PROVJERITE |
|
PROCITAJTE |
Pokazivači smjera 2 |
Nenad Zuber, Vladimir Benceković
|
Vozim svoj automobil iza drugog vozila malo većih gabarita (kombi) na dovoljnoj udaljenosti, nemam ga namjeru pretjecati jer na tom dijelu ceste za to nema uvjeta. Iznenada vozač ispred mene pomiče svoje vozilo ulijevo i u slijedećem trenutku desno uz rub ceste ugledam biciklistu kojega kombi pretječe. Ne stižem provjeriti uvjete hoću li i ja to uspjeti učiniti na siguran način jer još uvijek nemam dovoljnu preglednost. U gotovo istom trenutku ugledam automobil iz suprotnog smjera, ali više ne stižem odustati od pretjecanja i činim najopasniju stvar, ulazim u „škare“ – pretječem biciklistu uz nedovoljan bočni razmak i prema njemu i prema vozaču iz suprotnog smjera. Sve sretno prolazi osim proživljenog straha za nas trojicu vozača i eventualnih suputnika.
Jeste li kada doživjeli sličnu neugodnost?
Ja na žalost takve situacije doživljavam vrlo često. One su opasnije što su uvjeti za vožnju opasniji, poglavito glede vidljivosti (noć, magla, kiša…). Takva problematična situacija izbjegla bi se da je vozač vozila ispred mene pokazao svoju namjeru uključivanjem lijevih pokazivača smjera. Ja bih tada na vrijeme shvatio kako je ispred njega nekakva zapreka, smanjio bih samo malo brzinu vožnje i dobio dovoljno vremena za sigurnije postupak nego onaj opisan na početku.
Ne vjerujem da postoji vozač koji ne poznaje obvezu pokazivanja svoje namjere. Ona je definirana odredbom Zakona o sigurnosti prometa na cestama u članku 44.:
„ (1) Prije obavljanja radnji vozilom iz članka 43. ovoga Zakona, vozač je dužan druge sudionike u prometu jasno i pravodobno upozoriti o svojoj namjeri, dajući im znak pomoću pokazivača smjera i stop svjetla ili, ako oni ne postoje, odgovarajući znak rukom.
(2) Ako znak iz stavka 1. ovoga članka vozač daje pomoću pokazivača smjera, on ga mora davati za sve vrijeme obavljanja radnje vozilom, a nakon obavljene radnje mora prestati davati znak.
(3) Vozač nije dužan nakon pretjecanja drugog vozila dati znak da se namjerava vratiti na prometnu traku kojom se kretao prije pretjecanja.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka.“
Dakle posve jasna i razumljiva odredba za čije nepoštivanje je propisana čak i sankcija. Istina, pokazivanje svoje namjere vozač može učiniti i na druge načine, npr. položajem svoga vozila, brzinom vožnje, uključivanjem stop svjetala ….
No, zašto kod velikog broja vozača izostaje pokazivanje namjere baš uključivanjem pokazivača smjera?! To pitanje je tim teže što svi znamo kako je najveći broj vozača uključivanje pokazivača smjera uvježbao do razine automatizma još kao kandidat za vozača! To znači da je morao, nakon što je postao vozač, vježbati „ neuključivanje“ (odnosno svjesno i namjerno izbjegavati uključivanje) pokazivača smjera. Očito je to posljedica negativnog stava tog vozača prema značaju uključivanja pokazivača smjera, ili se radi o neprepoznavanju ili ignoriranju opasnosti. A koliki je značaj pravodobnog i jasnog pokazivanja namjere vozača za sigurnije odvijanje prometa, vidljivo je iz početnog primjera.
U nastavku razmotrimo neke primjere gdje neuključivanje odgovarajućih pokazivača smjera predstavlja ozbiljan problem po sigurnost prometa.
Skretanje
Kod skretanja neuključivanje pokazivača smjera i ne mora biti tako jako opasno ako svoju namjeru jasno iskažete položajem vozila i brzinom vožnje (znatnijim usporavanjem). To je naročito karakteristično na raskrižjima s više prometnih traka namijenjenih za točno određen smjer vožnje. Na primjer, ako ste se pravilno i na siguran način prestrojili u prometnu traku za skretanje u lijevo, opasnosti više nema bio pokazivač smjera uključen ili ne, jer svima ostalima je jasno da ćete skretati ulijevo.
