PROVJERITE
vozac
anketa
provjera znanja
alkotest
PROCITAJTE
Jesam li agresivan vozač? - rezultati ankete 2007. godine

Priredili: Zlatko Bočkal, Nenad Zuber, Vladimir Benceković

1. UVOD

Dugoročni cilj svake zajednice koja sigurnost shvaća kao društvenu kategoriju, jest nastojanje da se  stradavanja u prometu svedu na društveno prihvatljivu razinu. Svesti stradanja u prometu i broj prometnih nesreća uopće, na prihvatljivu razinu, vrlo je težak i zahtjevan, poglavito dugotrajan posao. Gubici od prometnih nesreća (poginuli, povrijeđeni, traumatizirani u najširem smislu, materijalne štete i štete nanesene okolišu) ogromni su i predstavljaju značajan društveni, gospodarski i zdravstveni problem. Trošak prometne nesreće teško je posve precizno izračunati. Temelj za izračun troška prometne nesreće predstavlja gospodarska i društvena korist koja proizlazi iz izbjegnute nesreće, to jest, kada nitko nije poginuo, nije bio teže ili lakše ranjen, ili je izbjegnuta materijalna šteta.
Zbog svega navedenog zaštita sudionika prometa danas prerasta u univerzalnu odgovornost i nadilazi granice pojedinih zemalja poglavito zbog mobilnosti koja jest nedvojbeno univerzalna kategorija. Stoga, zaštita sudionika prometa postaje internacionalni problem, a ne samo ustavno pravo pojedinca da ga se zaštiti od onih koji ugrožavaju druge u prometu na cestama.
Sigurnost prometa na cestama je kompleksno, interdisciplinarno pitanje u kojem različiti čimbenici igraju važnu ulogu i međusobno značajno djeluju jedni na druge. Tradicionalna klasifikacija mjera sigurnosti na cestama na tri skupine (infrastruktura, tehničke osobine vozila i ponašanje sudionika u prometu) navodi na pristup koji nedovoljno uzima u obzir utjecaj mjera na sustav u cjelini i moguće popratne pojave koje mogu smanjiti djelotvornost.
Vozač se smatra ključnim čimbenikom u ovom složenom sustavu. Velika većina nesreća vjerojatno bi se izbjegla da su se poduzeli odgovarajući postupci u pravom trenutku, dok se same posljedice potpuno neočekivanih i nepredviđenih pogrešaka i kvarova unutar infrastrukture ili vozila ionako ne mogu izbjeći. No takvi su slučajevi vrlo rijetki. Žrtve prometnih nesreća su rezultat poremećaja u složenom sustavu ljudskih odluka i postupaka, različitosti infrastrukture i vrsta vozila. Smanjenje broja žrtava značilo bi poboljšanje ovog sustava na takav način da se pogreške sustava dogode rjeđe i/ili da ih se unutar sustava može kompenzirati, odnosno stvoriti uvjete koji će umanjiti posljedice kada se nesreća dogodi.
Jedan od segmenata složenog sustava sigurnosti nedvojbeno je dobar i siguran vozač. Vozač je ključni čimbenik sustava cestovne prometne sigurnosti, na koju izravno utječe svojim ponašanjem, iskustvom, psihofizičkim sposobnostima, znanjima o prometu i vještinama upravljanja vozilom. Vozač bitno utječe i na funkcioniranje prometa i kakvoću odnosa u sustavu sigurnosti, ali ako se poduzetim mjerama u sustavu sigurnosti prometa na cestama ne dobivaju željeni rezultati, onda treba poduzeti promjene koje bi vodile uspostavi novih odnosa, a rizik u prometu doveo na razinu društveno prihvatljivog.
Prometna nesreća kao sporadičan, društveno neprihvatljiv događaj, ne može se spriječiti, ali se posljedice mogu smanjiti. Društvo mora zaštiti sudionike prometa od onih koji ugrožavaju tuđe zdravlje i živote te mora ulagati u sustave koji će to omogućiti, a ne samo u mjere za smanjenje poginulih u prometu. Poseban problem u prometu je stradavanja mladih, novih vozača. 

