PROCITAJTE

Svakodnevno sudjelovanje automobilom u prometu zbog odlaska na posao, u kupovinu ili na nedjeljni izlet imate veliku šansu naići na vozače koji će vam svojim postupcima u prometu kidati živce. Ovaj termin koristim stoga što ne želim biti prestrog prema vozačima koji najčešće poznaju, ali odstupaju od prometnih propisa i sigurnosnih pravila pa tako ugrožavaju sigurnost drugih, ali i zato, jer odstupaju od temeljnih načela kulturnog ponašanja u prometu na cesti.
Ako pak ovu pojavu nazovemo pravim imenom, onda se tu radi o različitim oblicima agresivne vožnje, pojavi koja zabrinjava sve više cijeli svijet. S obzirom na već cijeli niz znanstvenih i stručnih istraživanja koja se već dulji niz godina provode u svijetu, očito se radi o ozbiljnom problemu koji se već može nazvati „epidemijom“ suvremenog prometa. Za divljanje ili agresiju na cesti, u svijetu se koristi izraz road rage. Radi se o postupcima i ponašanjima koja mogu izrazito iznervirati druge sudionike u prometu i dovesti do incidentnih situacija u prometu. Rezultati nekih američkih istraživanja govore o tome kako su 30 d0 80% nesreća u prometu posljedica agresivne vožnje, kao i da je preko 90% unesrećenih pješaka posljedica agresije vozača.
Pojam agresivne vožnje vrlo je širok, od npr. uobičajene žurbe vozača pa do fizičkog napada. Što je to agresivno ponašanje i uopće, njegovo poimanje razlikuju se od pojedinca do pojedinca, pa čak i od zemlje do zemlje. Nečije agresivno ponašanje u pravilu ocjenjuje se prema osobnoj procjeni prihvatljivosti ponašanja pojedinca u prometu.
Evo samo nekoliko primjera ponašanja u prometu , koji kidaju živce i nerviraju druge vozače :

VOŽNJA NA „AUSPUFU“

Vozač koji vozi tik iza vozila ispred i ne održava sigurnosni razmak, ne samo da riskira biti kažnjen već uznemiruje i vozača ispred. Naravno, ugrožava i sebe i druge. Često su takvi vozači koji se “lijepe” ili nasrću na vozila ispred, uzročnici lančanih sudara i masovnih prometnih nesreća.

Savjet

Vozite na razmaku koji odgovara otprilike duljini polovine brzine kojom se trenutno krećete (na primjer, autocestom vozite brzinom od 120 kilometara na sat, držite razmak od vozila ispred barem 60 metara). Tada se vozač ispred ne bi osjećao ugrožen, a vozač koji ga slijedi na propisnoj udaljenosti ne bi mu išao na živce. Takvu vožnju nitko neće prokomentirati agresivnom.

POGREŠNO UKLJUČIVANJE

Jedan loš postupak u vožnji koji predstavlja agresivno ponašanje je nepravilan način uključivanja na autocestu ili drugu cestu trakom za ubrzavanje vozila. Vozač za uključivanje, ne koristi cijelu dužinu trake za ubrzavanje, već ju „prereže“ i uključuje se u desnu traku ceste ne obazirući se na vozila koja se kreću desnom trakom ceste i ne vodeći računa o njihovoj brzini.
Drugi loš običaj je kada vozač stane na početku trake za ubrzavanje i čeka da prođu sva vozila desnom prometnom trakom ceste na koju se uključuje. To je sto postotni način kidanja živaca za vozače vozila iza, koji ne mogu koristiti traku za ubrzavanje.

Savjet

Zbog toga, uvijek koristite cijelu dužinu trake za ubrzavanje kako biste postigli izjednačenu brzinu s vozilima koja se kreću po cesti, te se tek tada, bez ometanja vozila u prometnom toku u koji se uključujete, stopite s tim prometnim tokom. Tako ne ometate vozila na cesti, a ni ne smetate vozilima na traci za ubrzavanje iza vašeg vozila.

NEPOTREBNO SVJETLO ZA MAGLU

Jasna je noć ili jutro, ali automobil ispred vas ima uključeno zadnje (zadnja) svjetlo za maglu. Vozači često toga nisu svjesni (ili možda jesu?) i čude se zašto im iznervirani vozači iza njih, čijim umornim očima jako crveno svjetlo smeta i zašto im daju svjetlosne znakove.

Savjet

Zadnje svjetlo za maglu treba koristiti u uvjetima kada je na cesti magla ili je smanjena vidljivost na manje od 50 metara, i to samo kada iza vašega vozila nema drugih vozila ili kada ste posljednje vozilo u koloni. Čim vaše vozilo sustigne drugo vozilo, svjetlo za maglu treba isključiti kako ne bi ometalo i nerviralo vozača iza. Imate signalnu sijalicu na komandnoj ploči, ona vas podsjeća na uključeno svjetlo za maglu.

