PROCITAJTE

No, činjenica je, a to pokazuju istraživanja, da ljudi koji su agresivni, emocionalno poremećeni ili ljuti prije ulaska u njihov automobil, skloni su nastaviti tako se ponašati i za vrijeme upravljanja vozilom. Osim toga, korištenje alkohola i/ili droge može također  povećati vjerojatnost agresivne vožnje.

Mnogi psihološki faktori su u igri oko agresivne vožnje, a mnogi mogu dokazati kako se teško takva ponašanja teško kontroliraju.  Ljudska bića su prirodno sklona braniti svoj integritet i imaju osobinu smatrati svoje vozilo kao produžetak njihova osobnog integriteta. Oni se često osjećaju ugroženi od drugih vozila i agresivno odgovaraju iz instinkta samozaštite.
Covjek ima prirodno natjecateljski instinkt, što takoder može biti cimbenik za agresivnu vožnju. Neki vozaci reagiraju na pojavu drugog vozaca kao na izazov (npr. vozac u vozilu iste marke, snažnijeg vozila, slabijeg vozila, brži vozaci ili sl.) To, zauzvrat može dovesti do produciranja i utrke koja ukljucuje velike brzine koje su u pravilu preko ogranicenja, a vozaci cine rizicna pretjecanja i promjene traka.

Puno su ozbiljnija prijetnja sigurnosti vozači koji pokušavaju prijetiti ili druge vozače kazniti za njihov način ili njihova ponašanja u vožnji, jer im jednostavno idu im na živce (vozači koji voze brzinom koja je ispod ograničene brzine, stariji vozači, vozačice, vozači registarskih pločica drugih, u pravilu, manjih gradova i drugi). Ovakav stav prema tim skupinama vozača  predstavlja "osvetnički stav" i rezultira točno određenim načinima agresivne vožnje kao što su vožnja na premalom razmaku od vozila ispred, iznenadno kočenje kao upozorenje za vozila iza, namjerno blokiranje prolaska vozila iz bočne ceste, učestalo „blicanje“ pomoću svjetla kao kazna drugome vozaču, bučno i prebrzo pretjecanje ili prolazak vozilom pored, glasno „turiranje“ mašine, vika ili pokazivanje opscenih gesti prema drugim vozačima (vozačicama).

Agresivna ponašanja

Agresivna ponašanja često su uzrokom agresivnoj vožnji. Vrlo širok „repertoar“  agresivnih ponašanja koja mogu provocirati agresivnu vožnju mogu se svesti na slijedeća:

•  Prebrza vožnja, vožnja na premalom razmaku iza vozila, ne ustupanje prednosti prolaska, vožnja slaloma, pretjecanje s desne strane, nepropisno i nesigurno mijenjanje prometne trake, žuriti se proci prije crvenog svjetla ili ne stajanje na znak stop, nervozno trubljenje, „blicanje“ svjetlima, … i slicno
•  U anonimnosti svog automobila iskaljivati svoje frustracije na drugim sudionicima prometa - gestikuliranje i davanje neprimjerenih, opscenih znakova rukama, vikanje na druge sudionike prometa, psovanje, …
•  Dopustiti si visoke razine frustracije, boriti se za prevlast na cesti i ne obazirati se na potrebe drugih vozaca …
•  Biti pod utjecajem alkohola ili droge, voziti nevezan ili poduzimati druge nesigurne radnje vozilom…

Uzroci agresivne vožnje 

Ono što je izvjesno, to su četiri čimbenika koji su posebno povezani s agresivnom vožnjom:

1. nedostatak odgovornog ponašanja u prometu,
2. nepoštivanje ili ignoriranje propisa koji uređuju odvijanje prometa,
3. povećanje zagušenja i produljenje vremena putovanja u urbanim područjima,
4. agresivno ponašanje drugih vozača.