2. PROBLEM AGRESIJE U PROMETU

Vožnja automobilom, pod utjecajem niza čimbenika, može postati stresna aktivnost. Žurba, nestrpljivost, gužva, natjecanje s drugim vozačima, samodokazivanje, nadoknađivanje osjećaja inferiornosti i nedoraslost, pogrešni postupci drugih vozača samo su neki od čimbenika koji uzrokuju frustracije i stres u prometu, koje pak za posljedicu imaju neprijateljsko, destruktivno ponašanje i agresiju. Greške u percepciji i pogreške u procjeni i u ponašanju te iznenadne, netočne ili nedovoljno brze odluke u stanju stresa mogu biti fatalne.  
Agresiju karakterizira neprijateljski osjećaj ili neprijateljsko ponašanje prema drugim sudionicima prometa. Agresivni vozači svoje ponašanje nameću drugima, ne obraćajući pažnju na njihova prava u prometu i njihovu volju. Kao reakcija na takvo ponašanje, počesto se javlja uzvraćanje sličnim ponašanjem kao nužda za preživljavanje na cestama. Odmazda protiv agresivnog ponašanja drugih vozača dodatno pogoršava i usložnjava opasnu situaciju. Gdje su tu granice društveno prihvatljivog, veliko je pitanje.
Posebni problem predstavlja činjenica da se pitanju bijesa i agresije kod vozača u prometu do sada posvećivalo nedovoljno pažnje i da je upravo to razlogom izuzetno velike potencijalne opasnosti.
Posebna skupina mladih vozača čini veće pogreške u vožnji zbog ponašanja nego zbog neznanja ili tehnike vožnje! Oni su općenito i više izloženi riziku, ne samo zbog manjeg vozačkog iskustva već i zato što su manje sposobni kontrolirati svoje osjećaje. Inače, agresivno ponašanje nije specifično niti na jednu određenu dob, grupu ili spol. Njemu je uzrokom kada vozači pređu svoje granice. Kada se to dogodi, neprijateljstvo usmjereno prema drugima u pravilu nije osobno, već je posljedica prethodne frustracije i stresa.
No, temeljno je pitanje mogu li se agresivne tendencije u prometu na cesti posve obuzdati? Agresija, kao oblik, nikako ne bi smjela postati repertoar ponašanja vozača, pogotovo mladih. Protiv bijesa i agresije kod vozača treba boriti svim poznatim i raspoloživim sredstvima i metodama, ali isto tako treba iznalaziti i nove i sredstva i metode u cilju suzbijanja ovog problema.  U tu svrhu treba planirati i provoditi istraživanja i ispitivanja zbog snimanja stvarnog stanja među najširom populacijom vozača. U skladu s tako dobivenim rezultatima potrebito je osmišljavati, koncipirati i organizirati borbu protiv agresije i divljanja sudionika prometa.

3. SVRHA I CILJ ANKETE

Ovom se anketom te dobivenim i prezentiranim rezultatima željelo pomoći u sagledavanju jednoga segmenta sigurnog odvijanja prometa – ponašanja vozača u prometu na cesti. Naime, uvjetno rečeno, prometna nesreća kao neočekivani događaj uzrokovan pogrešnom percepcijom, nepažnjom ili neiskustvom, može se tolerirati no posve je nedopustivo tolerirati prometne nesreće uzrokovane neprimjernim ponašanjem sudionika prometa.
Činjenica jest da se prometne nesreće ne događaju samo zbog neznanja ili nedovoljnih vještina već upravo zbog, za promet, neprihvatljivog ponašanja. Svakodnevno smo svjedoci prometne nekulture, krajnje nepažnje i nedostatka tolerancije prema drugim sudionicima prometa, bespotrebnog živciranja i neprihvatljivih reakcija vozača i drugih sudionika, prikrivene i otvorene agresije pa čak i divljanja vozača na cestama.
Namjera autora stranice www.sigurno-voziti.net  bila je upravo potencirati utjecaj ponašanja i  pozitivnih stavova o prometu te na impozantnom uzorku od deset tisuća anketiranih vozača svih dobnih skupina i spolova utvrditi razinu njihova društveno prihvatljivog ili neprihvatljivog ponašanja. Cilj nije bio ispitati opću agresivnost, već razinu agresivnosti kao društveno neprihvatljivog ponašanja u prometu.

4. OPIS ANKETE

Anketa pod nazivom "JESAM LI AGRESIVAN VOZAČ" objavljena je na web-stranici www.sigurno-voziti.net  u travnju 2005. godine.
Tijekom 28 mjeseci postojanja ankete na web-stranici  www.sigurno-voziti.net , od 05. travnja 2005. do 13. srpnja 2007.  godine,  anketu je ispunilo 10.238 osoba.  Od ukupnog broja ispunjenih anketa, za analizu rezultata uzeto je 10.000 anketa.

