PROVJERITE
vozac
anketa
provjera znanja
alkotest
PROCITAJTE
Jesam li agresivan vozač? - rezultati ankete 2006. godine

Priredili: Zlatko Bočkal, Nenad Zuber, Vladimir Benceković

1. UVOD

Dugoročni cilj svake zajednice koja sigurnost shvaća kao društvenu kategoriju, jest nastojanje da se stradavanja u prometu svedu na društveno prihvatljivu razinu. Svesti stradanja u prometu i broj prometnih nesreća uopće, na prihvatljivu razinu, vrlo je težak i zahtjevan, poglavito dugotrajan posao. Gubici od prometnih nesreća (poginuli, povrijeđeni, traumatizirani u najširem smislu, materijalne štete i štete nanesene okolišu) ogromni su i predstavljaju značajan društveni, gospodarski i zdravstveni problem. Trošak prometne nesreće teško je posve precizno izračunati. Temelj za izračun troška prometne nesreće predstavlja gospodarska i društvena korist koja proizlazi iz izbjegnute nesreće, to jest, kada nitko nije poginuo, nije bio teže ili lakše ranjen, ili je izbjegnuta materijalna šteta.
Zbog svega navedenog zaštita sudionika prometa danas prerasta u univerzalnu odgovornost i nadilazi granice pojedinih zemalja poglavito zbog mobilnosti koja jest nedvojbeno univerzalna kategorija. Stoga, zaštita sudionika prometa postaje internacionalni problem, a ne samo ustavno pravo pojedinca da ga se zaštiti od onih koji ugrožavaju druge u prometu na cestama.
Sigurnost prometa na cestama je kompleksno, interdisciplinarno pitanje u kojem različiti čimbenici igraju važnu ulogu i međusobno značajno djeluju jedni na druge. Tradicionalna klasifikacija mjera sigurnosti na cestama na tri skupine (infrastruktura, tehničke osobine vozila i ponašanje sudionika u prometu) navodi na pristup koji nedovoljno uzima u obzir utjecaj mjera na sustav u cjelini i moguće popratne pojave koje mogu smanjiti djelotvornost.
Velika većina nesreća vjerojatno bi se izbjegla da su se poduzeli odgovarajući postupci u pravom trenutku, dok se same posljedice potpuno neočekivanih i nepredviđenih pogrešaka i kvarova unutar infrastrukture ili vozila ionako ne mogu izbjeći. No takvi su slučajevi vrlo rijetki. Žrtve prometnih nesreća su rezultat poremećaja u složenom sustavu ljudskih odluka i postupaka, različitosti infrastrukture i vrsta vozila. Smanjenje broja žrtava značilo bi poboljšanje ovog sustava na takav način da se pogreške sustava dogode rjeđe i/ili da ih se unutar sustava može kompenzirati, odnosno stvoriti uvjete koji će umanjiti posljedice kada se nesreća dogodi.
Jedan od segmenata složenog sustava sigurnosti nedvojbeno je dobar i siguran vozač. Vozač je ključni čimbenik sustava cestovne prometne sigurnosti, na koju izravno utječe svojim ponašanjem, iskustvom, psihofizičkim sposobnostima, znanjima o prometu i vještinama upravljanja vozilom. Vozač bitno utječe i na funkcioniranje prometa i kakvoću odnosa u sustavu sigurnosti, ali ako se poduzetim mjerama u sustavu sigurnosti prometa na cestama ne dobivaju željeni rezultati, onda treba poduzeti promjene koje bi vodile uspostavi novih odnosa, a rizik u prometu doveo na razinu društveno prihvatljivog.
Prometna nesreća kao sporadičan, društveno neprihvatljiv događaj, ne može se spriječiti, ali se posljedice mogu smanjiti. Društvo mora zaštiti sudionike prometa od onih koji ugrožavaju tuđe zdravlje i živote te mora ulagati u sustave koji će to omogućiti, a ne samo u mjere za smanjenje poginulih u prometu.

