oko
5000.
pr.K. |
na Sredozemlju se pojavljuju prvi brodovi |
oko 4000. pr.K. |
spominjanje prvog kotača (mala Azija) |
oko
3500.
pr. K.
|
pojava kola u središnjoj Europi |
oko
2000. pr. K. |
prvi oblici organizirane poštanske službe u Egiptu |
1420. |
vozilo pokretano snagom mišića, kombinacija kotača, valjka i užeta |
1600. |
vozilo pokretano snagom vjetra (2 jedra), kapaciteta za 28 osoba |
1769. |
James Watt je usavršio parni stroj |
1769. |
Nicholas Joseph Cugnot izradio je prvo cestovno vozilo - parni stroj na
kotačima (jedan originalni model čuva se u Parizu) |
1771. |
parni stroj na kotačima izmaklo kontroli te udarilo i srušilo zid Arsenala. Bila je to
prva „prometna nesreća“ |
1779. |
velociped, rani oblik bicikla, pojavljuje se u Parizu |
1783. |
prvi let s ljudskom posadom u balonu ispunjenom toplim zrakom |
1801. |
patent motora na rasvjetni plin, Philippe Lebon |
1803. |
započeta gradnja slavne ceste Lujzijane do Čavla, do 1804. stigla je do Gornjeg Jelenja, 1806. do Skrada, 1808. je stigla nadomak Karlovca |
1807. |
zaplovio prvi parobrod Roberta Fultona (New York) |
1828. |
George Stephenson konstruirao je prvu lokomotivu s višecijevnim parnim
kotlom modernog tipa. Nazvana je Raketa |
1830. |
otvorena prva željeznicka pruga je između Liverpoola i Manchestera |
1831. |
u Londonu prometna nesreća parnih omnibusa |
1832. |
prvi tramvaj uveo je konstruktor kočija John Stephenson u New Yorku. Vukla
su ga dva konja a zaprimao je 46 putnika |
1838. |
porinut parobrod Isambarda Brunela "Great Western" |
1840. |
poštanska reforma Rowlanda Hilla - uvedena poštanska marka |
1842. |
A. Davidson napravio dvokolicu na elektropogon |
1853. |
Pariz je dobio prve tramvaje koje su vukli konji |
1860. |
Plate izumio prvi akumulator sa olovnim ćelijama |
1860. |
Lenoir je došao do izuma dvotaktnog motora |
1861. |
London dobiva tramvaje. Većina tramvajskih pruga radila je pomoću konja |
1862. |
puštena u promet prva željeznička pruga kroz Zagreb, koja se vezala na
prugu Beč-Ljubljana-Trst |
1862. |
izgrađen Južni kolodvor u Zagrebu, poslije nazvan Kolodvor Sava (današnji
Zapadni kolodvor) |
1863. |
izgrađena željeznicka pruga Zagreb-Karlovac |
1868. |
prvi signalni uređaj nasuprot parlamenta u Londonu, na raskrižju Bridge St. i
New Palače Yard, signalni uređaj s pokretnim krakovima noću su bili osvijetljeni plinskom svjetiljkom crvene i zelene boje |
1869. |
željeznica s obale na obalu SAD-a |
1869. |
otvoren Sueski kanal |
1870. |
izgrađena željeznicka pruga Zagreb-Koprivnica |
1873. |
Amadee Bollee iz Le Mansa prijavio patent paromobila |
1873. |
produžena željeznicka pruga od Karlovca do Rijeke |
1876. |
Nikolaus August Otto patentirao benzinski klipni četverotaktni motor |
1881. |
u Berlinu, njemački industrijalac i inženjer Werner von Siemens izgradio je prvi električni podzemni tramvaj |
1884. |
u Engleskoj, električni tramvaj najprije je uvelo morsko lječilište Blackpool |
1885. |
Gottlieb Daimler proizvodi prvi motocikl |
1885. |
Karl Benz načinio prvi praktični automobil s benzinskim pogonom,
kombinacija tricikla s dva sjedala |
1885. |
izgrađena željeznicka pruga izmedu Zagreba i Varaždina |
1886. |
Benzov automobil patentiran je 29. siječnja, danas poznat kao prvi automobil
na svijetu |
1887. |
Peugeot počeo izrađivati paromobile
|
1887. |
Leon Serpollet konstruirao je parni tricikl i dobio prvu vozačku dozvolu u Parizu |
1888. |
na znamenitoj vožnji od Mannheima do Pforzheima, automobil je vozila Bertha
Benz, Karlova supruga, zajedno sa svoja dva sina, čime je ušla u povijest kao
prva žena za upravljačem
|
1988. |
prva auto utrka u Parizu. Sudjelovala su dva vozila na parni pogon |
1889. |
Armand Peugeot pojavio se na Svjetskom sajmu u Parizu sa svojim vozilom pod imenom Peugeot (kojeg je dizajnirao Leon Serpollet) |
1890. |
francuz Emile Levassor napravio je prvi pravi automobil s motorom na
prednjem dijelu. Rekao je smijući se: "Cest brutal, mais ca marche" ili "Nezgrapan
je, ali vozi"! |
1890. |
Henry Ford osniva tvrtku Ford Motor Company, zajedno s jedanaest ostalih inovatora u Detroitu, SAD |
1891.
