Raskrižje s kružnim tokom prometa u Zagrebu kod Jadranskog mosta, popularno zvano zapadni rotor, steklo je nažalost reputaciju opasnog. Na njemu se događa prevelik broj prometnih nezgoda s obzirom na zamisao projektanata - sigurno, uredno i brzo odvijanje prometa na raskrižju četiri podjednako frekventna prometna toka. Toj zamisli puno bi doprinijelo da je raskrižje izgrađeno na nižoj razini od prilaznih cesta, ne ulazeći sada u problem je li to na tom mjestu bilo moguće izvesti. Tada bi vozači koji prilaze raskrižju imali puno bolju preglednost nego što je to sada slučaj. No, o tome ne vrijedi govoriti, već vidjeti što se može poboljšati u postojećoj situaciji. Posljednje promjene sa novom regulacijom prometa na raskrižju zaista su pomogle, i broj prometnih nezgoda se smanjio. Kako se u postojećoj situacije može još više povećati sigurnost?

Problem
Problem najčešće nastaje kada se vozač iz srednje prometne trake isključuje iz prometa kružnog toka u krajnju lijevu traku prometnog toka u koji se uključuje. Pritom točka sudara nastaje na mjestu gdje se presijeca smjer kretanja tog vozila i vozila koje se krajnjom desnom prometnom trakom kreće pravo. Npr. vozač iz srednje trake kružnog toka skreće desno u krajnju lijevu prometnu trku Dubrovačke avenije, a vozač koji se kreće krajnjom desnom trakom ima namjeru isključiti se iz kružnog toka tek na Jadranski most.

Rješenje problema
Navedena opasnost mogla bi se izbjeći kada bi krajnja desna traka bila predviđena samo za isključivanje iz prometa kružnog toka. Jasno, takvo rješenje nema smisla jer bi otežalo uključivanje u kružni tok prometa. Vozačima onda kao dobro rješenje ostaje primjena sigurnosnih pravila. Prema takvim nepropisanim i neobvezujućim pravilima, vozač koji ulazi na raskrižje s kružnim tokom prometa a namjerava ga napustiti na prvom izlazu, npr. dolazi s Jadranske avenije a ima namjeru nastaviti kretanje Dubrovačkom avenijom, ulazi u krajnju desnu prometnu traku i iz nje se isključuje iz kružnog toka. Vozač koji kružni tok namjerava napustiti na drugom izlazu, npr. dolazi s Jadranske avenije a ima namjeru nastaviti kretanje Jadranskim mostom, ulazi u srednju prometnu traku a prije isključivanja prestrojava se u krajnju desnu prometnu traku kružnog toka. Ako vozač ima namjeru polukružno okrenuti vozilo na tom raskrižju, npr. dolazi Jadranskom avenijom i istom se namjerava vratiti, ulazi u krajnju lijevu traku, nakon prvog izlaza prestrojava se u srednju traku, a nakon drugog izlaza u krajnju lijevu traku iz koje se i isključuje iz kružnog toka.
Ovakav postupak izgleda složen zbog većeg broja prestrojavanja, ali budući da je izbjegnuto presijecanje prometnih tokova, sigurnost prometa je znatno veća.