Sigurno voziti

Kako gledati ?
Svako vozilo je konstruirano tako da vozač u svakom trenutku vrlo jednostavno može spoznati cijelu situaciju oko svoga vozila kojim se kreće cestom. Situacija ispred i s bočnih strana vozila jasno se može pratiti kroz prednje vjetrobransko staklo i bočna stakla na vratima vozila. Za praćenje situacije iza vozila najpogodnije je unutarnje vozačko ogledalo, a ono što se preko njega ne može vidjeti, može se provjeriti pogledom u bočna ogledala ili provjerom mrtvog kuta okretom glave preko lijevog ili desnog ramena.

Što gledati ?
Pri praćenju situacije ispred vozila poželjno je pored stanja i zbivanja na samoj cesti uočavati ono što se događa i pored nje. Na primjer, uočiti djecu koja se igraju pored ceste ili čovjeka koji izlazi iz svog dvorišta na cestu, može biti od presudnog značaja u određenim okolnostima.

Kada gledati ?
Provjera situacije iza vozila mora uslijediti prije uključivanja pokazivača smjera kojim se najavljuje namjera i započinje izvođenje radnje s vozilom u prometu. Ta provjera se mora sastojati od pogleda na unutarnje i bočno vozačko ogledalo, a po potrebi, ovisno koju radnju vozač izvodi, i od provjere mrtvog kuta.

Sigurnosna navika
Za sigurnu vožnju važno je stvoriti naviku povremenog provjeravanja situacije iza vozila preko vozačkih ogledala i pri vožnji u pravcu. Time vozač postiže kontinuitet u poznavanju situacije oko svog vozila.

2. Neprekidno procjenjuj sigurnost vožnje

Zašto ?
Neprekidno procjenjivanje sigurnosti vožnje je nužnost bez koje će svaka, pa i najjednostavnija situacija u prometu, predstavljati za vozača iznenađenje u kojem će morati nepripremljen brzo reagirati. Baš iz tog razloga vozačima se preporuča izbjegavanje svake aktivnosti zbog koje bi izostala procjena sigurnosti vožnje, na primjer telefoniranje, aktivnosti s audioaparatima, pa i razgovor sa suvozačem ili putnicima u vozilu.

Kako ?
Procjena sigurnosti vožnje mora se temeljiti na razmišljanju o posljedicama onoga što činimo ili nečinimo s vozilom u prometu. Na primjer, približavam se zavoju na cesti pa procjenjujem koje će biti posljedice ako smanjim brzinu kretanja, a koje ako je ne smanjim. Na taj način zapravo stalno ulazimo u očekivane situacije koje onda nisu nikakvo iznenađenje. Takav način vožnje zahtjeva od vozača veći psihički napor, ali zato znači i veću sigurnost.

3. Predviđaj moguće opasnosti i prepoznaj rizične situacije

U procjeni sigurnosti vožnje jedna od najvažnijih vještina je predviđanje opasnih situacija i prepoznavanje rizičnih situacija. Ove vještine najbolje se stječu iskustvom, ali budući je to i najopasnija metoda, nije suvišno znati primijeniti i neke druge, manje opasne.
U tom smislu valja prije svega poznavati čimbenike rizika koje možemo svrstati u dvije široke skupine:

vidljivi čimbenici rizika, a to su zapravo karakteristike ceste koje vozač stalno vidi: zavoji, prijevoji, raskrižja, prepreke, drugi sudionici u prometu i sl.
potencijalni čimbenici rizika, a to su karakteristike okoline ceste koji nisu očiti ili vidljivi: nepredvidljivost i pogreške drugih sudionika u prometu, ograničenje vidika, čimbenici koji utječu na stabilnost i dinamiku vozila i sl.

Uvažavajući te čimbenike rizika u svoju procjenu sigurnosti vožnje moramo uključiti i znanja o najčešćim uzrocima prometnih nesreća, te na temelju toga predvidjeti moguću opasnost ili na vrijeme prepoznati rizičnu situaciju.