do
1904. |
građena je Transsibirska željeznica |
1891. |
Zagreb dobio tramvaj na konjsku vuču |
1892. |
Rudolf Diesel prijavio je u Berlinu svoju verziju motora s unutarnjim sagorijevanjem, koji je bio učinkovitiji od dotadašnjih |
1892. |
izgrađen Glavni kolodvor u Zagrebu |
1896. |
u Londonu prva žrtva prometa, od naleta automobila preminula je gospođa
Bridget Driscoll |
1896. |
u New Yorku stradao prvi biciklist u prometu |
1897. |
Rudolf Diesel je razvio i izradio prvi motor s unutarnjim sagorijevanjem, a
nazvan je Diesel motor koji je pokretalo teško ulje |
1893. |
izumljen elektromobil pokretan strujom iz akumulatora s olovnim člancima |
1895. |
William Phelps Eno prvi studijski pristupa problemima regulacije prometa |
1895. |
prvi autobus s 8 putničkih mjesta |
1898. |
prvi automobil u Hrvatsku uvezao grof Marko Bombelles |
1900. |
prvi let cepelina izrađenog prema patentu Ferdinanda von Zeppelina |
1901. |
Ferdinand Budicki dovezao je prvi automobil marke Opel u Zagreb |
1901. |
izdana prva vozačka dozvola u Francuskoj |
1901. |
u Londonu uveden električni tramvaj |
1902. |
pojava trolejbusa u Njemačkoj |
1903. |
braća Wright izvode prvi let na motorni pogon |
1903. |
Dyckhoff proizveo prvi dizelski motor za pogon brodova |
1903. |
francuz Gustave Desire Lebeau je prvi prikazao skicu automobila, u kojem su
vozač, suvozač i dva suputnika na stražnjim sjedalima, bili vezani sigurnosnim
pojasevima |
1906. |
osnovan prvi Hrvatski automobilski klub |
1908. |
Na tržištu se pojavljuje Fordov T model, jeftino i pouzdano vozilo „dostupno svakom malom čovjeku“ |
1908. |
firma Maschinenbau proizvela prvi dizelski motor za lokomotivu |
1909. |
Prva međunarodna Konvencija o cestovnom i automobilskom prometu
donesena u Parizu, na njoj su određeni oblici prometnih znakova |
1910. |
počela elektrifikacija tramvajske mreže u Zagrebu |
1912. |
potonuće Titanica |
1913. |
potpisana je u Parizu Konvencija o unifikaciji prometnih znakova i signala na
cestama |
1913. |
u Ford Motor Company započinje proizvodnja automobila na tekućoj traci |
1914. |
otvoren Panamski kanal |
1914. |
7. travnja, gdja. Alma plemenita Balley, prva žena u Hrvatskoj položila ispit iz
upravljanja automobilom |
1914. |
prvi „semafor“ sa zelenom i crvenom svjetiljkom postavljen u Cleyelandu |
1917. |
9. listopada, pušten je prvi put u rad danas uobičajeni prometni svjetlosni
signalni uređaj – semafor, u Detroitu |
1918. |
semafor s trećim, žutim svjetlom prvi je put postavljen iznad raskrižja u New Yorku i pokazivao slobodne i zatvorene smjerove za sva četiri prilaza
raskrižju odjednom |
1923. |
Garret Augustus Morgan izumio ručni semafor |
1923. |
prvi dizelski motor upotrebljiv za pogon cestovnih vozila |
1924. |
puštena u promet prva dionica autoceste na svijetu između Milana i Varesea |
1925. |
dovršena tzv. lička željeznička pruga kojom su povezani Zagreb i Split |