2. PROBLEM AGRESIJE U PROMETU

Vožnja automobilom, pod utjecajem niza čimbenika, može postati stresna aktivnost. Žurba, nestrpljivost, gužva, natjecanje s drugim vozačima, samodokazivanje, nadoknađivanje osjećaja inferiornosti i nedoraslost, pogrešni postupci drugih vozača samo su neki od čimbenika koji uzrokuju frustracije i stres u prometu, koje pak za posljedicu imaju neprijateljsko, destruktivno ponašanje i agresiju. Greške u percepciji i pogreške u procjeni i u ponašanju te iznenadne, netočne ili nedovoljno brze odluke u stanju stresa mogu biti fatalne.
Agresiju karakterizira neprijateljski osjećaj ili neprijateljsko ponašanje prema drugim sudionicima prometa. Agresivni vozači svoje ponašanje nameću drugima, ne obraćajući pažnju na njihova prava u prometu i njihovu volju. Kao reakcija na takvo ponašanje, počesto se javlja uzvraćanje sličnim ponašanjem kao nužda za preživljavanje na cestama. Odmazda protiv agresivnog ponašanja drugih vozača dodatno pogoršava i usložnjava opasnu situaciju. Gdje su tu granice društveno prihvatljivog, veliko je pitanje.
Posebni problem predstavlja činjenica da se pitanju bijesa i agresije kod vozača u prometu do sada posvećivalo nedovoljno pažnje i da je upravo to razlogom izuzetno velike potencijalne opasnosti.
Posebna skupina mladih vozača čini veće pogreške u vožnji zbog ponašanja nego zbog neznanja ili tehnike vožnje! Oni su općenito i više izloženi riziku, ne samo zbog manjeg vozačkog iskustva već i zato što su manje sposobni kontrolirati svoje osjećaje. Inače, agresivno ponašanje nije specifično niti na jednu određenu dob, grupu ili spol. Njemu je uzrokom kada vozači pređu svoje granice. Kada se to dogodi, neprijateljstvo usmjereno prema drugima u pravilu nije osobno, već je posljedica prethodne frustracije i stresa.
No, temeljno je pitanje mogu li se agresivne tendencije u prometu na cesti posve obuzdati? Agresija, kao oblik, nikako ne bi smjela postati repertoar ponašanja vozača, pogotovo mladih. Protiv bijesa i agresije kod vozača treba boriti svim poznatim i raspoloživim sredstvima i metodama, ali isto tako treba iznalaziti i nove i sredstva i metode u cilju suzbijanja ovog problema. U tu svrhu treba planirati i provoditi istraživanja i ispitivanja zbog snimanja stvarnog stanja među najširom populacijom vozača. U skladu s tako dobivenim rezultatima potrebito je osmišljavati, koncipirati i organizirati borbu protiv agresije i divljanja sudionika prometa.

3. SVRHA I CILJ ANKETE

Činjenica jest da se prometne nesreće ne događaju samo zbog neznanja ili nedovoljnih vještina već upravo zbog, za promet, neprihvatljivog ponašanja. Svakodnevno smo svjedoci prometne nekulture, krajnje nepažnje i nedostatka tolerancije prema drugim sudionicima prometa, bespotrebnog živciranja i neprihvatljivih reakcija vozača i drugih sudionika, prikrivene i otvorene agresije pa čak i divljanja vozača na cestama. Naime, uvjetno rečeno, prometna nesreća kao neočekivani događaj uzrokovan pogrešnom percepcijom, nepažnjom ili neiskustvom može se tolerirati, no posve je nedopustivo tolerirati prometne nesreće uzrokovane neprihvatljivim ponašanjem sudionika prometa.
Namjera autora stranice www.sigurno-voziti.net bila je upravo potencirati utjecaj ponašanja i pozitivnih stavova o prometu te na reprezentativnom uzorku od preko tri tisuće anketiranih vozača svih dobnih skupina i spolova, utvrditi razinu njihova društveno prihvatljivog ili neprihvatljivog ponašanja.
Ovom se anketom te dobivenim i prezentiranim rezultatima željelo pomoći u sagledavanju jednoga segmenta sigurnog odvijanja prometa – ponašanja vozača u prometu na cesti. Cilj nije bio ispitati opću agresivnost, već razinu agresivnosti kao društveno neprihvatljivog ponašanja u prometu.

4. OPIS ANKETE

Anketa pod nazivom "JESAM LI AGRESIVAN VOZAČ" objavljena je na web stranici www.sigurno-voziti.net u travnju 2005. godine.
Ankete popunjene do kraja lipnja 2005. uzete su u obradbu. Od ukupnog broja ispunjenih anketa, za analizu rezultata uzeto je 3500 valjanih anketa.
Od općih podataka, od anketiranih se tražilo upisati spol, životnu dob i vozačko iskustvo. Prema životnoj dobi bilo je moguće upisati tri dobne skupine, i to: prvu od 18 do 24 godine života, drugu od 25 do 35 godine života i treću 35 i više godina života. Prema vozačkom iskustvu ispitanici su upisivali jednu od tri skupine: prvu do jedne godine vozačkog iskustva, drugu od dvije do četiri godine vozačkog iskustva i treću preko pet godina vozačkog iskustva (tablica 1.).

Tablica 1.
Opći podaci iz ankete
Traženi opći podaci o anketiranima
Spol
ženski
muški
Starosna dob
18 - 24 godine
25 - 35 godina
preko 35 godina
Vozačko iskustvo
1 godina
2 - 4 godine
5 i više godina

Upitnik je sugerirao svakome ponaosob, da anketu ispuni iskreno i sebi samom odgovori na pitanje koliko je agresivan vozač, odnosno da napiše učestalost svojih ponašanja i postupaka u prometu, odnosno čini li određenu radnju ili se ponaša u prometu na određen način – često, rijetko ili nikada.
Svako postavljeno pitanje u anketi bilo je baždareno određenim brojem bodova, kako bi se odgovori raspodijelili u skupine za analizu. U anketi su bila ponuđena 32 pitanja vezana za slijedeća ponašanja i postupke:

Br.
Pitanje
Bodovi
n
r
č
1. Žurim i vozim slalom
0
1
2
2. Ismijavam i kritiziram druge vozače pred suputnicima
0
1
2
3. Izlazim iz automobila i udaram drugi automobil ili bacim na njega nešto
0
5
15
4. Pokušavam doći ispred svih, jer drugi vozači su smetnja na cesti
0
1
2
5. U vožnji radim više stvari telefoniram, podešavam radio, jedem, pričam sa suputnicima…. jer to nije opasno
0
1
2
6. U autu imam polugu, oružje ili nešto slično kako bih mogao reagirati u svakoj situaciji
0
5
15
7. Ubrzavam naglo, kočim naglo
0
1
2
8. Vozim na malom razmaku u koloni i ne dozvoljavam ubacivanje drugih vozila u moju traku
0
2
3
9. Vozim bar 20 km na sat brže nego je ograničenje brzine na cesti
0
2
3
10. Spreman sam nasrnuti na drugog vozača i potući se
0
5
15
11. Polukružno se okrećem tamo gdje to nije dopušteno
0
1
2
12. Vozim umoran, nepažljivo, nedovoljno oprezno
0
1
2
13. Ubrzavam na žuto, da ne moram stati na crveno
0
1
2
14. Pokušavam izgurati drugo vozilo s ceste kako bih kaznio vozača
0
5
15
15. Brzo i na malom razmaku prolazim pored sporih vozača uz „turiranje“ motorom u znak protesta
0
2
3
16. Sprečavam prolazak drugim vozačima
0
2
3
17. Vozim na repu drugim vozačima kako bih ih prisilio da se maknu ili ubrzaju
0
2
3
18. Mijenjam prometne trake bez davanja pokazivača smjera
0
1
2
19. Smeta me prisustvo policije na cesti
0
1
2
20. Dajem znakove svjetlima vozačima koji griješe a najradije bih ih istukao
0
2
3
21. „Blicam“ drugim vozačima u znak osvete
0
2
3
22. Trubim i vičem na druge vozače kroz otvoren prozor automobila
0
2
3
23. Nasrćem vozilom na osobu čiji me postupak iznervirao
0
5
15
24. Pokazujem vidljivim gestama rukama negodovanje prema drugim vozačima
0
2
3
25. Loše sam raspoložen zbog nesposobnih vozača i psujem ih
0
1
2
26. Spreman sam pucati u drugog vozača
0
5
15
27. Dajem znakove pokazivačima smjera prilikom obilaženja, pretjecanja i skretanja
2
1
0
28. Vozilom izvodim nagle pokrete kako bih zastrašio drugog vozača
0
2
3
29. Izlazim iz automobila i upuštam se u glasnu prepirku.
0
2
3
30. Prođem i kroz crveno svjetlo na semaforu
0
2
3
31. Ustupam prednost prolaska drugim vozačima
2
1
0
32. Propuštam pješake koji prelaze kolnik izvan pješačkog prijelaza
3
2
0