4. Odluku o postupku donesi pravovremeno

Pravovremeno donesena odluka o postupku s vozilom u prometu donosi se na temelju procjene sigurnosti vožnje kroz predviđanje opasnosti ili procjenu posljedica činjenja ili nečinjenja, a ne na temelju onoga što vidiš ili osjetiš. Svaka nepravovremeno donesena odluka ima za posljedicu naglo izvođenje odgovarajućeg postupka, što uvijek predstavlja rizik.
Primjer 1.
Predviđaš kako će pješak stupiti na obilježeni pješački prijelaz ispred tvog vozila i donosiš odluku o propuštanju. Odmah počinješ smanjivati brzinu kretanja, a za to imaš dovoljno vremena i to činiš na siguran način. Ukoliko odluku o propuštanju pješaka doneseš tek kada ugledaš pješaka na prijelazu, onda to moraš činiti ili forsiranim kočenjem ili izbjegavanjem pješaka, a i jedno i drugo je izuzetan rizik.
Primjer 2.
Prilaziš zavoju na cesti, procjenjuješ kako bi ulazak u taj zavoj brzinom kojom se trenutno krećeš imao za posljedicu zanošenje vozila, donosiš odluku o smanjenju brzine kretanja i sigurno prolaziš kroz taj zavoj. Ukoliko odluku o smanjenju brzine kretanja doneseš tek kada osjetiš zanošenje vozila, onda je gotovo svaki postupak rizičan i vrlo je teško proći zavoj bez izletanja, prevrtanja ili okretanja.

5. Odlučno i bez oklijevanja provedi svoju odluku

Važno je donesenu odluku sprovesti odmah po njenom donošenju, jer svako oklijevanje i neodlučnost predstavlja rizik. To je tako što zbog oklijevanja i neodlučnosti prolazi dragocjeno vrijeme i strahovito brzo se mijenja postupak koji je za tu situaciju najpovoljniji. Na primjer, nakon proteka jedne sekunde više neće biti pravo rješenje forsirano kočenje, jer više ne možeš zaustaviti vozilo ispred prepreke. Sada je jedini izlaz izbjegavanje prepreke ispred vozila, a nakon proteka još jedne sekundu, više niti to neće biti moguće rješenje.

Koliko je važno odlučno provesti donesenu odluku govori nam i primjer kada vozač donese nepovoljnu ili čak potpuno pogrešnu odluku. Ako i prema takvoj odluci postupi odlučno i bez oklijevanja, dao je dovoljno vremena ostalim sudionicima u prometu njihovim odlukama i postupcima ispraviti njegovu pogrešku.

6. Pokaži svoju namjeru ostalim sudionicima u prometu

Pravovremenim i jasnim pokazivanjem svoje namjere pomažemo ostalim sudionicima u prometu bolje procjenjivati sigurnost vožnje i predviđati opasnosti. Pokazivanje se provodi:

pravovremenom uporabom svjetlosno signalnih uređaja (pokazivač smjera, štop svjetla),
položajem vozila u prometnoj traci,
brzinom kretanja vozila i
neverbalnom komunikacijom (znak rukom, glavom, očima i sl.).

Nažalost, mnogi vozači u tome nisu baš dosljedni misleći valjda kako svima mora biti jasna njihova namjera. No, zamislimo situaciju u kojoj dolazi do kvara lijevog pokazivača smjera u trenutku kada je njime vozač najavio skretanje ulijevo. Vozač iza tog vozila može shvatiti namjeru vozača ispred sebe samo ako je on zauzeo svojim vozilom položaj uz samu središnju crtu i ako je smanjio brzinu kretanja primjerenu skretanju. Prema tome, nikada niti jedan način pokazivanja namjere nije suvišan, već je direktan doprinos većoj sigurnosti.
Konačno, jasno pokazivanje svoje namjere na opisan način samo je jedna od navika koja vozača zaista ništa ne košta, a može mu u određenom trenutku biti od velike koristi, možda čak i spasiti život.

7. Primjeni odgovarajuće pravilo prometa

Pravila prometa donesena su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama a njihovo nepoštivanje sankcionira se prema odredbama istog zakona. Ovakva formulacija je za većinu ljudi iritantna, govori se što moraš i kako ćeš biti kažnjen ako nećeš tako. Kako se i ti ne bi zbog toga ljutio na pravila prometa, pokušaj o njima razmišljati na pozitivan način. Kako?
Ja ću primjenjivati pravila prometa kako bih izbjegao opasnosti i rizične situacije! Ne zvuči li to puno bolje, a što je najvažnije, to je i prava istina i nužnost. Na primjer, neću ja propustiti vozilo koje se kreće cestom s prednošću zato što to piše u Zakonu i što me u protivnom mogu kazniti novčano, kaznenim bodovima i zaštitnom mjerom oduzimanja vozačke dozvole, već ću primijeniti to pravilo prednosti prolaska zato što je tako za mene sigurnije.
Pri tome valja voditi računa kako se niti jednim propisom ne mogu riješiti svi mogući odnosi, pa će tako ponekad u cestovnom prometu striktno pridržavanja prava određenog pravilom prometa predstavljati opasnost i rizik. U takvoj situaciji u duhu već spomenutog pozitivnog razmišljanja odustani od svog prava zbog svoje i sigurnosti ostalih sudionika u prometu.