No, zamislite slijedeću situaciju. Skrećete ulijevo na kolniku s dvije prometne trake za promet u oba smjera (zapravo najčešća situacija na našim prometnicama), niste uključili lijeve pokazivače smjera, iza vas dolazi vozač koji nije dobro protumačio vašu namjeru time što ste smanjili brzinu vožnje, uključili stop svjetla i pomakli svoje vozilo bliže središnjoj crti, te kreće u pretjecanje. Evo tragedije! Neki vozači tvrde kako je istina da ne uključuju uvijek pokazivače smjera pri skretanju, ali nikada to ne izostave kada iza sebe imaju drugo vozilo! Pa zar onda nije lakše i jednostavnije ama baš uvijek uključiti odgovarajuće pokazivače smjera, potpuno automatski, bez razmišljanja, a ne uvježbavati nepotrebnu vještinu „uključiti ih isključivo ako treba“. Jeste li sigurni da ćete baš uvijek dobro procijeniti kada treba uključiti pokazivače smjera i koje?
Posebna je priča na raskrižjima gdje cesta s prednošću prolaska mijenja pravac pružanja. Kod većine vozača još uvijek je, na žalost, prisutno krivo uvjerenje. Smatraju ako kroz raskrižje pri skretanju voze cestom s prednošću prolaska svoju namjeru skretanja ne moraju pokazati uključivanjem pokazivača smjera. Takva zabluda u nekim je situacijama bezazlena, ali u nekim situacijama može biti i te kako opasna. Zamislite situaciju u kojoj skrećete u lijevo slijedeći pružanje ceste s prednošću prolaska bez uključenih lijevih pokazivača smjera. Vozač iz suprotnog smjera, bez obzira što zna da mora propustiti sva vozila na cesti s prednošću prolaska, ulazi u raskrižje, jer je uvjeren kako vi nastavljate vožnju kroz raskrižje ravno, Evo opet tragedije!
U nekim situacijama, zbog geometrije raskrižja (raskrižja gdje se spajaju ceste pod vrlo oštrim – malim kutom) pojavljuje se problem u tome što vozač ne zna skreće li u desno ili se uključuje u promet. Ako procjenjuje da skreće, onda bi morao uključiti desne pokazivače smjera… ako procjenjuje da se radi o uključivanju u promet onda bi morao uključiti lijeve pokazivače smjera.
Raskrižje s kružnim tokom prometa
Na raskrižjima s kružnim tokom prometa s više prometnih traka najveći problem je preplitanje prometnih tokova gdje je pravilno pokazivanje uključivanjem pokazivača smjera izuzetno važno. No, o tome već govori članak na našim stranicama „Kako sigurno voziti zapadnim rotorom u Zagrebu“, pa ćemo u nastavku razmatrati raskrižja s kružnim tokom prometa sam s jednom prometnom trakom.
Takvih raskrižja u našim gradovima, svakim danom, ima sve više i više. Njihova temeljna zadaća je zapravo smirivanje prometa, a konačan cilj veća protočnost raskrižja. Ako zanemarimo „avanturističko“ ponašanje nekih vozača neposredno nakon otvaranja novog raskrižja u smislu prelijetanja preko otoka ili cvijetnjaka u sredini raskrižja s kružnim tokom prometa, najčešća raznolikost u postupanju vozača na takvom raskrižju je u upotrebi pokazivača smjera. Svašta možemo vidjeti i doživjeti! Tome je vjerojatno razlog što u našim propisima nema striktna odredba kako pokazivati svoju namjeru u raskrižju s kružnim tokom prometa. Ali ona ipak jasno proizlazi iz postojećih propisa.