Po popunjenoj anketi, anketirani je, prema broju bodova, dobio šaljiv (ili možda ne tako šaljiv) odgovor. Bodovi su podijeljeni u skupine, stupnjevani su sa zajedničkim osobinama na skali agresivnosti i to od prihvatljivog ponašanja, preko agresivnog ponašanja pa do ponašanja koje ima karakteristike ratničkog ponašanja, kako je pokazano u tablici 2.

Tablica 2.
Grupiranje rezultata ankete
Bodovi
Ponašanje
0 Prihvatljivo ponašanje
1 do 13 Prihvatljivo agresivno ponašanje
14 do 39 Agresivno ponašanje
40 do 69 Izrazito neprijateljsko ponašanje
70 i više Ratno ponašanje

Slijede („šaljivi“) odgovori koje su anketirani dobili prema broju bodova dobivenih popunjavanjem ankete:

0 bodova = PRIHVATLJIVO PONAŠANJE
Skupili ste nula bodova? Ma jeli to moguće? Procijenite se ponovo. Što opet nula? Vi zaslužujete da Vas Sveti otac proglasi svecem. Ne samo da niste agresivni, Vi ste pravo janje, što ponekad može zasmetati ostale sudionike u prometu.

od 1 do 13 bodova = PRIHVATLJIVO AGRESIVNO PONAŠANJE
Imate taman toliko agresivnosti u vožnji koliko je potrebno za normalno uklapanje u prometne tokove. Nastojite se i dalje tako ponašati i ne dozvolite da vam neki oblici ponašanja koji su do sad bili rijetki postanu navika.

od 14 do 39 bodova = AGRESIVNO PONAŠANJE
U prometu ste ponekad janje, a ponekad tigar. Nemojte vašu frustraciju rješavati napadanjem nedužnih sudionika u prometu. Budite hrabri i kada niste zaštićeni vašim limenim miljenikom i riješite probleme tamo gdje nastaju, sa suradnicima na poslu ili s obitelji.

od 40 do 69 bodova = IZRAZITO NEPRIJATELJSKO PONAŠANJE
Izrazito ste neprijateljski raspoloženi prema ostalim sudionicima u prometu. Morate promijeniti svoje ponašanje i početi cijeniti i ostale sudionike u prometu. Malo više osmijeha na vašem licu ne bi škodilo. Trebate samo shvatiti da svi ljudi griješe, a vama ne daje nitko pravo da u prometu budete sudac, jer ne zaboravite da batina ima dva kraja pa od suca možete postati žrtva.

70 i više bodova = RATNO PONAŠANJE
Ratničkog ste raspoloženja. Vi mislite da je cesta bojno polje. Nije važno tko preživi, jer vi ćete ionako jednom stradati u prometu. Savjetujem Vam da se prevozite javnim prijevoznim sredstvima: vlakom, autobusom ili tramvajem i to po mogućnosti na zadnjim sjedalima, jer vi ste opasni i kao suvozač. Ne promijenite li brzo svoje ponašanje i shvatite da se upravo vi pogrešno ponašate u prometu mogli biste završiti na groblju s natpisom na spomeniku: "Ovdje počiva vozač koji je mislio da je uvijek u pravu".

5. SKUPNI POKAZATELJI

Anketu je u razdoblju od 05. travnja 2005. do 30. lipnja 2005. ispunilo 3846 ispitanika. U istraživanje je uključeno 3500 valjanih anketa. Uspoređujući vrijeme , IP adresu i rezultat anketiranja uočeno je da su neki anketirani pokušali "popraviti" svoj rezultat. U takvim slučajevima za analizu je uzimano samo prvo popunjavanje ankete.
U uzorku od 3500 anketiranih udio vozačica je 590, a vozača je 2910 anketiranih (grafikon 1. i tablica 3.).

