Sigurno voziti

Ovo nas ljeto očekuju izmjene i dopune zakona o sigurnosti prometa na cestama. U članku 222. tog istog zakona stavak 2. se mijenja i glasi:
"Vozačka dozvola za upravljanje vozilima AM, A1, A2, A, B, BE, F i G kategorije izdaje se s rokom važenja od 10 godina, a najduže do 67. godine života vozača. Prilikom produljenja vozačke dozvole, vozač je dužan podvrgnuti se zdravstvenom pregledu za vozača ako je obveza zdravstvenog pregleda utvrđena zdravstvenim uvjerenjem na temelju kojeg je vozačka dozvola izdana i prilikom produljenja vozačke dozvole nakon 67. godine života vozača.“

Dok s jedne strane osobe starije životne dobi negoduju, struka to opravdava uslijed povećanog broja prometnih nesreća u kojima sudjeluju upravo vozači te životne dobi.

Tablica prikazuje za svaku godinu koliki je broj registriranih vozača u Republici Hrvatskoj, koliki je broj registriranih motornih vozila u Republici Hrvatskoj, koliki je broj prometnih nesreća koje su skrivili vozači motornih vozila sa 65 i više godina te koliki je broj prometnih nesreća s poginulima koje su skrivili vozači sa 65 i više godina. U zagradama se nalaze postoci koji pokazuju koliko je učešće vozača te dobne skupine u ukupnom broju prometnih nesreća.

Dakle, u vremenskom razdoblju od 2005. do 2017. godine broj registriranih vozača u republici Hrvatskoj povećao se za 285.031 što je porast od 13,9%. U tom istom razdoblju broj registriranih motornih vozila u Republici Hrvatskoj porastao je za 265.156 što je porast od 14,8%. Za navedeno promatrano razdoblje broj prometnih nesreća koje su skrivili vozači motornih vozila sa 65 i više godina porastao je za 989 što je porast od 41,9%. Jedini podatak koji se u navedenom razdoblju smanjio je broj prometnih nesreća koje su skrivili vozači motornih vozila sa 65 i više godina u kojima su poginule osobe, i to za 22,9% ali se njihov udio u odnosu na ostale vozače povećao sa 7,3% na 10,3% .

Vozači životne dobi od 65 i više godina uistinu sve više uzrokuju prometne nesreće i taj je porast puno veći od porasta broja vozača i vozila na cesti. S te točke gledanja postoji opravdan razlog za uvjetovani liječnički pregled nakon navršenih 67 godina jer mislim da je svakome jasno da su to godine u kojima zdravlje i sposobnosti vozača stagniraju ili slabe.

Naravno, takav liječnički pregled ima i svoju cijenu koju si prosječni Hrvatski umirovljenik teškom mukom može priuštiti. Međutim ako ste vi vozač ili vlasnik vozila te ako upravljate vozilom na javnoj cesti morate biti svjesni barem dvije stvari:
Kao prvo, cijena liječničkog pregleda u usporedbi s ostalim tekućim troškovima održavanja automobila nije tako velika. Govorimo o cijeni reda veličine punog spremnika goriva, ili cijene osnovnog servisa, ili cijene jedne kvalitetnije automobilske gume.
Kao drugo, ako liječničkim pregledom ustanovite da imate zdravstvene probleme srca i krvnih žila, ili smanjene sposobnosti vida i sluha, ta vam spoznaja omogućuje da, bilo lijekovima, bilo pomagalima, smanjite vjerojatnost srčanog ili moždanog udara za vrijeme vožnje te povećate vjerojatnost da ranije čujete ili uočite opasnu situaciju na cesti!

Dakle govorimo o obostranoj koristi kako za samu osobu, tako i za sigurnost prometa u cjelini. Pitanje je koliko su osobe treće životne dobi sposobne same sebi priznati i prihvatiti svoje zdravstveno stanje te mogu li one pratiti današnji suvremeni cestovni promet. Nerijetko se djelatnici u autoškolama susreću s osobama čiji se unuci osposobljavaju za vozače punih ogorčenja ili ljutnje što toliko "muče" njihovu unučad jer se u "njihovo vrijeme“ autoškola puno lakše, jednostavnije i jeftinije prolazila. Pri tom zaboravljaju da se promet na cestama prije četrdeset i više godina bio kudikamo promijenio. Dovoljno je da na Internetskim pretraživačima nađete i usporedite kakva su vozila, ceste i uvjeti na cesti bili tada a kakvi su sada.

Upravo neprihvaćanje stvarnosti da su sposobnosti uslijed godina smanjene, a uvjeti na cesti zahtjevniji i složeniji povećavaju vjerojatnost da se prometna nesreća i dogodi.