Od općih podataka, od anketiranih se tražilo upisati spol, životnu dob i vozačko iskustvo. Prema životnoj dobi bilo je moguće upisati tri dobne skupine, i to: prvu od 18 do 24 godine života, drugu od 25 do 35 godine života i treću 35 i više godina života. Prema vozačkom iskustvu ispitanici su upisivali jednu od tri skupine: prvu do jedne godine vozačkog iskustva, drugu od dvije do četiri godine vozačkog iskustva i treću preko pet godina vozačkog iskustva (tablica 1.).
Tablica 1.
Opći podaci iz ankete
Traženi opći podaci o anketiranima
Spol
ženski
muški
Starosna dob
18 - 24 godine
25 - 35 godina
preko 35 godina
Vozačko iskustvo
1 godina
2 - 4 godine
5 i više godina

Upitnik je sugerirao svakome ponaosob, da anketu ispuni iskreno i sebi samom odgovori na pitanje koliko je agresivan vozač, odnosno da napiše učestalost svojih ponašanja i postupaka u prometu, odnosno čini li određenu radnju ili se ponaša u prometu na određen način – često, rijetko ili nikada.
U anketi su bila ponuđena 32 pitanja vezana za slijedeća ponašanja i postupke:

Br.
Pitanje
Bodovi
n
r
č
1.
Žurim i vozim slalom
0
1
2
2.
Ismijavam i kritiziram druge vozače pred suputnicima
0
1
2
3.
Izlazim iz automobila i udaram drugi automobil ili bacim na njega nešto
0
5
15
4.
Pokušavam doći ispred svih, jer drugi vozači su smetnja na cesti
0
1
2
5.
U vožnji radim više stvari telefoniram, podešavam radio, jedem, pričam sa suputnicima…. jer to nije opasno
0
1
2
6.
U autu imam polugu, oružje ili nešto slično kako bih mogao reagirati u svakoj situaciji
0
5
15
7.
Ubrzavam naglo, kočim naglo
0
1
2
8.
Vozim na malom razmaku u koloni i ne dozvoljavam ubacivanje drugih vozila u moju traku
0
2
3
9.
Vozim bar 20 km na sat brže nego je ograničenje brzine na cesti
0
2
3
10.
Spreman sam nasrnuti na drugog vozača i potući se
0
5
15
11.
Polukružno se okrećem tamo gdje to nije dopušteno
0
1
2
12.
Vozim umoran, nepažljivo, nedovoljno oprezno
0
1
2
13.
Ubrzavam na žuto, da ne moram stati na crveno
0
1
2
14.
Pokušavam izgurati drugo vozilo s ceste kako bih kaznio vozača
0
5
15
15.
Brzo i na malom razmaku prolazim pored sporih vozača uz „turiranje“ motorom u znak protesta
0
2
3
16.
Sprečavam prolazak drugim vozačima
0
2
3
17.
Vozim na repu drugim vozačima kako bih ih prisilio da se maknu ili ubrzaju
0
2
3
18.
Mijenjam prometne trake bez davanja pokazivača smjera
0
1
2
19.
Smeta me prisustvo policije na cesti
0
1
2
20.
Dajem znakove svjetlima vozačima koji griješe a najradije bih ih istukao
0
2
3
21.
„Blicam“ drugim vozačima u znak osvete
0
2
3
22.
Trubim i vičem na druge vozače kroz otvoren prozor automobila
0
2
3
23.
Nasrćem vozilom na osobu čiji me postupak iznervirao
0
5
15
24.
Pokazujem vidljivim gestama rukama negodovanje prema drugim vozačima
0
2
3
25.
Loše sam raspoložen zbog nesposobnih vozača i psujem ih
0
1
2
26.
Spreman sam pucati u drugog vozača
0
5
15
27.
Dajem znakove pokazivačima smjera prilikom obilaženja, pretjecanja i skretanja
2
1
0
28.
Vozilom izvodim nagle pokrete kako bih zastrašio drugog vozača
0
2
3
29.
Izlazim iz automobila i upuštam se u glasnu prepirku.
0
2
3
30.
Prođem i kroz crveno svjetlo na semaforu
0
2
3
31.
Ustupam prednost prolaska drugim vozačima
2
1
0
32.
Propuštam pješake koji prelaze kolnik izvan pješačkog prijelaza
3
2
0

Svako postavljeno pitanje u baždareno je određenim brojem bodova, kako bi se odgovori raspodijelili u skupine za analizu. Po popunjenoj anketi, anketirani je, prema prikupljenom broju bodova, dobio šaljiv (ili možda ne tako šaljiv) odgovor. Bodovi su podijeljeni u pet skupina, stupnjevani su sa zajedničkim osobinama na skali agresivnosti i to od prihvatljivog ponašanja, preko agresivnog ponašanja pa do ponašanja koje ima karakteristike ratničkog ponašanja, kako je pokazano u tablici 2.