ZAKRČENJE RASKRIŽJA

Naši suvremenici, vozači, često u prometnim gužvama i vremenskim “špicama” pogoršavaju situaciju i smanjuju propusnu moć raskrižja svojim postupcima. Oni ulaze, pri zelenom prometnom svjetlu, u raskrižje koje ne mogu napustiti zbog nakupljenih vozila u njihovom prometnom toku i time blokiraju ostala vozila iz smjera koji presijecaju. Da blokiraju – izluđuju, jer njima se jednako toliko žuri stići na odredište.

Savjet

Vožnja uz procjenjivanje broja vozila koja mogu proći kroz raskrižje i nije tako teška. Zato i pri zelenom svjetlu treba stati na ulasku u raskrižje i ne ulaziti u nj, ako procijenimo da raskrižje ne možemo napustiti za trajanje zelenog svjetla. Suprotno se ponašanje može protumačiti kao agresivno, a vrlo vjerojatno takvo ponašanje može izazvati agresivno ponašanje ugroženih vozača.

TEMPO 30 km na sat VOZAČI

Na prvi pogled bi se moglo reći da je brzina vožnje od na primjer 30 kilometara na sat, brzina pri kojoj gubimo mnogo vremena. Ako se vozite iza takvih vozača često vas iznerviraju. Ali ipak u naseljenim mjestima, prije svega ispred dječjih vrtića, škola, domova umirovljenika, ili pak u zonama smirenog prometa, takvi znakovi ne stoje bez razloga.

Savjet

Zato vozite i vi smireno kao i vozači koji poštuju takovo ograničenje brzine na cesti. Ne požurujte ih. Ne brzajte. Ili biste možda mogli mirno živjeti i imati na savjesti dječji život ili život neke starije osobe?

ZABORAVLJIVI VOZAČI

Pokazivači smjerova na vozilu služe za pravovremeno obavještavanje, upozoravanje i pokazivanje naših namjera drugim vozačima i ostalim sudionicima u prometu. Ne dajući znak pokazivačem smjera o namjeri skretanja, već samo naglim kočenjem, crveni automobil na slici prisiljava vozača iza sebe na opasnu radnju i iznenadni nagli pokret upravljačem kako bi izbjegao nalijetanje na vozilo ispred.

Savjet

Zbog toga treba pomno paziti na davanje znakova pokazivačima smjera. O svojoj namjeri skretanja treba pravovremeno obavijestiti druge vozače, u pravilu 50, pa čak i 100 metara prije samoga skretanja treba uključiti pokazivač smjera i ne isključivati ga sve dok se radnja skretanja ne obavi. U protivnom, izludit ćemo vozače oko nas i dovesti u pitanje sigurnost prometa.

„LIJEVI“ VOZACI

Stara mudrost upravljanja vozilom je: Ako vozite desno, nitko vas ne može preteči s desne strane! To je u pravilu i zabranjeno, no događa se dosta često upravo zbog vozača koji na cesti s više prometnih traka voze lijevom trakom bez obzira na svoju brzinu kretanja. Pretjecanje od strane bržih vozača, često je isprovocirano upravo zbog tih “lijevih” vozača.

Savjet

Na cesti s više prometnih traka, a poglavito na autocesti, vozite desnom prometnom trakom, lijeva služi isključivo za prolazak bržim vozilima, a i ta brža vozila nakon prolaska trebaju se vratiti u desnu prometnu traku. Lijeve prometne trake ostavljajte uvijek slobodne za prolazak bržim vozilima. Inače ćete izluditi brže vozače.

POGREŠNO PARKIRANJE

Jedna loša skupina vozača su oni koji hoće podgrijavati vatru između vozača na dva i na četiri kotača ili između vozača i pješaka. Nogostup i staza za bicikle služe za kretanje i zaštitu slabijim sudionicima u prometu. Tko parkira na njima prisiljava pješake ili vozače bicikla, između njih često hendikepirane osobe ili djecu, da siđu na kolnik i voze ili hodaju opasnom ulicom.

Savjet

Zbog toga : automobili - dalje od traka ili staza za bicikle i dalje od nogostupa, pogotovu ako ne postoji dovoljno prostora za pješake. Svojim postupkom izludit ćete ih i natjerati da na agresiju reagiraju agresijom!

Stoga, na kraju, jedna zamolba svim iznerviranim vozačima,
kako isprovocirani agresijom ne bi reagirali agresivno: