Carpooling engleski je izraz, koji označava zajedničko putovanje više osoba privatnim automobilom i to najčešće na relaciji od kuće do posla. Zajedničko putovanje na posao ili carpooling inicijativa, već je davno poznata i primjenjivana u inozemstvu, a uključuje vlasnike osobnih automobila ali i one koji nemaju svoj automobil. Temeljna ideja carpoolinga je zajednička mogućnost odlaska i povratka s posla, više osoba (više od dvije), tako da svi doprinose plaćanju troškova goriva i drugih izdataka za vozilo osobi koja vozi.
Slično:
„Car sharing“
„Shere ride“
„Tripshere“ |
|
|
Zaposjednutost prometnica, gradskih ulica osobnim automobilima u kojim se vozi, u pravilu, samo vozač – a u najboljem slučaju i još jedna osoba – suvozač, dosegla je pogotovo u vršnim satima odlaska i dolaska s posla (7-9 i 14-18) zabrinjavajuće razmjere. Zakrčenost gradskih prometnica dosiže u nekim gradovima svoj maksimum, i to ne samo i isključivo u vršnim satima.
Velike gužve u gradovima i na prilaznim cestama onemogućuju normalno prometovanje. Stojimo u kolonama, ljutimo se, povećava se naš stres i agresivnost, sagorijevamo bespotrebno previše goriva i pitamo se kakva je naša kvaliteta mobilnosti, je li nam osigurana osnovna mogućnost kretanja i življenja, možemo li ostvariti naše potrebe - proklamirane ekonomske i socijalne mogućnosti i prava.
Krše se propisi, vozi se „žutim trakama“, gura se, ne propušta se druga vozila, oduzima se tuđe pravo i prednost, ulazi se u raskrižja, blokiraju se druga vozila u poprečnim prometnim tokovima i vozila javnoga prijevoza. Javni gradski prijevoz također postaje spor, neudoban, neučinkovit i nije objektivno u mogućnosti postići veću komercijalnu brzinu uslijed gužvi na prometnicama i zakrčenim raskrižjima, ali i zbog zaposjednutih „žutih traka“ vozilima.
Sve to skupa postaje frustrirajuće, negativno utječe na kvalitetu života, i uzrok je prekomjernog onečišćenja okoliša.
Tehničko-tehnološka prometna rješenja za smanjenje gužvi u naseljenim mjestima poznata su i u svijetu i kod nas, ali često „gube bitku“ radi neodgovornog ponašanja sudionika prometa.
Apeli upućivani građanima i vozačima kako se korištenjem javnog gradskog prijevoza izravno utječe na smanjenje gužvi u gradovima, veću protočnost prometa, a samim time i na smanjenje zagađenosti zraka i povećanje kvalitete života u najširem smislu – ostaju bez odjeka. Poznato je da je kapacitet jednog tramvaja više od 200 putnika, isto kao i činjenica da se u jednom automobilu vozi u pravilu samo jedna osoba (prosjeci kojima se barata u stručnim krugovima su prosječno 1,5 osoba u EU, a 1,19 osoba u SAD-a, ali s trendovima smanjenja!). Koliko prostora na gradskoj prometnici zauzmu osobni automobili u odnosu na jedan tramvaj lako je izračunati. Slična se računica može napraviti s buautosima i zglobnim autobusima, ili drugim vozilima javnog gradskog prijevoza.
Cijeli niz rješenja u svijetu (Park & Ride, besplatni javni gradski prijevoz, kao i mnoga druga) su propala ili nisu zaživjela. Najteže je promijeniti naviku, stav, mentalitet i ponašanje vozača i odvojiti ih od njihovih ljubimaca – osobnih automobila. Namjera ovoga napisa nije objašnjavati zašto.
MALI PODSJETNIK IZ POVIJESTI
Još davnih 1940-ih ratnih godina u SAD pokrenuta je vrlo snažna državna kampanja iz posve gospodarskih razloga. U tim je godinama, iz razumljivih razloga, bila ograničena opskrba gorivom u privatne svrhe. Vlada je nametnula i ograničenje brzine vožnje za automobile na 35 km na sat i provodila snažnu marketinšku kampanju među građanstvom da se ne voze sami u automobilima, sve s razlogom što manje potrošnje goriva (vidi plakat korišten u te svrhe). Kada je rat i kriza s gorivom prošla, na projekt se gotovo zaboravilo.
Početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća u SAD ponovno je pokrenuta inicijativa Carpoolinga iz poznatih razloga: prekomjernih gužvi u gradovima, neprihvatljivo dugog vremena putovanja na posao i s posla, stalnim rastom cijena nafte, krizama, ali i onečišćenjem zraka uzrokovanog ogromnim porastom broja osobnih automobila koja su dosizale alarmantne razine. Danas je to poznati sustav, ne samo u Sjevernoj Americi, već i u dijelu europskih zemlja (Engleska, Škotska, Francuska, Njemačka, Norveška, Nizozemska...), a vrlo često je potican i od Vlada spomenutih zemalja.
CARPOOLING DANAS
Carpooling danas u svijetu predstavlja društveno odgovorno i ekološki osviješteno ponašanje.
Osobe koje se zajedno voze na posao i s posla smanjuju bitno troškove putovanja i potrebu za drugim automobilom, prijevoz na posao i s posla postaje zanimljiviji zbog druženja, a osjećaj da doprinose očuvanju okoliša - nezamjenjiv je.
Pogodnosti koje Carpooling predstavlja za zajednicu očituju se u smanjenju emisije štetnih plinova, smanjenju razine zagađenja okoliša, povećanju učinkovitosti goriva, smanjenju broja vozila u prometu na cestama, čime se smanjuju i gužva i zagušenost prometnica, protočnost prometa postaje veća, a predstavlja i alternativni prijevoz javnom gradskom prijevozu kao i individualnom prijevozu.
Kao sustav, ima tri poznata modela djelovanja.
Prvi od njih je onaj prethodno objašnjen, u kojem se poznanici, prijatelji, susjedi, radni kolege zajednički dogovaraju o odlasku na posao, tako što koriste vozilo jednog od njih, na jedan od načina:
- Zainteresirani vlasnici osobnih automobila - vozači ciklički se izmjenjuju u vožnji na posao i s posla (svaki dan, tjedan ili mjesec) prema unaprijed, zajednički dogovorenom rasporedu.
- Stalno vozi jedan od vozača koji se sa zainteresiranima dogovara o zajedničkom prijevozu. U ovom slučaju sudjelovati u prijevozu mogu i osobe koje nemaju automobil, a žele zajednički putovati na posao s kolegama, tako da snose dio troškova prijevoza.
Bez obzira na način, zainteresirani se dogovaraju o rasporedu polaska i povratka, vremenu, itineraru, mjestima ukrcaja i iskrcaja, a odgovornost za funkcioniranje modela je na osobama koje se dogovaraju.
U drugom modelu zajedničkog odlaska i dolaska s posla, inicijativa i organizacijske odgovornosti su na poslodavcu koji Carpooling organizira za svoje zaposlenike. Poslodavac anketira zainteresirane zaposlenike, utvrđuje mjesta skupljanja, itinerar, osigurava parkirno mjesto u krugu tvrtke, organizira međusobnu komunikaciju, podešava vrijeme, itinerar i vezu javnoga prijevoza i Carpoolinga i drugo potrebno za učinkovito funkcioniranje sustava.
Treći model predstavlja organizaciju i odgovornost Grada ili Vlade pojedine zemlje koje intenzivno brinu o okolišu i kvaliteti života stanovništva zajednice. Vozilima koja prevoze više od dvije osobe daje se prednost isto kao i vozilima javnog gradskog prijevoza. Na prometnicama velikih gradova s više prometnih traka - jedna se ostavlja isključivo za korištenje vozilima kojima se prevoze više od dvije osobe (HOV - High Occupancy Vehicle lanes – Prometne trake za vozila s više od dva putnika: USA, Kanada, UK, Nizozemska, Norveška)
U gradovima se takvim vozilima prilagođava signalizacija i osiguravaju se parkirališni prostori, sve s ciljem kako bi se što više osoba i vozila uključilo u ovaj izuzetno učinkovit, koristan i racionalan način prijevoza.
PRIMJER GRADA EDINBURGHA, ŠKOTSKA
PROGRAM „TRIPSHARE“ financira škotska Vlada (preko škotskog transportnog partnerstva koje podupire Edinburgh Council). Program „Tripshere“ (www.tripshareedinburgh.com ) je osnovan kao dio je nacionalne mreže „Liftshare“ 1998. godine i ustvari je privatna kompanija (www.liftshare.org) koja podupire održivi način putovanja s nekim partnerima, a uključuje sve načine kretanja od kretanja automobilom, javnim prijevozom, taxi prijevozom, kretanja biciklom, pa čak i ako idete pješice.