Tablica 2.
Grupiranje rezultata ankete
Bodovi
Ponašanje
0 Prihvatljivo ponašanje
1 do 13 Prihvatljivo agresivno ponašanje
14 do 39 Agresivno ponašanje
40 do 69 Izrazito neprijateljsko ponašanje
70 i više Ratno ponašanje

Odgovori iz predočenih pet skupina, prema prikupljenom broju bodova, koje je ispitanik mogao pročitati na ekranu po završenoj anketi:

0 bodova = PRIHVATLJIVO PONAŠANJE
Skupili ste nula bodova? Ma jeli to moguće? Procijenite se ponovo. Što opet nula? Vi zaslužujete da Vas Sveti otac proglasi svecem. Ne samo da niste agresivni, Vi ste pravo janje, što ponekad može zasmetati ostale sudionike u prometu.

od 1 do 13 bodova = PRIHVATLJIVO AGRESIVNO PONAŠANJE
Imate taman toliko agresivnosti u vožnji koliko je potrebno za normalno uklapanje u prometne tokove. Nastojite se i dalje tako ponašati i ne dozvolite da vam neki oblici ponašanja koji su do sad bili rijetki postanu navika.

od 14 do 39 bodova = AGRESIVNO PONAŠANJE
U prometu ste ponekad janje, a ponekad tigar. Nemojte vašu frustraciju rješavati napadanjem nedužnih sudionika u prometu. Budite hrabri i kada niste zaštićeni vašim limenim miljenikom i riješite probleme tamo gdje nastaju, sa suradnicima na poslu ili s obitelji.

od 40 do 69 bodova = IZRAZITO NEPRIJATELJSKO PONAŠANJE
Izrazito ste neprijateljski raspoloženi prema ostalim sudionicima u prometu. Morate promijeniti svoje ponašanje i početi cijeniti i ostale sudionike u prometu. Malo više osmijeha na vašem licu ne bi škodilo. Trebate samo shvatiti da svi ljudi griješe, a vama ne daje nitko pravo da u prometu budete sudac, jer ne zaboravite da batina ima dva kraja pa od suca možete postati žrtva.

70 i više bodova = RATNO PONAŠANJE
Ratničkog ste raspoloženja. Vi mislite da je cesta bojno polje. Nije važno tko preživi, jer vi ćete ionako jednom stradati u prometu. Savjetujem Vam da se prevozite javnim prijevoznim sredstvima: vlakom, autobusom ili tramvajem i to po mogućnosti na zadnjim sjedalima, jer vi ste opasni i kao suvozač. Ne promijenite li brzo svoje ponašanje i shvatite da se upravo vi pogrešno ponašate u prometu mogli biste završiti na groblju s natpisom na spomeniku: "Ovdje počiva vozač koji je mislio da je uvijek u pravu".

5. SKUPNI POKAZATELJI

U uzorku od 10.000 obrađenih anketa  udio vozačica je 22,1% ili 2210, a vozača je 77,9% ili 7790 anketiranih  (grafikon 1. i tablica 3.).

Grafikon 1.
Udio vozačica i vozača u uzorku

Tablica 3.
Raspodjela vozačica i vozača u uzorku

Ukupni broj anketiranih osoba
Vozačice
2210
22,1 %
Vozači
7790
77,9 %
Ukupno
10000
100,00 %

Od ukupnog broja anketiranih, a prema starosnoj dobi: 4258 ispitanika ili 42,58 % anketiranih je između 18 i 24 godine života, 3908 ispitanika između 25 i 35 godine života ili 39,08 % anketiranih, a 1834 ispitanika preko 35 godina života ili 18,34 % anketiranih (grafikon 2. i tablica 4.).

Grafikon 2.
Anketirani prema starosnoj dobi

Tablica 4.
Udio anketiranih prema starosnoj dobi

Broj anketiranih prema starosnoj dobi
18 do 24 godine
4258
42,58 %
od 25 do 35 godina
3908
39,08 %
preko 35 godina
1834
18,34 %
Ukupno
10000
100,00 %

Od ukupnog broja anketiranih, a prema vozačkom iskustvu: 1648 ispitanika ili 16,48 % anketiranih je s jednom godinom vozačkog iskustva, 2467 ispitanika između dvije i četiri godine vozačkog iskustva ili 24,67 % anketiranih, a 5885 ispitanika s preko pet godina vozačkog iskustva ili 58,85 % anketiranih  (grafikon 3. i tablica 5.).
 