Grafikon 1.
Udio vozačica i vozača u uzorku

Tablica 3.
Raspodjela vozačica i vozača u uzorku

Ukupni broj anketiranih osoba
Vozačice
590
16,86 %
Vozači
2910
83,14 %
Ukupno
3500
100,00 %

Ako se broj muških i ženskih vozača u uzorku usporede sa stvarnim udjelom vozača (64%) i vozačica (36%) u ukupnom broju vozača u Republici Hrvatskoj, vidljivo je da je anketu ispunjavalo više vozača (83%) u odnosu na broj vozačica (17%).
Od ukupnog broja anketiranih, a prema starosnoj dobi: 1534 ispitanika ili 43,82 % anketiranih je između 18 i 24 godine života, 1354 ispitanika između 25 i 35 godine života ili 38,69 % anketiranih, a 612 ispitanika preko 35 godina života ili 17,49 % anketiranih (grafikon 2. i tablica 4.).

Grafikon 2.
Anketirani prema starosnoj dobi

Tablica 4.
Udio anketiranih prema starosnoj dobi

Broj anketiranih prema starosnoj dobi
18 do 24 godine
1534
43,82 %
od 25 do 35 godina
1354
38,69 %
preko 35 godina
612
17,49 %
Ukupno
3500
100,00 %

Od ukupnog broja anketiranih, a prema vozačkom iskustvu: 563 ispitanika ili 16,09 % anketiranih je s jednom godinom vozačkog iskustva, 911 ispitanika između dvije i četiri godine vozačkog iskustva ili 26,03 % anketiranih, a 2026 ispitanika s preko pet godina vozačkog iskustva ili 57,88 % anketiranih (grafikon 3. i tablica 4.).
 

Grafikon 3.
Anketiranih prema vozačkom iskustvu

Tablica 5.
Udio anketiranih prema vozačkom iskustvu

Broj anketiranih prema vozačkom iskustvu
1 godina
563
16,09 %
2 - 4 godina
911
26,03 %
5 i više godina
2026
57, 88 %
Ukupno
3500
100,00 %

6. AGRESIJA I AGRESIVNO PONAŠANJE

Već je spomenuto kako vozač svojim sposobnostima, osobinama ličnosti, ponašanjem, iskustvom, znanjima o prometu i vještinama upravljanja vozilom utječe na sustav cestovne prometne sigurnosti. Sposobnosti vozača pretežito djeluju na njegova znanja o prometu i vještinu upravljanja vozilom, a njegove osobine (crte ličnosti i temperament), pretežito djeluju na njegovo ponašanje. Jedna od crta ličnosti je agresivnost , osobina čovjeka da napada nekog drugog u svojoj okolini. Agresivnost je u populaciji (pa tako i populaciji vozača), normalno distribuirana, što znači da ima malo ljudi koji rijetko ili nikako ne napadaju druge, kao i da ima malo ljudi koji su skloni u svakoj situaciji napasti drugoga.
Velika većina ljudi će agresivno reagirati ali ne na iste podražaje iz okoline i ne istim intenzitetom reakcije. No, o agresiji možemo govoriti kao jednom od najčešćih oblika reagiranja u frustrirajućoj situaciji. Ovdje govorimo o agresiji kao aktivnoj obrani koja je usmjerena najčešće prema prepreci koja je izazvala frustraciju. Kažemo najčešće, jer osim izravne agresije pojavljuje se posredna i zamijenjena agresija. Pokušat ćemo to ilustrirati na nekoliko primjera. Vozite cestom izvan naselja, a ispred vas vozi mladi vozač brzinom od nešto manje od 80 km na sat, upravo onoliko koliko mu Zakon dopušta. Vama se uvijek žuri i smjeli biste (prema propisu) voziti 90 km na sat, ali što zbog zavoja, nepreglednog dijela ceste, prometa sa suprotne strane - ne možete voziti brže. Vozač ispred vas postaje vam prepreka koju ne možete lako prevladati i postajete frustrirani. Kako će se manifestirati vaša agresija? Izravno - trubite mu, bljeskate svjetlima, vozite na „repu“, najradije biste ga izgurali s ceste. Posredno - govorite suputnicima: „Gledajte ovoga, tko mu je dao vozačku dozvolu, ne zna voziti“. Zamijenjeno - napadate suputnike: „Evo vam vašeg sporog spremanja na put. Sada ćemo zakasniti na trajekt“. Ili: „…daj stišaj taj radi, vidiš da mi smeta“. Ili, napadate druge sudionike u prometu - vozilo dolazi ususret baš kada ste se vi ipak odlučili započeti pretjecanje. Odustajete i psujete vozača s kojim se mimoilazite: „Zašto nisi usporio, zar ne vidiš da sam dao pokazivače i da ću pretjecati? Gdje su ti oči?“
Agresivno ponašanje je prije svega potencijalno opasno ili stvarno opasno ponašanje, koje za posljedicu ima učestalo ometanje ili ugrožavanje, a vrlo često i ozljeđivanje sudionika prometa i njihove imovine.