Ukratko, ako ulazite u raskrižje i imate namjeru iz kružnog toka izaći na prvom izlazu, onda tu namjeru trebate jasno pokazati već pri ulasku u kružni tok uključivanjem desnih pokazivača smjera prije ulaska u raskrižje. Ako se pak namjeravate iz kružnog toka isključiti na nekom od slijedećih izlaza, tada neko vrijeme morate voziti ravno raskrižjem, pa nije potrebno uključiti pokazivače smjera. U tom slučaju morate pravovremeno najaviti namjeru isključivanja iz kružnog toka uključivanjem desnih pokazivača smjera.
Ovo je izuzetno važno učiniti i zbog veće protočnosti raskrižja. Naime, ako ne pokažete svoju namjeru i ne uključite desne pokazivače smjera, vozač koji čeka priliku uključiti se u kružni tok će zaustaviti očekujući vaš prolazak kroz raskrižje, a ne vaše isključivanje iz raskrižja. Upravo iz tog razloga, sve češće u nekim zemljama EU možemo vidjeti znak postavljen u samom kružnom toku, kojim se vozači mole da uključe desne pokazivače smjera ukoliko napuštaju raskrižje (isključuju se).
Obilaženje i pretjecanje
Jedna od opasnih situacija nastala nepokazivanjem svoje namjere opisana je na početku ovoga članka. Valja naglasiti kako je nepokazivanje svoje namjere pri pretjecanju naročito opasno u odnosu na sve druge radnje s vozilom u prometu zbog toga što su kod pretjecanja uvijek nazočna najmanje dva sudionika u prometu, sve se odvija pri znatno većim brzinama a dio radnje se obavlja po prometnoj traci namijenjenoj prometu vozila iz suprotnog smjera.
Zamislite ovakvu situaciju. Obavili ste sve provjere i krećete u pretjecanje, povećali ste dovoljno brzinu i prelazite u lijevu prometnu traku. U tom trenutku s mosta (ili iz dvorišta) obiteljske kuće u promet se uključuje vozač skrećući u desno, dakle u frontalni sudar s vama. On je prije uključivanja u promet provjerio i lijevo i desno, i budući da vi niste uključili lijeve pokazivače smjera, on je mislio da se može uključiti u promet na siguran način. Pustimo sad priču kako je on kriv za tragediju, jer nije propustio sva vozila prije uključivanja u promet. Tragedija se vjerojatno ne bi niti desila da ste vi pokazali svoju namjeru uključivanjem lijevih pokazivača smjera.
No, postoje i drugi problemi. Na primjer, kakva je korist od uključenih lijevih pokazivača smjera pri obilaženju niza parkiranih vozila (jednim dijelom na kolniku) u nekoj od ulica nekog od naših većih gradova? Ili čemu doprinose uključeni lijevi pokazivači smjera kada bržom vožnjom na autocesti prolazite pored cijelog niza vozila u prometnoj traci desno od vas? Kakva je korist od uključenih desnih pokazivača smjera (čega po propisima nismo oslobođeni) nakon obilaženje? Zar ne bi od velike koristi za sigurnije odvijanje prometa bilo uključivanje desnih pokazivača smjera nakon pretjecanja (a što prema propisima nismo dužni učiniti)?
Ovo su sve primjeri gdje važeći propisi zbog nelogičnosti njihove primjene ruše pozitivne stavove vozača o značaju poštivanja propisa, a često puta vozači ni sami ne znaju kada uključiti pokazivače smjera, a kada ne, i koje pokazivače (lijeve ili desne).
U ovoj kratkoj priči pokušali smo prikazati od koliko velikog značaj za sigurnost prometa može biti jedan lagani, potpuno automatizirani pokret prstom kojim uključujete odgovarajuće pokazivače smjera. Pokušali smo vas navesti na razmišljanje isplati li se tijekom vožnje uopće dvoumiti uključiti ih ili ne, i koliko za vas to može biti korisno ili ne! Odluka je na vama!
Ako na sve ovo samo odmahnete rukom, onda ne bih volio da se u jednoj od ovih prometnih situacija nađem s Vama u isto vrijeme na istome mjestu!
Nenad Zuber, Vladimir Benceković, studenog 2010. godine
|
POGLEDAJTE |
|
PROMISLITE |
|