Grafikon 3.
Anketiranih prema vozačkom iskustvu

Tablica 5.
Udio anketiranih prema vozačkom iskustvu

Broj anketiranih prema vozačkom iskustvu
1 godina
1648
16,48 %
2 - 4 godina
2467
24,67 %
5 i više godina
5885
58, 85 %
Ukupno
10000
100,00 %

6. AGRESIJA I AGRESIVNO PONAŠANJE

Već je napisano kako vozač svojim sposobnostima, osobinama ličnosti, ponašanjem, iskustvom, znanjima o prometu i vještinama upravljanja vozilom utječe na sustav cestovne prometne sigurnosti. Sposobnosti vozača pretežito djeluju na njegova znanja o prometu i vještinu upravljanja vozilom, a njegove osobine (crte ličnosti i temperament), pretežito djeluju na njegovo ponašanje. Jedna od crta ličnosti je agresivnost, osobina čovjeka da napada nekog drugog u svojoj okolini. Agresivnost je u populaciji (pa tako i populaciji vozača), normalno distribuirana, što znači da ima malo ljudi koji rijetko ili nikako ne napadaju druge, kao i da ima malo ljudi koji su skloni u svakoj situaciji napasti drugoga.
Velika većina ljudi će agresivno reagirati ali ne na iste podražaje iz okoline i ne istim intenzitetom reakcije. No, o agresiji možemo govoriti kao jednom od najčešćih oblika reagiranja u frustrirajućoj situaciji. Ovdje govorimo o agresiji kao aktivnoj obrani koja je usmjerena najčešće prema prepreci koja je izazvala frustraciju. Kažemo najčešće, jer osim izravne agresije pojavljuje se posredna i zamijenjena agresija. Pokušat ćemo to ilustrirati na nekoliko primjera. Vozite cestom izvan naselja, a ispred vas vozi mladi vozač brzinom od nešto manje od 80 km na sat, upravo onoliko koliko mu Zakon dopušta. Vama se uvijek žuri i smjeli biste (prema propisu) voziti 90 km na sat, ali što zbog zavoja, nepreglednog dijela ceste, prometa sa suprotne strane - ne možete voziti brže. Vozač ispred vas postaje vam prepreka koju ne možete lako prevladati i postajete frustrirani. Kako će se  manifestirati vaša agresija?  Izravno - trubite mu, bljeskate svjetlima, vozite na „repu“, najradije biste ga izgurali s ceste. Posredno - govorite suputnicima: „Gledajte ovoga, tko mu je dao vozačku dozvolu, ne zna voziti“. Zamijenjeno - napadate suputnike: „Evo vam vašeg sporog spremanja na put. Sada ćemo zakasniti na trajekt“. Ili: „…daj stišaj taj radi, vidiš da mi smeta“. Ili, napadate druge sudionike u prometu - vozilo dolazi ususret baš kada ste se vi ipak odlučili započeti pretjecanje. Odustajete i psujete vozača s kojim se mimoilazite: „Zašto nisi usporio, zar ne vidiš da sam dao pokazivače i da ću pretjecati? Gdje su ti oči?“
Agresivno ponašanje je prije svega potencijalno opasno ili stvarno opasno ponašanje, koje za posljedicu ima učestalo ometanje ili ugrožavanje, a vrlo često i ozljeđivanje sudionika prometa i njihove imovine.

7. METODOLOGIJA OBRADE PODATAKA

Obradom rezultata željelo se utvrditi što ispitanici misle o svom ponašanju u prometu, ima li povezanosti između stupnja agresivnosti i životne dobi, odnosno stupnja agresivnosti i vozačkog iskustva te postoje li razlike između ispitanika prema spolu.
Izvorni rezultati u analizi prikazani su u apsolutnim brojkama i relativnim odnosima (postocima), a povezanosti su izračunavane korištenjem hi-kvadrat testa i koeficijenta kontingencije.

