PROCITAJTE

Zašto?

Prije svega zbog sukobljavanja prometnih tokova, odnosno vožnje velikog broja vozača koji na relativno ograničenom prostoru (koje se zove cesta ili u širem smislu prometna površina) voze u istim ili različitim smjerovima. Rizik proizlazi i zbog ponašanja vozača, različitih kinetičkih energija sudionika prometa, različitih brzina vožnje, ali i niza drugih čimbenika.

Kako možemo upravljati rizikom u prometu?

Prije svega – upravljanje rizikom, najjednostavnije rečeno, znači: kako se mi odnosimo prema činjenici da rizik postoji, odnosno što svojim ponašanjem poduzimamo kako bismo umanjili uvijek prisutan rizik.

Prema tome, upravljati rizikom možemo ukoliko svojim ponašanjem u prometu i ponašanjem prema drugim sudionicima u prometu ne doprinosimo povećanju toga rizika.

Dakle, ako rizik u prometu postoji zbog toga što se vozila kreću određenom brzinom po određenoj površini, na smanjenje rizika, između ostaloga, možemo djelovati tako da brzinu vožnje prilagodimo trenutnim uvjetima i situaciji u okruženju u kojem vozimo.

Kako prilagoditi brzinu vožnje?

Na bezbroj načina. Ovdje ćemo navesti neke od najznačajnijih. Brzina vožnje mora se prilagođavati stalno , a prema:

Naravno uz sve ono na što može vozač utjecati, brzina vožnje je određena propisom za pojedinu cestu, naselje, grad, ali i za pojedinu dionicu ceste. Novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama određuje brzine vožnje.
U normalnim, uobičajenim i prosječnim prometnim uvjetima brzina vožnje ne smije se ograničiti ispod 40 km na sat.
Na cestama u naseljima vozači ne smiju voziti brže od 50 km na sat (osim ako drugačije prometnim znakom nije uređeno, jer to prometno tehnički i sigurnosni uvjeti na dionici ceste ili cestovnoj mreži dopuštaju, ali tada najviše do 80 km na sat).

Na cestama izvan naselja, ovisno o njihovoj vrsti, ne smije se voziti brže od:

130 km na sat , na autocestama; 110 km na sat na brzim cestama i cestama namijenjenim isključivo na promet motornih vozila; a 90 km na sat na ostalim cestama.
Ovih se brzina vožnje treba pridržavati, ukoliko prometnim znakom ograničenja brzine nije na nekoj dionici (zbog konkretnih uvjeta) drugačije određeno.
Naravno, bez obzira na sve to, vozač mora svojim načinom vožnje i određivanjem brzine vožnje utjecati na to da rizik zbog brzine u prometu svede na najmanju moguću mjeru.

Korisno je znati kolika su ograničenja brzina na cestama u drugim zemljama.