1926. |
u Europi, u Engleskoj, na jednom raskrižju u Wolverhanptonu prvi je put
postavljen svjetlosni signalni uređaj s tri prometna svjetla – crveno, žuto,
zeleno |
1926. |
u Njemačkoj su spojene automobilske tvrtke Daimler i Benz. Od tada proizvode automobile pod zajedničkim imenom Mercedes-Benz |
1927. |
do te godine proizvedeno je 15 milijuna fordovih automobila modela Model T u nepromijenjenom dizajnu, što će ostati rekordom za idućih 45 godina u proizvodnji automobila |
1931. |
studeni, otvoreno prvo parkiralište pod zemljom u Velikoj Britaniji |
1932. |
prvi detektori za upravljanje prometom |
1932. |
Chevrolet po prvi puta predstavlja zakretno središnje svjetlo na svom automobilu |
1936. |
prvi elektromehanički semafor na satni mehanizam |
1936. |
započeta proizvodnja legendarnog Fiat-a 500 Topolino koji je uz prekide i osuvremenjavanja doživio i današnje vrijeme |
1937. |
testiranja mlaznog motora u Britaniji |
1938. |
firma Daimler-Benz proizvodi prvi serijski osobni automobil |
1941. |
Whittle: mlazni motor |
1945. |
počele su se rabiti nakon 1945. godine celicne felge poput današnjih |
1946. |
u travnju se pojavljuje prva Vespa (osa na talijanskom), konstruirana od zrakoplovnih inženjera Enrica Piaggia i Corradinao D'Ascania |
1948. |
promoviran bezvremenski šarmantan a tada izgledom provokativan automobil Citroen 2CV - Spaček na 35. pariškom salonu automobila – čiji je prototip predstavljen još 1939. godine |
1949. |
Carlo Abarth stvara svoj slavni brend Abarth |
1953. |
u Njemačkoj započela proizvodnja alkometra |
1955. |
na pariškom autosalonu u listopadu te godine predstavljena je legendarna Žaba - Citroen DS 19 čija je tehnologija (tada) bila daleko ispred svoga vremena |
1957. |
dovršen radni prototip rotacijskog (Wankelovog) motora koji je izumio njemački inženjer Felix Wankel u ranim pedesetim godinama |
1959. |
stvoren najslavniji model automobila 20-og stoljeća – Mini Moris |
1961. |
otvorena nova zračna luka u Plesu kod Zagreba (rekonstruirana 1974.) |
1963. |
SR Njemačka prva u svijetu uvela poštanski broj |
1963. |
9. rujna, prvi "domaći" signalni uređaj za upravljanje prometom, na raskrižju
ulica Šubićeve i Zvonimirove u Zagrebu |
1964. |
u travnju, instaliran je semaforski uređaj na Kvaternikovom trgu u Zagrebu s
mogućnošću detektorskog rada |
1968. |
bečka Konferenciji cestovnog prometa, kojom su se unificirali i normirali prometni propisi i prometni znakovi na međunarodnoj razini |
1969. |
prvi let Concordea |
1972 |
dovršena prva autocesta u Hrvatskoj između Zagreba i Karlovca,
duga 42 km |
1994. |
izgrađeno najveće parkiralište na svijetu, kod robne kuće West Mall, u Edmontonu, Alberta u Kanadi. Na parkiralište može stati 200.000 automobila s dodatnim kapacitetom za još 10.000 automobila |
1995. |
prvi Hrvatski autobus na prirodni plin |