8. ANALIZA REZULTATA

8.1. Odgovori po pojedinom pitanju iz ankete

Tablica 6.
Odgovori ispitanika po pojedinom pitanju u anketi
Br.
33.Pitanje
Često Rijetko Nikada
1.
Žurim i vozim slalom
2958
4687
2355
2.
Ismijavam i kritiziram druge vozače pred suputnicima
4001
4172
1827
3.
Izlazim iz automobila i udaram drugi automobil ili bacim na njega nešto
843
583
8574
4.
Pokušavam doći ispred svih, jer drugi vozači su smetnja na cesti
2700
3585
3715
5.
U vožnji radim više stvari telefoniram, podešavam radio, jedem, pričam sa suputnicima…. jer to nije opasno
4037
3840
2123
6.
U autu imam polugu, oružje ili nešto slično kako bih mogao reagirati u svakoj situaciji
1835
943
7222
7.
Ubrzavam naglo, kočim naglo
2998
4203
2799
8.
Vozim na malom razmaku u koloni i ne dozvoljavam ubacivanje drugih vozila u moju traku
2759
3683
3558
9.
Vozim bar 20 km na sat brže nego je ograničenje brzine na cesti
5381
3229
1390
10.
Spreman sam nasrnuti na drugog vozača i potući se
1411
2191
6398
11.
Polukružno se okrećem tamo gdje to nije dopušteno
1660
4029
4311
12.
Vozim umoran, nepažljivo, nedovoljno oprezno
1390
3872
4738
13.
Ubrzavam na žuto, da ne moram stati na crveno
4399
4010
1591
14.
Pokušavam izgurati drugo vozilo s ceste kako bih kaznio vozača
958
803
8239
15.
Brzo i na malom razmaku prolazim pored sporih vozača uz „turirane“ motorom u znak protesta
1576
1870
6554
16.
Sprečavam prolazak drugim vozačima
1123
2263
6614
17.
Vozim na repu drugim vozačima kako bih ih prisilio da se maknu ili ubrzaju
2101
2947
4952
18.
Mijenjam prometne trake bez davanja pokazivača smjera
2282
3255
4463
19.
Smeta me prisustvo policije na cesti
4120
2891
2989
20.
Dajem znakove svjetlima vozačima koji griješe a najradije bih ih istukao
2325
3173
4502
21.
„Blica“ drugim vozačima u znak osvete
1788
2470
5742
22.
Trubim i vičem na druge vozače kroz otvoren prozor automobila
1432
2191
6377
23.
Nasrćem vozilom na osobu čiji me postupak iznervirao
1023
835
8142
24.
Pokazujem vidljivim gestama rukama negodovanje prema drugim vozačima
1944
3957
4099
25.
Loše sam raspoložen zbog nesposobnih vozača i psujem ih
3313
4062
2625
26.
Spreman sam pucati u drugog vozača
1128
644
8228
27.
Dajem znakove pokazivačima smjera prilikom obilaženja, pretjecanja i skretanja
7418
1326
1256
28.
Vozilom izvodim nagle pokrete kako bih zastrašio drugog vozača
1133
1403
7464
29.
Izlazim iz automobila i upuštam se u glasnu prepirku
1039
1077
7884
30.
Prođem i kroz crveno svjetlo na semaforu
1201
2853
5946
31.
Ustupam prednost prolaska drugim vozačima
5857
2809
1334
32.
Propuštam pješake koji prelaze kolnik izvan pješačkog prijelaza
3947
4010
2043

 

8.2. Ukupni rezultati

Tablica 7.
Rezultati ankete – varijabla starosna dob i vozačko iskustvo

Bodovi
Svi anketirani
Starosna dob
Vozačko iskustvo
18 - 24
25 - 35
preko 35
1
2 - 4
5 i više
0
135
58
53
24
29
35
71
1 do 13
1745
622
667
465
405
363
986
14 do 39
4830
1905
2068
857
634
1233
2963
40 do 69
1789
961
694
134
276
523
990
70 i više
1492
712
426
354
304
313
875

Tablica 8.
Rezultati ankete
Bodovi
18 - 24 godine
25 - 35 godina
preko 35 godina
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
0
22
27
9
5
6
42
2
2
20
1 do 13
289
232
101
87
102
478
29
29
407
14 do 39
522
965
418
94
244
1730
18
24
815
40 do 69
253
478
230
21
42
631
2
3
129
70 i više
278
281
153
12
30
384
14
2
338

8.3. Vozačice

Anketa je provedena s 2210 osoba ženskog spola ili 22,10 % svih ispitanih.

Tablica 9.
Broj anketiranih vozačica po starosnoj dobi

Broj anketiranih prema starosnoj dobi
18 do 24 godine
767
25 do 35 godina
957
preko 35 godina
486

Tablica 10.
Broj anketiranih vozačica po starosnoj dobi
Broj anketiranih prema vozačkom iskustvu
1 godina
527
2 do 4 godine
513
5 i više godina
1170
Tablica 11.
Rezultati anketiranih vozačica – varijabla starosna dob, vozačko iskustvo
Bodovi
Svi anketirani
Starosna dob
Vozačko iskustvo
18 - 24
25 - 35
preko 35
1
2 - 4
5 i više
0
17
6
7
4
6
3
8
1 do 13
576
199
234
143
195
141
240
14 do 39
1237
404
559
274
221
305
711
40 do 69
215
86
104
25
45
49
121
70 i više
165
72
53
40
60
15
90

Tablica 12.
Rezultati anketirane vozačice
Bodovi
18 - 24 godine
25 - 35 godina
preko 35 godina
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
0
3
2
1
2
-
5
1
1
2
1 – 13
106
69
24
66
49
119
23
23
97
14 – 39
146
190
68
63
101
395
12
14
248
40 – 69
35
37
14
10
9
85
-
3
22
70 i više
46
12
14
6
3
44
8
-
32