7. METODOLOGIJA OBRADE PODATAKA

7.1. Bodovi
Za svaki odgovor anketirani je dobio određeni broj bodova. Broj bodova za svako pitanje za svakog anketiranog upisani su u bazu podataka čijom analizo se došlo do podataka na kojima se temelji prikazano istraživanje.

7.2. Obrada
Obradom rezultata željeli smo utvrditi što ispitanici misle o svom ponašanju u prometu, ima li povezanosti između stupnja agresivnosti i životne dobi, odnosno stupnja agresivnosti i vozačkog iskustva te postoje li razlike između ispitanika prema spolu.
Izvorni rezultati u analizi prikazani su u apsolutnim brojkama i relativnim odnosima (postocima), a povezanosti su izračunavane korištenjem hi-kvadrat testa i koeficijenta kontingencije.

8. ANALIZA REZULTATA

8.1. Ukupni rezultati

Tablica 6.
Rezultati ankete – varijabla starosna dob i vozačko iskustvo
Bodovi
Svi anketirani
Starosna dob
Vozačko iskustvo
18 - 24
25 - 35
preko 35
1
2 - 4
5 i više
0
55
21
16
18
4
16
35
1 do 13
619
208
229
182
116
125
378
14 do 39
1653
654
708
291
183
1015
455
40 do 69
638
343
249
46
117
182
339
70 i više
535
308
152
75
143
133
259

Tablica 7.
Rezultati ankete
Bodovi
18 - 24 godine
25 - 35 godina
preko 35 godina
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
0
3
13
5
-
3
13
1
-
17
1 do 13
89
78
41
20
38
171
7
9
166
14 do 39
161
354
139
21
91
596
1
10
280
40 do 69
108
165
70
9
15
225
-
2
44
70 i više
131
121
56
4
12
136
8
-
67

8.2. Vozačice

Anketa provedena s 590 osoba ženskog spola, što predstavlja 16,86 % ukupno anketiranih.

Grafikon 4.
Vozačice prema vozačkom iskustvu

Tablica 8.
Broj anketiranih vozačica po starosnoj dobi

Broj anketiranih prema starosnoj dobi
18 do 24 godine
189
25 do 35 godina
246
preko 35 godina
155


Grafikon 5.
Vozačice prema vozačkom iskustvu

Tablica 9.
Broj anketiranih vozačica po starosnoj dobi

Broj anketiranih prema vozačkom iskustvu
1 godina
124
2 do 4 godine
140
5 i više godina
324

 

Tablica 10.
Rezultati anketiranih vozačica – varijabla starosna dob, vozačko iskustvo
Bodovi
Svi anketirani
Starosna dob
Vozačko iskustvo
18 - 24
25 - 35
preko 35
1
2 - 4
5 i više
0
6
3
0
3
2
1
3
1 do 13
166
53
64
49
45
47
74
14 do 39
306
86
142
78
36
74
196
40 do 69
69
27
33
9
20
16
33
70 i više
43
20
7
16
21
2
20