1. Vožnja je privilegija koja zahtijeva odgovornost! Na cesti, često, kao i u životu, ali i izvan ceste, fokus je na individualnim pravima i slobodama - "ja prvi" filozofija je koja isključuje osobnu odgovornost prema drugima s kojima se dijeli cesta. Svaki vozač mora prihvatiti odgovornost za svoje postupke na cesti. Rješenje problema smanjenja agresivnog ponašanja počinje od svakog vozača ponaosob. Pojedinac, vozač je taj koji mora podići razinu odgovornog ponašanja u prometu, a veću pozornost treba posvetiti činjenici da su svi vozači dio sustava sigurnosti koji uključuje druge vozače, putnike i pješake. Kao dio tog sustava, mora se slijediti temeljna pravila kako bi sustav učinkovito funkcionirao.
Vožnja je timski pothvat – odlikuje se suradnjom i tolerancijom, a nije natjecateljski sport. Suradnja jest uistinu glavni način za postizanje sigurnosti za sve. Bez suradnje na cesti vraćamo se na zakone džungle. Svi vozači, i novi vozači posebno, već od početka svog osposobljavanja, trebaju biti svjesni svoje odgovornosti i uloge u prometu. Oni moraju biti poučavani kako posljedice agresivne vožnje najčešće dovode do tragedije i da agresivni vozač često može vrlo lako postati kriminalac.

2. Svakodnevno sudjelovanje u prometu pruža niz eklatantnih primjera kršenja pozitivnih propisa, nepoštivanja ili ignoriranja pisanih ili nepisanih normi, kulturnog ponašanja, suradnje i međusobnog uvažavanja. Mogućnost da agresivni vozači budu uhvaćeni u kršenju prometnih propisa i za to neizostavno snose primjerene posljedice nije velika. Očito da je potrebna snažna, učestala, neodgodiva i učinkovita kontrola provođenja propisa o sigurnosti prometa na cestama, iako predstavlja trošak za državu.
Da bi sustav učinkovito funkcionirao, potreban je dobar Zakon koji se bez odlaganja provodi. Beskompromisni Zakona ne samo da koristi sigurnosti vožnje i neposrednim izvršiteljima koji ga provode, već on predstavlja i produženu ruku pravosudnog sustava. Agresivna vožnja je ozbiljan prekršaj, čak u nekim svojim elementima kazneno djelo. No, ona neće biti tako tretirana  dok se u propisima ne definira i ako, potom, naši sudovi ne djeluju učinkovito i ne primjenjuju dosljedno odgovarajuće kazne. Visoke kazne šalju snažnu poruku da se ovaj oblik ponašanja u društvu neće tolerirati.

3. Zagušenja prometa, veliki broj vozila, žurba, znatno produljenje vremena putovanja ne samo u prometnim špicama, činjenično su najčešće povezani s agresivnom vožnjom. Porast broja vozača i vozila, kao i broja prevaljenih kilometara u odnosu na povećanje cestovne mreže (poglavito u gradovima) u nerazmjeru su. Posljedica su različite gradacije nervoze, ljutnje, stresa, bijesa, emotivno poremećena vožnja, pritisak zbog kašnjenja ili gubitka vremena što sve bez sumnje generira agresivno ponašanje. Sudjelovanje u takvim surovim i konkurentnim, čak i neprijateljskim uvjetima na cesti je emotivno vrlo zahtjevno i predstavlja teško iskustvo suočavanja s njima.

4. Agresiju karakterizira neprijateljski osjećaj ili neprijateljsko ponašanje prema drugim sudionicima prometa. Agresivni vozači svoje ponašanje nameću drugima, ne obraćajući pažnju na njihova prava u prometu i njihovu volju. Kao reakcija na takvo ponašanje, počesto se javlja uzvraćanje sličnim ponašanjem kao nužda za preživljavanje na cestama. Odmazda protiv agresivnog ponašanja drugih vozača dodatno pogoršava i usložnjava opasnu situaciju. Gdje su tu granice društveno prihvatljivog, veliko je pitanje.

Svakodnevni smo svjedoci svađa po ulicama. Riječi su kao iskre koje u sekundi mogu zapaliti požar. Iza automobilskih stakala razabiremo bijesne grimase lica koja nijemo psuju. Aktiviraju se i oni koji se svađaju sami sa sobom ili s nevidljivim sugovornicima i odjednom smo svjesni koliko je luđaka oko nas i koliko je razum krhak. Odgovor zašto se to događa - nije tako jednostavan.

Nažalost, agresivna vožnja se pre-lako usvaja i postaje naučeno ponašanje. Ono što je najgore, djeca uče agresivnu vožnju od svojih roditelja, a onda – sutra, takva vožnja postaje njihov način ponašanja u prometu.

Poznajete li sami sebe?! Što znate o vlastitoj vožnji? Korisno potrošite koju minutu i razmislite o svojoj vožnji. Procijenite što objektivnije svoju vožnju. Možda imate neke usvojene negativne (agresivne) navike koje mogu pogubno utjecati na vašu i tudu sigurnost u prometu! Potrudite se i podignite svoju razinu odgovornog ponašanja u prometu na cestama!