PROCITAJTE

Sve smo bliži danu koji je u povijesti zabilježen kao dan kada je od posljedice naleta automobila poginula prva žrtva. Dakle, točno prije 115 godina, 17. kolovoza davne 1896. godine u Londonu, preminula je gospođa Bridget Driscoll, žena u dobi od 44 godine.

Kroničari opisuju da je gospođa Bridget Driscoll, ujutro, tog za nju kobnog 17. kolovoza, u pratnji svoje dvije kćeri, iz Croydona (dio Londona) išla na ples u Crystal Palace.

Gotovo pred samim odredištem, u jednom je trenutku zakoračila s nogostupa, kad je na nju naletio automobil. Nesretna gospođa Driscoll je u roku od nekoliko minuta preminula od zadobivenih ozljeda na glavi.

Automobil koji je naletio na pješakinju bio je u vlasništvu englesko-francuske Motor Company i toga je dana imao demonstracijsku vožnje u javnosti, a u sklopu automobilske izložbe. Njime je upravljao izvjesni Arthur Edsall uz dva putnika u vozilu.

Bilo je to vrijeme kada je u Velikoj Britaniji bilo vrlo malo automobila na benzinsko pogon. Vrijeme kada su ljudi još začuđeni i uplašeni pojavom „kočija bez konja“ kao novom javnom prijetnjom.

U istrazi oko te prve automobilske nesreće, jedan od svjedoka (Firenca Ashmore)  je izjavio da je automobil došao „strašno brzo - jednako brzo kao dobar konj u galopu“. Ta je strašna brzina bila četiri milje na sat (6.4 km na sat). Svjedoci su govorili da ti "strojevi prave veliku buku", pa se ne može čuti zvono za alarm na vozilima. Jedna od putnica u vozilu koje je srušilo pješakinju (gospođa Ellen) na očevidu nesreće izjavila je kako je čula vozača vikati "makni se", a zatim je automobil naglo skrenuo - dajući joj "osebujan osjećaj". Gospođa Driscoll je, prije nego ju je automobil udario, zbunjeno oklijevala pred dolazećim automobilom.

Istražni sudac na ovome slučaju William Percy Morrison je bio je prvi koji je primijenio  pojam "nezgoda - nasilje zbog brzine“. Nakon šest sati vijećanja presuđeno je da je  gospođa Driscoll je umrla slučajnom smrću. Gospodin  William Morrison, je tada izjavio da se nada kako se takva grozna tragedija nikada više neće ponoviti!

Nažalost, 115 godina kasnije širom svijeta je u prometnim nesrećama poginulo više od 30 milijuna osoba i taj se broj povećava prosječno za milijun osoba godišnje. Predviđa se da će do 2030. godine prometne nesreće postati peti uzrok smrtnosti, odnosno da će poginuti 2.400.000 osoba  - ukoliko se nastave sadašnji trendovi. Sudari na cestama godišnje odnesu više od 1.2 milijuna života. Preko 50 milijuna ozljeda svake godine, a svake tri minute na cestama širom svijeta pogine jedno dijete. Prometne nesreće se već sada ubojica br. 1  mladih ljudi u dobi između 10 i 25 godina u cijelome svijetu.

Mjesto prve pogibije gospođe Driscoll sedamdeset je godina kasnije obilježeno i predstavljen je trajni spomen na prvu žrtvu prometa!

Zanimljivost iz toga vremena
Crvena zastava

Zbog velike opasnosti automobili su do 1896. godine u Velikoj Britaniji (a do 1901. godine u New Yorku) ispred svakog automobila morao je trčati čovjek s crvenom zastavicom. Inače taj je propis bio za sva vozila, ispred kojih je nosač zastave hodao 60 metara mahao i upozoravao crvenom zastavom. Godine 1865. ta je udaljenost smanjena na 20 metara, dok je ograničenje brzine bilo dvije milje na sat u gradovima i četiri milje na sat u prirodi.

Gospođa Driscoll umrla je samo nekoliko tjedana nakon što je donesen novi zakon u  Parlamentu – kojim je ograničenje brzine za vozila podignuto na 14 milja sat (23 km na sat), a odredba kojom je ispred vozila trebalo mahati crvenom zastavom – posve ukinuta.

Nenad Zuber , kolovoza 2011. godine