8. Postupaj prema značenju znakova u prometu

Znakovima u prometu vozači se upozoravaju na izvjesne opasnosti, stavlja im se na znanje kako postupiti ne bi li se opasnost izbjegla, ili se vozaču daju obavijesti značajne za sigurnu i nesmetanu vožnju, odnosno važne za njegove potrebe. Prema tome postupati prema njihovu značenju pretpostavlja sigurno voziti.

Problem nastaje kada vozač:

ne prati znakove u prometu,
ne poznaje njihovo značenje i ne zna kako treba postupiti,
namjerno zanemaruje znakove u prometu.

Problem nepraćenja znakova u prometu je zaista opasan, i ukoliko vozač primijeti da mu se to dešava, mora odmah krenuti s vježbom kako bi to ispravio. Sam sebe mora stalno kontrolirati uz pitanje "pored kojeg znaka sam upravo prošao?".

Ono što je kandidat za vozača naučio o znakovima u prometu tijekom osposobljavanja bilo je dovoljno za uspješno položiti vozački ispit. No, treba biti svjestan kako su stečena znanja izložena zaboravu pa ih povremeno valja obnavljati. S druge pak strane, cestovni promet je izložen stalnim promjenama što donosi i promjene kod znakova u prometu. Sve te promjene vozač mora na različite načine usvojiti. Internet je danas jedna od zaista dobre mogućnosti za to.

Problem ignoriranja znakova u prometu je zapravo najveći jer proizlazi iz negativnih stavova vozača. Različiti su razlozi nastanka takvih stavova, a jedan od najčešćih je nekoristan znak u prometu. Na primjer, na cesti ostaj prometni znak ograničenje brzine kretanja na 30 km/sat i nekoliko mjeseci nakon što su završeni radovi na cesti. Toga vozač mora biti svjestan i ne dozvoliti da to utječe na izgradbu negativnih stavova prema znakovima u prometu.

9. Pokušaj ispraviti posljedice pogreške drugog sudionika u prometu

Opasne i rizične situacije u prometu nastaju uvijek kao posljedica pogreške jednog ili više sudionika u prometu. Njihovo izbjegavanje dakle moguće je prije svega ako ne činimo pogreške. No, čak i kada vozač učini pogrešku, drugi vozač ima mogućnost svojim postupkom izbjeći neželjene posljedice učinjene pogreške. Jedan česti primjer za to je odustajanje od prava prednosti prolaska.
Takav postupak je prije svega pomoć vozaču koji je pogriješio, ali isto tako i pomoć samom sebi. Dakle neupitna je ispravnost takvog postupanja u duhu nužne tolerantnosti.
Ali to pred svakog vozača postavlja i dodatnu obvezu. Osim pažnje kako ne bi pogriješio, vozač mora stalno procjenjivati nepredvidljive postupke drugog vozača i donositi pravovremeno odluke o postupku kojima će ispraviti posljedice njegove pogreške.

10. Uvijek pomogni drugom sudioniku u prometu

"Pomogni drugima, pomoći ćeš i sebi" stari je slogan koji u međusobnim odnosima sudionika u prometu ima poseban značaj u smislu nužne solidarnosti. Vozači se svakodnevno susreću s bezbroj nevolja: parkiranje u nepovoljnim uvjetima, uključivanje u promet na nepovoljnom mjestu, uključivanje u prometne tokove velike gustoće prometa, prestrojavanje u prometu velike gustoće… i slično. Nisu to opasne nevolje, ali ako ih vozač sam mora rješavati na najnepovoljniji način, iz njih se mogu izroditi i te kakve opasnosti.

Na primjer, u nepoznatom gradu zauzeo si vozilom položaj u krivoj prometnoj traci, a pogrešku je teško ispraviti zbog velike gustoće prometa. Ako to pokušaš uraditi na silu, opasno je to i za tebe i ostale. Ako čekaš povoljan trenutak nastati će zastoj, okolni vozači postati će nervozni, i evo izvora opasnosti. No, ako ti u takvoj situaciji jedan vozač omogući prestrojavanje, sve je riješeno u trenu na zadovoljstvo i sigurnost sviju.

Zato kada god vidiš vozača u bilo kakvoj nevolji, čak možda izazvana njegovom agresivnošću ili netolerantnošću, pomogni mu, time zapravo pomažeš i samom sebi.