Sigurno voziti

Najveći broj nesreća i to u pravilu s vrlo teškim posljedicama, nastaje upravo pri kretanju vozilima po cestama – vožnji. Činjenica jest da se rizik pri kretanju vozilima po prometnim površinama ne može izbjeći. On je uvijek prisutan, a materijalizira se kroz neželjen, nepredviđen događaj - prometnu nesreću.
Pozitivan je stav ljudi u prometu spremnost, odnosno, težnja da se zaštite od opasnosti izgrađujući stručnu, profesionalnu i osobnu odgovornost prema prometu na cesti. Taj se pozitivan stav prema prometu razvija počevši od odgoja u obitelji, vrtiću, školi, učenjem u procesu osposobljavanja za vozače, te aktivnostima u društvu.
No, apsolutna ili objektivna zaštita sudionika prometa, isto kao i apsolutna ili objektivna sigurnost teško se može postići.
Primjenom sigurnosnih pravila u prometu djelujemo preventivno i štitimo sebe i druge sudionike od opasnosti i rizika u prometu. Evo nekih:

Neprilagođena brzina je nedvojbeno jedan od najvećih izvora opasnosti u prometu. Vozač mora za vrijeme vožnje uvažavati sva ograničenja i propise o primjeni odgovarajućih brzina kretanja vozilom. Osim strogo određenih pravila o brzinama vožnje u naseljima, na različitim vrstama cesta, te s obzirom na kategoriju vozila, voziti se mora u svakoj prilici prilagođenom brzinom, a u skladu s prometnim i kolničkim uvjetima. Promjenom kolničkih uvjeta (pojavom prve kiše, snijega, leda ili blata na kolniku) smanjuje se koeficijent prianjanja između guma vozila i kolnika, te se bitno produžuje zaustavni put vozila i put kočenja vozila.

2. Predviđati opasnost u vožnji

Jedan od temeljnih načela defanzivne vožnje jest predvidjeti opasnost i pravilno reagirati u svim prometnim situacijama. Predvidjeti opasnost vozač može samo ako posjeduje dovoljno znanja i iskustva o prometu i u prometu, ako je pažnju usmjerio na pojave i događaje u njegovom okolišu, te ako je motiviran za vožnju i smiren.

3. Voziti se na dovoljnom rastojanju

Osiguravajući dovoljan razmak između vozila koja se kreću u nizu, ovisno o brzini vožnje, vrsti i stanju kolnika, guma, ispravnosti kočnog sustava na vozilu, gustoći prometa, vrsti i stanju ceste, umoru, prostornoj vidljivosti i pružanju ceste ostavljamo si dovoljno vremena za iznenadno kočenje te štitimo sebe i druge od nalijetanja vozila.
Dovoljan razmak između vozila, dakle, predstavlja duljinu preglednosti koja je jednaka zaustavnom putu uvećanom za sigurnosni razmak između vozila.

4. Vidjeti i biti viđen za vožnje

Vidljivost vozača iz vozila omogućuje percipiranje svih bitnih elemenata iz okoliša za rješavanje problemskih situacija u prometu. Vidljivost iz vozila je nažalost ograničena mnogim ergonomskim i konstrukcijskim činiteljima vozila, te lošim vremenskim prilikama (magla, gusta kiša, mećava), noću i u sumrak, horizontalnom i vertikalnom preglednošću ceste, prostornim pružanjem ceste (kuće, objekti na cesti, reklamne ploče uz cestu), nepravilno složenom prtljagom u vozilu ili nepravilno složenim teretom na vozilu, osobama u vozilu i drugim.
Ne vidjeti, kasno vidjeti, propustiti ili nedovoljno vidjeti iz vozila za vrijeme vožnje predstavlja izuzetnu opasnost. Bolji prijem informacija iz okoliša u uvjetima smanjene vidljivosti omogućuju uređaji za osvjetljavanje na vozilu.
Svjetlosni i signalni uređaji na vozilu omogućuju da vozilo za vožnje u uvjetima smanjene vidljivosti bude viđeno od drugih sudionika u prometu. Zato vozite uključenim najmanje kratkim svjetlima uvijek – i danju i noću.

5. U vožnji upozoravati sudionike u prometu o svojim namjerama

Da bi vozač učinio neku od radnji vozilom u prometu (isključivanje iz prometnog toka, skretanje, zaustavljanje, parkiranje, pomicanje vozila u prometnom toku, naglije smanjenje brzine vožnje ili slično), mora se prethodno uvjeriti da to može sigurno učiniti te nakon toga najaviti i obavijestiti druge sudionike u prometu o svojoj namjeri, pa tek potom izvršiti željenu radnju.

6. Svojim načinom vožnje ne ugrožavati druge sudionike u prometu

Vozeći, vozač mora poštovati temeljna načela korektne vožnje, poštovati pravila u prometu te ne iritirati ili ugrožavati druge sudionike u prometu (spora vožnja na uzbrdici, slalom vožnja, spora vožnja "lijevim" trakom, naglo ili nepotrebno kočenje, vožnja na neprimjerenom odstojanju iza vozila i sl.).

7. Oprez u vožnji

Vozač mora za vrijeme vožnje usmjeravati pažnju na druge sudionike prometa te svojim načinom vožnje uvažavati i ispravljati tuđe pogreške ili nesnalaženje u prometu (oprez u odnosu na djecu, starije ili hendikepirane osobe u prometu, odustajanje od ostvarivanja prednosti prolaska vozilom, oprez u odnosu na vozače početnike, goste vozače u gradu i drugo).

8. Odabir ceste

Odabirom itinerara, vrste ceste ili izbjegavanjem neke opasne ili vozilima preopterećene ceste, vozač može ovisno o gustoći prometa, usponima ili nizbrdicama, vrsti vozila koja se kreću nekom cestom, osobinama i stanju vozila i ostalom, izbjeći mnoge rizike tijekom kretanja vozilom.

9. Ne voziti na granicama sposobnosti

Vozeći cestom vozač mora biti svjestan svoga stanja (umor, bolest, alkoholiziranost), svjestan svojih sposobnosti, znanja ili vještina kojim raspolaže (vozač početnik), te svjestan mogućnosti (snaga vozila), tehničke ispravnosti (upravljački sustav, sustav za kočenje) i stanja svoga vozila (godina proizvodnje, istrošene gume) s kojim sudjeluje u prometu.
Voziti na gornjim granicama svojih sposobnosti ili sposobnosti vozila, te ako je razina usluge prometnice niska, odnosno, zahtjevnost prometa uopće - visoka, rizik se u prometu ne može izbjeći.

10. Ne voziti pod utjecajem alkohola

Pijenjem, konzumiranjem alkohola popušta opreznost, dobiva se osjećaj lažne sigurnosti, smanjuje se mogućnost kvalitetnih i učinkovitih procjena, rasuđivanja i donošenja odluka, precjenjuju se vlastite sposobnosti, podcjenjuje se opasnost, ignoriraju se temeljna sigurnosna pravila i prometni propisi, agresivnost raste.
Veće količine alkohola u organizmu dovode do poremećaja u funkcioniranju mozga i i slabljenja sposobnosti koje su izuzetno bitne za komuniciranje u prometu i rješavanje složenih prometnih situacija. Reakcije na vanjske podražaje postaju spore i pogrešne, pokreti nesigurni, narušava se osjećaj ravnoteže, posve se pogrešno procjenjuje udaljenost i brzina drugih vozila, pospanost postaje napadna, iscrpljenost organizma onemogućuje reakcije, halucinacije nisu rijetkost.