8.4. Vozači

Anketa provedena s 7790 osoba muškog spola, što predstavlja 77,90 % ukupno anketiranih.
Tablica 13.
Anketirani vozači po starosnoj dobi
Broj anketiranih prema starosnoj dobi
18 do 24 godine
3491
25 do 35 godina
2951
preko 35 godina
1348

  Tablica 14.
Anketirani vozači po vozačkom iskustvu
Broj anketiranih prema vozačkom iskustvu
1 godina
1121
2 do 4 godine
1954
5 i više godina
4715

Tablica 15.
Rezultati ankete
Bodovi
Svi anketirani
Starosna dob Vozačko iskustvo
18 - 24
25 - 35
preko 35
1
2 - 4
5 i više
0
118
52
46
20
23
32
63
1 – 13
1178
423
433
322
210
222
746
14 – 39
3593
1501
1509
583
413
928
2252
40 – 69
1574
875
590
109
231
474
869
70 i više
1327
640
373
314
244
298
785

Tablica 16.
Rezultati ankete
Bodovi
18 - 24 godina
25 – 35 godina
preko 35 godina
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
0
19
25
8
3
6
37
1
1
18
1 – 13
183
163
77
21
53
359
6
6
310
14 – 39
376
775
350
31
143
1335
6
10
567
40 – 69
218
441
216
11
33
546
2
-
107
70 i više
232
269
139
6
27
340
6
2
306

9. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Ukupni rezultati pokazuju na relativno simetričnu raspodjelu agresivnosti s pomakom prema višem stupnju agresivnosti.
Ispitano je postoji li povezanost između starosti ispitanika i sklonosti agresivnom ponašanju. Dobiveni hi-kvadrat je  356,77 i pokazuje kako postoji negativna povezanost između dobi i agresivnog ponašanja u prometu. Koeficijent kontingencije C = 0,19 pokazuje da je ta povezanost značajna, ali mala.
Provjerena je i hipoteza postoji li povezanost između vozačkog iskustva i sklonosti agresivnom ponašanju. Dobiveni hi-kvadrat  144,40  pokazuje da postoji negativna povezanost između vozačkog iskustva i agresivnog ponašanja u prometu. Koeficijent kontingencije C = 0,12  pokazuje da je ta povezanost značajna i mala.

9.1. Rezultati vozačice

Tablica 17.
Stupanj agresivnosti anketiranih vozačica
STUPANJ AGRESIVNOSTI
Neagresivno i prihvatljivo agresivno ponašanje
Agresivno ponašanje
Neprijateljsko i ratničko ponašanje
27 %
56 %
17 %

Rezultati vozačica su pomaknuti prema manje agresivnom ponašanju.
Ispitivanjem povezanosti starosti vozačica i sklonosti agresivnom ponašanju dobiven je hi-kvadrat  28,07 i  C = 0,11 moralo se odbaciti nul-hipotezu i ustvrditi kako postoji mala negativna povezanost između dobi vozačica i sklonosti agresivnom ponašanju.
Provjerena je i hipoteza postoji li povezanost između vozačkog iskustva vozačica i sklonosti agresivnom ponašanju. Dobili smo hi-kvadrat  90,50    koji pokazuje da postoji negativna povezanost između vozačkog iskustva i agresivnog ponašanja u prometu.  Koeficijent kontingencije C = 0,20  pokazuje da je ta povezanost značajna i mala.
Provjeren je također odnos između vozačkog iskustva i starosti vozačica uspoređujući obje varijable u tri, po starosti, formirane grupe ispitanika. Dobiveni rezultati su sljedeći:
Grupa od 18 do 24 godine - Dobiveni hi-kvadrat 35,28 i koeficijent kontingencije C = 0,28 pokazuju da postoji mala značajna negativna povezanost između vozačkog iskustva i agresivnog ponašanja u prometu.
Grupa od 25 do 35 godina - Dobiveni hi-kvadrat 62,24 i koeficijent kontingencije C = 0,25 pokazuju da postoji mala značajna pozitivna povezanost između iskustva i agresivnog ponašanja u prometu.
Grupa više od 35 godina - Dobiveni hi-kvadrat 64,25 i koeficijent kontingencije C = 0,34 pokazuju da postoji mala značajna pozitivna povezanost između iskustva i agresivnog ponašanja u prometu.