Tablica 11.
Rezultati anketirane vozačice
Bodovi
18 - 24 godine
25 - 35 godina
preko 35 godina
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
0
1
1
1
-
-
-
1
-
2
1 – 13
23
23
7
15
17
32
7
7
35
14 – 39
26
43
17
9
24
109
1
7
70
40 – 69
16
8
3
4
6
23
-
2
7
70 i više
15
2
3
2
-
5
4
-
12

8.3. Vozači

Anketa provedena s 2910 osoba muškog spola, što predstavlja 83,14 % ukupno anketiranih.
Tablica 12.
Anketirani vozači po starosnoj dobi
Broj anketiranih prema starosnoj dobi
18 do 24 godine
1345
25 do 35 godina
1108
preko 35 godina
457

  Tablica 13.
Anketirani vozači po vozačkom iskustvu
Broj anketiranih prema vozačkom iskustvu
1 godina
439
2 do 4 godine
771
5 i više godina
1700

Tablica 14.
Rezultati ankete
Bodovi
Svi anketirani
Starosna dob
Vozačko iskustvo
18 - 24
25 - 35
preko 35
1
2 - 4
5 i više
0
49
18
16
15
2
15
32
1 – 13
453
155
165
133
71
78
304
14 – 39
1347
568
566
213
147
381
819
40 – 69
569
316
216
37
97
166
306
70 i više
492
288
145
59
122
131
239

Tablica 15.
Rezultati ankete
Bodovi
18 - 24 godina
25 – 35 godina
preko 35 godina
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
1
2 - 4
5 i više
0
2
12
4
-
3
13
-
-
15
1 – 13
66
55
34
5
21
139
-
2
131
14 – 39
135
311
122
12
67
487
-
3
210
40 – 69
92
157
67
5
9
202
-
-
37
70 i više
116
119
53
2
12
131
4
-
55

9. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

  1. Ukupni rezultati pokazuju na relativno simetričnu raspodjelu agresivnosti s pomakom prema višem stupnju agresivnosti.
  2. Ispitivali smo postoji li povezanost između starosti ispitanika i sklonosti agresivnom ponašanju. Dobiveni hi-kvadrat je 182,93 i pokazuje da postoji negativna povezanost između dobi i agresivnog ponašanja u prometu. Koeficijent kontingencije C= 0,22 pokazuje da je ta povezanost značajna ali mala.
  3. Provjerili smo i hipotezu postoji li povezanost između vozačkog iskustva i sklonosti agresivnom ponašanju. Dobili smo hi-kvadrat 1147,27 koji pokazuje da postoji negativna povezanost između vozačkog iskustva i agresivnog ponašanja u prometu. Koeficijent kontingencije C= 0,50 pokazuje da je ta povezanost značajna i prosječna.
9.1. Rezultati vozačice
Tablica 16.
Stupanj agresivnosti anketiranih vozačica
STUPANJ AGRESIVNOSTI
Neagresivno i prihvatljivo agresivno ponašanje
Agresivno ponašanje
Neprijateljsko i ratničko ponašanje
29 %
52 %
19 %
  1. Rezultati vozačica su pomaknuti prema manje agresivnom ponašanju.
  2. Ispitivanjem povezanosti starosti vozačica i sklonosti agresivnom ponašanju dobili smo hi-kvadrat 22,78 i C= 0,19 morali smo odbaciti nul-hipotezu i ustvrditi da postoji mala negativna povezanost između dobi vozačica i sklonosti agresivnom ponašanju.
  3. Provjerili smo i hipotezu dali postoji povezanost između vozačkog iskustva vozačica i sklonosti agresivnom ponašanju. Dobili smo hi-kvadrat 50,58 koji pokazuje da postoji negativna povezanost između vozačkog iskustva i agresivnog ponašanja u prometu. Koeficijent kontingencije C= 0,28 pokazuje da je ta povezanost značajna i mala.
9.2. Rezultati vozači
Tablica 17.
Stupanj agresivnosti vozača
STUPANJ AGRESIVNOSTI
Neagresivno i prihvatljivo agresivno ponašanje
Agresivno ponašanje
Neprijateljsko i ratničko ponašanje
17 %
46 %
37 %
  1. Rezultati vozača pomaknuti su prema agresivnijem ponašanju.
  2. Ispitivanjem povezanosti starosti vozača i sklonosti agresivnom ponašanju dobili smo hi-kvadrat 169,18 i C= 0,23 morali smo odbaciti nul-hipotezu i ustvrditi da postoji mala negativna povezanost između dobi vozača i sklonosti agresivnom ponašanju.
  3. Provjerili smo i hipotezu dali postoji povezanost između vozačkog iskustva vozača i sklonosti agresivnom ponašanju. Dobili smo hi-kvadrat 87,80 koji pokazuje da postoji negativna povezanost između vozačkog iskustva i agresivnog ponašanja u prometu. Koeficijent kontingencije C= 0,17 pokazuje da je ta povezanost značajna i mala.

