zatražite informaciju od nadležnih o stanju na cestama (onima kojima ćete voziti). Smatrate li da je rizik prevelik – putovanje odgodite! No, ako je odlazak neminovan – provjerite možda postoji alternativni pravac na kojem su bolji vremenski uvjeti.
Ukoliko je to moguće, izbjegavajte vožnju noću. Magla danju, bez obzira koliko gusta bila, neusporedivo je sigurnija nego magla noću.
Pozorno razmotrite realan rizik u odnosu na potrebu za putovanjem za lošeg maglovitog vremena! Je li mudrije sačekati bolje vremenske uvjete, dok se magla digne ili raziđe? Nadilazi li potreba za odlaskom na putovanje rizik? Mudro je izbjeći bilo kakav nepotrebni rizik! Zato učestalo pratite kratkoročnu meteorološku (vremensku) prognozu, a na putovanje krenite tek nakon njenog stabiliziranja i poboljšanja. Informiranost o različitim nepovoljnim vremenskim uvjetima na putu može uvelike olakšati i pomoći da preduhitrite moguće poteškoće. Zašto riskirati?
Znamo da je često nemoguće biti tako razborit ili je putovanje neizostavno bez obzira na nepovoljne vremenske uvjete. Zato budite spremni na najgore!
Rizik ćete umanjiti pravilnom pripremom za putovanje. Pokušajte predvidjeti moguće probleme. Postupajte preventivno.
Temeljno sigurnosno pravilo za vožnje u magli je: „Voziti sporije i držati veci razmak od vozila ispred“. Što su uvjeti vidljivosti nepovoljniji ili kolnički uvjeti zahtjevniji - brzina vožnje treba biti manja. Većim razmakom od vozila ispred (ako ga uopće vidite u magli) osiguravate si više vremena za reagiranje i poduzimanje odgovarajuće radnje. Usporite! Prilagodite brzinu uvjetima na cesti. Što brže vozite, imate manje vremena za reakciju na neočekivane situacije. Brzina vašeg vozila mora biti takva da vozilo možete u potpunosti zaustaviti unutar prostora (duljine) vaše vidljivosti. Smanjenjem brzine, ako je od niske magle kolnik vlažan, umanjujete i opasnost od proklizavanja.
Naravno treba imati uključena kratka svjetla, maglenke (prednja svjetla za maglu), ako su ugrađena na vozilu i uključeno zadnje svjetlo za maglu. Pri tome pazite da zadnjim svjetlom za maglu ne ometate vozače u koloni iza, odnosno ugasite stražnje svjetlo čim vas neko vozilo sustigne, pogotovo u gradskim uvjetima vožnje, da ne biste zaslijepili vozača iza.
Vožnja po magli iziskuje posebnu razinu pozornosti. I ne sam to, imajte stalno na pameti da vožnja u ovakvim uvjetima povećava ne samo zamor vida i umor vozača, već i stres, što može dovesti do pogrešne odluke i reakcije za vrijeme vožnje. Zamor i stres vrlo često dovode do pada pažnje što najčešće uzrokuje prometne nesreće uzrok nesreća.
Za vožnje u gustoj magli brzina ne bi trebala biti veća od 30 km na sat. Držite se više desno. Izbjegavajte nagla kočenja. Ne pretječite druga vozila. Za vrlo guste magle radi orijentacije gledajte desnu rubnu crtu ceste i smjerokazne stupiće. Ako kolnik ima dvije prometne trake za jedan smjer, ne vozite lijevom trakom. Vozeći više uz desni rub ceste postoji opasnost od ugrožavanja pješaka ili biciklista, koji se gotovo i ne vide u magli. Pazite. I to je razlogom sporije vožnje.
Zato na dužim putovanjima u lošim vremenskim uvjetima ne oklijevajte zaustaviti vozilo na nekom prikladnom mjestu za odmor. Možda ćete imati sreću pa će se za to vrijeme vremenski uvjeti poboljšati.
No vrlo često čak i pojačani oprez i koncentriranost na problem slabe vidljivosti sami po sebi nisu dovoljni da bi se izbjegla nesreća u takvim vremenskim uvjetima. Potencijalna opasnost često vreba iz područja nevidljivog za vozača, daleko ispred vozila, tamo gdje prestaje svjetlosni snop kratkih svjetala ili je njihovo djelovanje nedovoljno učinkovito.
Suvremeni sustavi koji se razvijaju i već primjenjuju (nažalost za sada na samo vrlo skupim automobilima) bitno kompenziraju ograničenja nametnuta maglom, lošim vremenskim uvjetima i mrakom. Takvi uređaji bitno povećavanju i aktivnu i pasivnu sigurnost vožnje.
Upravo zbog sigurnije vožnje u uvjetima ograničene vidljivosti automobili današnjice opremaju se takozvanim „Night vision“ sustavima vidljivosti koji aktivno povećavaju sigurnost vožnje, prije svega noću ali i u drugim uvjetima smanjene vidljivosti.
Taj sustav na vozilu pomoću dvije infracrvene kamere i senzora projicira sliku ceste ispred vozila i upozorava na moguće prepreke koje nisu vidljive očima, odnosno nisu u dosegu kratkih svjetala. Upravo u tom „slijepom području“ ispred automobila često se nalaze pješaci ili biciklisti. Prednost ovog sustava je što omogućuje istu vidljivost kao da vozimo s upaljenim dugim svjetlima. Osim ovoga, sustav izbjegava uvijek problematično zasljepljivanje vozača svjetlosnim snopom dugih svjetala vozila koja dolaze u susret te već samim time uvelike smanjuje rizik od nesreće.
I na kraju nešto iz sudske prakse!
Odvjetnik savjetuje!
„U magli palite žmigavce (sve pokazivace smjera)!
Nedavno sam preuzeo kazneni predmet koji je interesantan svim vozačima!
Zakon o sigurnosti prometa na cestama RH propisuje naime da je vozač koji smanjuje brzinu dužan upaliti sve pokazivače smjera (žmigavce) i na taj način upozoriti ostale sudionike u prometu na svoje smanjenje brzine.
NO, NE SAMO TO, vozač koji cestom vozi brzinom koja je niža za više od polovice najveće dozvoljene brzine, vozač MORA uključiti SVE POKAZIVACE SMJERA!!!
Državno odvjetništvo podiglo je optužni akt kojim traži KAZNU ZATVORA OD ČETIRI GODINE (lančani sudar, u kojemu su život izgubile tri osobe), zbog propusta postupiti kako je gore navedeno!
Prema tome, palite žmigavce kad na autocesti naletite na maglu ili na gužvu!!!“