9.2. Rezultati vozači

Tablica 18.
Stupanj agresivnosti vozača
STUPANJ AGRESIVNOSTI
Neagresivno i prihvatljivo agresivno ponašanje
Agresivno ponašanje
Neprijateljsko i ratničko ponašanje
17 %
46 %
37 %

Rezultati vozača pomaknuti su prema agresivnijem ponašanju.
Ispitivanjem povezanosti starosti vozača i sklonosti agresivnom ponašanju dobili smo hi-kvadrat  322,44 i C = 0,20 moralo se odbaciti nul-hipotezu i ustvrditi kako postoji mala negativna povezanost između dobi vozača i sklonosti agresivnom ponašanju.
Provjerena je i hipoteza postoji li povezanost između vozačkog iskustva vozača i sklonosti agresivnom ponašanju. Dobili smo hi-kvadrat 99,39 koji pokazuje da postoji pozitivna povezanost između vozačkog iskustva i agresivnog ponašanja u prometu. Koeficijent kontingencije C = 0,11  pokazuje da je ta povezanost značajna i mala.
Provjeren je također odnos između vozačkog iskustva i starosti vozača uspoređujući obje varijable u tri, po starosti, formirane grupe ispitanika. Dobiveni rezultati su sljedeći:
Grupa od 18 do 24 godine - dobiveni hi-kvadrat 79,22 i koeficijent kontingencije C = 0,15 pokazuju da postoji mala značajna pozitivna povezanost između vozačkog iskustva i agresivnog ponašanja u prometu.
Grupa od 25 do 35 godina - dobiveni hi-kvadrat 34,78 i koeficijent kontingencije C = 0,11 pokazuju da postoji mala značajna pozitivna povezanost između iskustva i agresivnog ponašanja u prometu.
Grupa više od 35 godina - dobiveni hi-kvadrat 8,76 i koeficijent kontingencije C = 0,08 pokazuju da nema  povezanosti između iskustva i agresivnog ponašanja u prometu.
Predmetom ispitivanja bio je i odnos spolova prema agresivnom ponašanju u prometu i ima li kakvih razlika u tome ponašanju.
Postavljena je nul-hipoteza kako nema razlike u sklonosti agresivnom ponašanju u prometu između vozačica i vozača. Dobiveni hi-kvadrat 308,13 je značajan na razini rizika od 1%, te možemo odbaciti nul-hipotezu i ustvrditi da postoji značajna razlika u stupnju agresivnosti u prometu između muškaraca i žena.

10. ZAKLJUČAK

Na temelju dobivenih i obrađenih rezultata ankete može se zaključiti:
Sklonost agresivnom ponašanju opada s dobi: Što je netko stariji manje je u prometu agresivan!
Sklonost agresivnom ponašanju opada i s vozačkim iskustvom!
Detaljnija analiza pokazala je da između dobnih skupina i spolova postoje razlike. Vozači u dobi od 18 do 24 godina i između 25 i 35 godina postaju agresivniji s povećanjem vozačkog iskustva. Kod vozačica pak najagresivnije su vozačice od 18 godina i agresivnost se smanjuje iskustvom do 25 godina. U skupinama vozačica preko 25 godina agresivnost se povećava s iskustvom. Izgleda da se u promet uključuju mlade agresivne vozačice. Također bi se moglo zaključiti da agresivno okruženje izaziva sve više primjenu agresivnih oblika ponašanja, odnosno da bi se preživjelo u prometu, da se stigne do cilja, moraju se prihvatiti negativni, agresivni oblici ponašanja.
Očito je kako bi se agresivnom ponašanju i agresivnim vozačima trebalo posvetiti mnogo više vremena i pažnje ukoliko se želi povećati razina sigurnosti u prometu. Široka paleta mjera, akcija, aktivnosti i metoda koje se mogu poduzeti i koje bi mogle pozitivno utjecati na sigurnost prometa protežu se od edukacije vozača, potencijalnih vozača i njihovih roditelja, informiranja od strane medija o štetnim posljedicama agresivnog ponašanja, korištenja interneta za te svrhe kao najatraktivnijeg medija, uvođenja izravnih telefonskih brojeva za prijavu divljanja i agresivnog ponašanja vozača u prometu, detektiranja agresivnih vozača u prometu, korištenja kamera na mjestima očekivane agresije, korištenja podataka o povećanoj agresivnosti u cilju razvoja upitnika koji se koriste na liječničkim pregledima za selekciju vozača sklonih agresiji, razvoja sustava pomoći i samopomoći za agresivne vozače, promjena curiculuuma osposobljavanja kandidata za vozača i njihovog odgajanja za sigurno sudjelovanje u prometu, pa do konačnog zakonskog definiranja agresivnog ponašanja kao izrazito rizičnog ponašanja te uvođenja oštrih kazni za one koji se budu tako ponašali na cesti.

Zlatko Bočkal, Nenad Zuber, Vladimir Benceković, kolovoz 2007. godine

POGLEDAJTE

PROMISLITE
invalidne osobe

poruka
SIGURNO VOZITI
ZANIMLJIVOSTI
Jeste li znali
Crtice iz prošlosti
Ideje
Autorska prava © sigurno-voziti.net 2002 - 2017. godine. Sva prava pridržana.