Zanimalo nas je kakav je odnos spolova prema agresivnom ponašanju u prometu i imali kakvih razlika u tome ponašanju.
Postavili smo nul-hipotezu da nema razlike u sklonosti agresivnom ponašanju u prometu između vozačica i vozača. Dobiveni hi-kvadrat 94,73 je značajan na razini rizika od 1% te možemo odbaciti nul-hipotezu i ustvrditi da postoji značajna razlika u stupnju agresivnosti u prometu između muškaraca i žena.

10. ZAKLJUČAK

Na temelju dobivenih i obrađenih rezultata ankete možemo zaključiti:

  • Sklonost agresivnom ponašanju opada s dobi: ŠTO SMO STARIJI MANJE SMO AGRESIVNI.
  • Sklonost agresivnom ponašanju opada i s vozačkim iskustvom što se moglo očekivati obzirom na povezanost dobi i iskustva. Ono što bi moglo biti zanimljivo, a zahtijevalo bi dodatna ispitivanja jest pokazatelj da je ta povezanost umjerena, dakle veća nego povezanost između dobi i agresivnosti, ŠTO BI MOGLO UKAZIVATI NA TO DA ISKUSTVO ZNAČAJNIJE DJELUJE NA SMANJENJE AGRESIVNOSTI U PROMETU.
  • Još jedna zanimljivost u svezi s iskustvom. IAKO I KOD ŽENA POSTOJI TENDENCIJA SMANJENJA AGRESIVNOSTI S PORASTOM VOZAČKOG ISKUSTVA TA TENDENCIJA NIJE TAKO NAGLAŠENA KAO KOD MUŠKARACA.
  • MUŠKARCI SU SKLONIJI AGRESIVNOM PONAŠANJU U PROMETU OD ŽENA.
  • I još jedan zanimljiv podatak. RATNIČKI RASPOLOŽENIH ŽENA IMA VIŠE OD OČEKIVANJA U DOBI PREKO 35 GODINA.

Očito je kako bi se agresivnom ponašanju i agresivnim vozačima trebalo posvetiti mnogo više vremena i pažnje ukoliko se želi povećati razina sigurnosti u prometu. Široka paleta mjera, akcija, aktivnosti i metoda koje se mogu poduzeti i koje bi mogle pozitivno utjecati na sigurnost prometa protežu se od edukacije i informiranja medija o štetnim posljedicama agresivnog ponašanja, korištenja interneta kao najatraktivnijeg medija, uvođenja izravnih telefonskih brojeva za prijavu divljanja i agresivnog ponašanja vozača u prometu, detektiranja agresivnih vozača, korištenja kamera na mjestima očekivane agresije, korištenja podataka o povećanoj agresivnosti u cilju razvoja upitnika koji se koriste na liječničkim pregledima za selekciju vozača sklonih agresiji, razvoja sustava pomoći i samopomoći za agresivne vozače, promjena kurikuluma osposobljavanja kandidata za vozača i njihovog odgajanja za sigurno sudjelovanje u prometu, pa do konačnog zakonskog definiranja agresivnog ponašanja kao izrazito rizičnog ponašanja te uvođenja oštrih kazni za one koji se budu tako ponašali na cesti.

Zlatko Bočkal, Nenad Zuber, Vladimir Benceković, ožujka 2006. godine

POGLEDAJTE

PROMISLITE
invalidne osobe

poruka
SIGURNO VOZITI
ZANIMLJIVOSTI
Jeste li znali
Crtice iz prošlosti
Ideje
Autorska prava © sigurno-voziti.net 2002 - 2017. godine. Sva prava pridržana.