Na pisanje o ekološkim temama vezanim za cestovni promet motivirala me jedna od mnogih porukica koje kolaju društvenim mrežama. Zapravo, dugo na našim stranicama nije bilo EKO tema, ne zato što to nije važno za promet i očuvanje našega okružja, već zato što smo mislili da smo svi zajedno već dovoljno osviješteni da svojim ponašanjem u prometu (i ne samo u prometu) doprinosimo očuvanju okoliša.
Ispod sličice poruke (koja nije baš najbolje kvalitete) pisalo je: „PLAVIM SU OZNAČENE DRŽAVE KOJE PLANIRAJU DO 2035. ZABRANITI AUTOMOBILE NA DIZEL, KAKO BI SPASILI SVIJET OD ZAGAĐENJA.“
Najprije sam na sličici pokušao razaznati jesmo li mi u RH „poplavili“ ili smo u sivilu ostatka zemalja svijeta. Nakon toga javila se dvojba.
- Zašto mi nismo među ekološki najsvjesnijim zemljama Europe?
- Kako države Europe svojim ekološki svjesnim nastojanjima, akcijama, aktivnostima, projektima i strategijama kao lučonoše spasa svijeta misle spasiti taj isti Svijet, kada preko 150 zemalja Svijeta ne čini ništa ili gotovo ništa.
Prema navodima Europskog parlamenta (Emisije stakleničkih plinova po zemlji i sektoru iz 2018. – ažurirano 2023. – a prema Šestom izvješću međuvladinog panela o klimatskim promjenama - Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC - www.europarl.europa.eu) Europska unija je treći najveći izvor emisija stakleničkih plinova nakon Kine i SAD-a, a iza Indije, Rusije, Japana i svih drugih svjetskih zagađivača.
Naravno, zagađenje stakleničkim plinovima nije generirano isključivo prometom. Prema istome izvoru, u Europskoj uniji 2019. (prema glavnim sektorima i izvorima) energetika je odgovorna za 77,01% emisija, od čega je trećina zbog prometa. Poljoprivreda je odgovorna za 10,55%, industrija za 9,10% te sektor gospodarenja otpadom za 3,32% emisija.
Kad je malo splasnuo moj ekološki entuzijazam, uslijedilo je pitanje: „Zašto uvijek sve počinje od nas vozača?“
Naime, prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), jedan od ciljeva koje Europska unija poduzima kako bi ostvarila smanjenje emisija ugljičnih plinova je smanjenje emisija iz prometa za 90% do 2050. u usporedbi s razinama emisija iz 1990. To je dio njezinih nastojanja da se smanje emisije CO2 i postigne klimatska neutralnost do 2050. u okviru Zelenog plana (EU parlament „Emisije CO2 u prometu EU-a: Činjenice i brojke“).
Uvažavajući činjenicu da su osobni automobili glavni zagađivači (podatak za 2019.) i čine preko 60% ukupnih emisija CO2 iz cestovnog prometa u Europi te da je promet jedini sektor u kojem su emisije stakleničkih plinova porasle u posljednja tri desetljeća, a porasle su za 33,5% između 1990. i 2019. godine, očito je da će se neke stvari „slomiti“ na vozačima osobnih automobila.
Novim zakonodavstvom na razini EU otvara se put prema nultoj stopi emisija CO2 za nove osobne automobile i laka gospodarska vozila od 2035. godine. Parlament i države članice EU-a postigli su dogovor o konačnom obliku pravila u listopadu 2022. Parlament ga je odobrio u veljači 2023., a Vijeće ga je usvojilo u ožujku 2023. Propis kao takav, stupio je na snagu u travnju 2023.
Ova se mjera (uz sve ostale mjere) za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz automobila uvodi kako bi se ostvario cilj o klimatskoj neutralnosti do 2050. Njom se žele smanjiti emisije osobnih automobila za 55% i iz kombija za 50% do 2030. u usporedbi s razinama iz 2021. kako bi se postigao cilj nultih emisija CO2 iz novih automobila i kombija od 2035.
Kako se čini, ovim planom, a u želji da prometni sektor postane ugljično neutralan (do 2050.), od 2035. svi novi automobili (s benzinskim i dizelskim motorima) na tržištu ne bi smjeli ispuštati CO2. To ne znači da svi automobili na cesti moraju imati nultu emisiju CO2 od 2035. Ta se pravila ne odnose na postojeće automobile koji imaju motore na unutarnje izgaranje, bilo da imaju benzinski ili dizelski motor.
Zašto je određena baš 2035.? Donositelji prijedloga smatrali su da je prosječni životni vijek automobila cca 15 godina, pa se s novim pravilima mora početi baš te godine, kako bi se do 2050. ostvario cilj da svi automobili budu CO2 neutralni.
Dakle, mi koji ne vozimo električne ili neke druge CO2 neutralne automobile, mirni smo dok su oni u voznome stanju!(?). Nakon 2035. bit će moguće kupovati i prodavati rabljene automobile s unutarnjim izgaranjem i za njih nabavljati gorivo, no treba očekivati da će ukupni trošak vlasništva, održavanja i goriva porasti!
Svijest EU zemalja o potrebi da prometni sektor postane ugljično neutralan je hvale vrijedna. Europa je inicijator i motivator za sve druge zemlje kojima će se još desecima godina prometovati kopnom, morem, rijekama i zrakom u vozilima s unutarnjim sagorijevanjem da poduzmu slične korake. Odgovornost drugih zemalja za očuvanje okoliša i klimatske promjene koje slijede, neprimjetna je u odnosu prema Europi. Zato, dragi moji „konzervativni“ EU vozači, uživajte u svojim klasičnim automobilima s dizelskim i benzinskim motorima – dok još možete!
Nenad Zuber , listopada 2023. godine