Nacionalna mreža „Liftshare“ komunicira internetom. Članovi i zainteresirani građani se registriraju računalom, na zemljovidu su im dostupna mjesta gdje se članovi mogu ukrcati, zemljovid kontakata i zemljovid mreže putovanja.
Nacionalna mreža ima oko 276.000 članova, a radi zajedničkog putovanja, manjeg broja automobila u prometu i smanjene emisije štetnih plinova od prometa - godišnje se uštedi 19.000 tona CO2.
Samo zajedničkim putovanjima osobnim automobilima (www.carshare.com) uštedi se oko 50 miliona kilometara i oko 10.000 tona CO2.
A, HRVATSKA?
Nešto se pomalo, ali ipak, kreće. Najčešći oblik naše varijante Carpoolinga je organizacija nekih tvrtki – prijevoz za vlastite potrebe, autobusima, a i kombi vozilima.
Zajedničko korištenje privatnog osobnog automobila (Carpooling) kod nas je nažalost na susjedskoj ili prijateljskoj razini i nema neki širi organizacijski karakter.
Zato je pokrenuta inicijativa, od strane UNDP-a (United Nations Development Programma – Program UN-a za razvoj), što je podržao i Hrvatski autoklub, u sklopu postojećih programa i mreže kontakata (Global compact) za pokretanje kampanje prema većim tvrtkama u Republici Hrvatskoj, koja bi se odnosila na organizaciju prijevoza za zaposlenike po modelu Carpoolinga. Tako bi poslodavci koji organiziraju prijevoz svojih zaposlenika, promicali društveno odgovorni model prijevoza koji bi izravno doprinosio smanjenju zagađivanja zraka u gradu, smanjenju prometnih gužvi te smanjenju troškova prijevoza svojih zaposlenika.
Tijekom kampanje „Čist zrak za sve“, a u sklopu Europskog tjedna mobilnosti, građane bi se na prihvatljiv način educiralo o uzrocima zagađenja zraka (ponajprije zbog emisije štetnih plinova iz automobila) kao i o mogućnostima prevencije.
Uvođenjem mjera, za prirodu prihvatljivih modela prijevoza u gradovima, mjera kojima sustav transporta čini održivim, smanjuje se i naš ukupno negativan utjecaj na okoliš, a atmosfera i zrak u gradovima postaju zdraviji, smanjuju se rizici za klimatske promjene, kao što se smanjuju i troškovi. Na taj način osiguravamo našu mobilnost, preveniramo donošenje drastičnijih ekoloških mjera (eko porez, zabrane ulaska automobila u centar grada, par-nepar rješenje i drugo) Nadalje osiguravamo slobodno kretanje i putovanje, ali svjesno, sa što manje štetnim i negativnim utjecajem na okoliš, zdravlje i kvalitetu življenja.
Ovakvim društveno odgovornim i ekološki svjesnim načinom putovanja u gradovima osobno doprinosimo smanjenju emisije stakleničkih plinova koji su izravni uzrok klimatskih promjena, ugljičnog monoksida, kao i drugih tvari koje oštećuju prirodni sloj ozona ili utječu negativno na naše zdravlje.
I NA KRAJU …
Automobil već dugo nije samo puki predmet želja ili samo potreba. Automobil je često simbol, ali i znak socijalnog statusa. To je vjerojatno razlogom zašto će se vozači kod nas teško odreći vlastitog automobila kako bi odlazak na posao i s posla dijelili s drugim ljudima. Carpooling je proces koji će doživjeti i kod nas uzlet i prosperitet samo ako ljudi shvate kako osobno mogu uštedjeti i pridonijeti boljoj budućnosti prihvaćajući uistinu male kompromise i male žrtve.
Republika Hrvatska, kao potpisnica Protokola iz Kyota, obvezala se na pet postotno smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2012. godine u odnosu na baznu 1990. godinu. Istodobno, štetna emisija koju uzrokuje cestovni promet u Hrvatskoj, u 2006. godini porasla je u odnosu na 1990-u, za čak 60%. U samo pet godina broj automobila i broj kilometara autocesta porastao je za jednu trećinu. Budući da emisije štetnih plinova uzrokovane cestovnim prometom čine preko 18% ukupnih emisija CO2 u Hrvatskoj, inicijativa prijevoza više osoba privatnim automobilom na posao i s posla pod nazivom carpooling ili zajedno do posla, primjer je kako mijenjajući svoje navike možemo doprinijeti smanjenju emisiju štetnih plinova u naše okružje.
Nenad Zuber , prosinca 2008. godine
