Poštovani gospodine T.R.

Zaprimili smo Vaš mail 13. siječnja o.g. vezan za rješenje konkretne prometne situacije. U dopisu tražite naše tumačenje situacije i konkretan odgovor: „Možete li mi, molim Vas, reći tko je u situaciji iz videa u prednosti, odn. u slučaju da je došlo do sudara, tko bi bio odgovoran?“

Prije no što zajednički analiziramo konkretnu prometnu situaciju zahvaljujemo što pratite naše stranice i što uopće brinete za sigurnost prometa i ponašanje u prometu na cesti. To je evidentno iz Vaše želje da do prometne nesreće zbog ponašanja sudionika prometa uopće ne dođe. Odgovorno ponašanje svih sudionika prometa trebala bi biti ne samo želja svih nas, već i od svih usvojena rutina u prometu.

No, hajdemo redom!

   1. Vašu mail poruku i problem nazvali ste: „Pitanje prednosti“

Ako pratite naše stranice, vjerojatno ste uočili da takvo pitanje mi gotovo nikada ne postavljamo u našim tekstovima. Zašto? Zato jer situacije na raskrižjima (i ne samo na raskrižjima, već uopće u prometu) pokušavamo objašnjavati tako što naše vozače uvijek savjetujemo da se ponašaju defenzivno! Ako vozač prilagođava brzinu, promatra situaciju, predviđa postupke drugih vozača, … itd. … postupa odgovorno, ne ometa druge vozače svojim postupcima i načinom vožnje i razmišlja o tome kako propustiti druge vozače – problema zapravo i nema. Dakle defenzivnom vozaču u plavom automobilu (iz Vašega primjera) „sivi auto“ ne predstavlja nikakav problem! Defenzivni i pažljivi vozač plavoga automobila usporava i propušta vozača sivoga automobila koji mijenja prometnu traku - iz lijeve prometne trake vozi u desnu prometnu traku.

   2. Konstatirate: „Dizajn raskrižja definitivno ne pomaže.“ …. „Iskreno, najvećim krivcem smatram osobu koja je raskrižje ovako dizajnirala.“

Slika 1.  Situacija     Izvor Google Maps

Vaš „problem“ vezan je za cestovno čvorište - petlju, na jugozapadnom ulazu u Zagreb – priključak na Jadransku aveniju.  

Činjenica je da je ovo zaista netipično čvorište cesta u dvije razine s nekoliko cesta (E70; E65). Čvorište se nalazi na zagrebačkoj obilaznici i spaja prometne tokove autocesta iz smjerova zapad (A3), istok (A3), sjever (A2; A4), jug (A1; A6), ali i nekoliko gradskih i prigradskih cesta (stara karlovačka, cesta za Lučko, Jadranska avenija – jugozapadni ulaz u Grad Zagreb)

Ovo čvorište u dvije razine, u građevinskom smislu nije posve tipično. Tipično čvorište u dvije razine i u kojemu se križaju dvije autoceste ima oblik „četverolisne djeteline“. Ovdje to nije slučaj. Je li moglo biti izvedeno drugačije? Zaista se ne bih miješao u građevinsku struku. Ono što je sigurno jest da su pojedina građevinska rješenja limitirana različitim, najčešće prostornim ograničenjima, vrstom i brojem cesta koje se na njemu križaju, spajaju ili odvajaju, kao i drugim parametrima. Naše je, kao vozačima da se ponašamo odgovorno i sigurno, da vozimo pažljivo i defenzivno u bilo kojoj prometnoj situaciji.

Slika 2. Grafički prikaz dijela ceste cestovnog čvorišta           Izvor: Prema Google Maps izradio autor

Vaše pitanje i „problem“ odnosi se na segment ove petlje i prilaz na kojem vozila iz smjera jugozapada ulaze u Grad Zagreb ili se odvajaju za Lučko ili Stupnik. Točno je da se radi o relativno maloj udaljenosti, Vi u dopisu navodite da je to oko 50-ak metara (?).

Analizirajmo cijelu „dionicu“:

Dakle, na tom dijelu prometnice imaju četiri pozicije u kojima se prometni tokovi vozila mogu spajati/odvajati/preplitati (slika 2.) i zbog toga predstavljaju mjesta kolizije, odnosno mogućeg nastanka prometne nesreće (gore - grafički prikaz).

Na prvome dijelu te prometnice usporedna su dva prometna toka:

1. A (prometni tok):

1.1. Vozači vozila u prometnom toku A mogu nastaviti vožnju prometnom trakom koja se pruža ravno prema točki spajanja s Jadranskom avenijom (u poziciji 4 na grafičkom prikazu), dakle u smjeru Zagreba.

1.2. Vozači vozila u prometnom toku A mogu nakon pune uzdužne crte na kolniku promijeniti prometnu traku, prestrojiti se - prijeći na desnu prometnu traku, spojiti se s prometnim tokom B i nakon toga se isključiti iz prometnog toka B u smjeru Lučkog i Stupnika.

Slika 3.  Pozicija 1 na dionici prometnice (vidi sliku 1.)       Izvor: prema Google Maps izradio autor

2. B (prometni tok):

2.1.  Vozači vozila u prometnom toku B s obzirom na postavljeni prometni znak (s desne strane – znak obveze ) ne smiju promijeniti prometnu traku i prestrojiti se ulijevo i stopiti se s prometnim tokom A, jer im to nalaže znak obveze!

Ta se obveza odnosi isključivo na kratki dio ceste (obilježen crvenom strelicom na slici 4.). Nakon tog segmenta ceste (obilježenog crvenom strelicom) druga je prometna situacija koja dopušta vozilima iz prometnog toka B isključivanje iz prometnog toka i skretanje prema Lučkom i Stupniku ili nastavak vožnje ravno.

Slika 4.  Pozicija 1 na dionici prometnice (vidi sliku 2.)       Izvor: prema Google Maps izradio autor

2.2. Vozači vozila u prometnom toku B s obzirom na postavljene prometne znakove (s desne strane – TROKUT, slika 3.) moraju uz dužnu pažnju i usporavanje omogućiti prestrojavanje vozilima iz prometnog toka A koji su desnim pokazivačima smjera najavili namjeru prestrojavanja. Vozači vozila u prometnom toku B ne smiju svojim postupcima ometati promjenu prometne trake vozilima iz prometnog toka A.

U vašem dopisu komentirate: „… a trokut ga obvezuje da stane tek za 50m, dok lijevi auto presijeca njegovu traku…“, ali to nije točno. Trokut vozaču vozila u prometnom toku B izričito naređuje da usporavanjem točno na ovome mjestu omogući prestrojavanje vozaču vozila iz prometnog toka A koji je uključivanjem desnih pokazivača iskazao namjeru prestrojavanja u prometni tok B. 

Da Vaša konstatacija nije točna potvrđuje i činjenica da se znakovi izričitih naredbi postavljaju točno na mjestu izričite naredbe odakle vrijedi njihova izričita naredba, npr: Tu stani!; Tu propusti!; Ovdje vozi ravno!; Ovdje skreni!; Ovdje ne smiješ skrenuti! …. itd. … itd., a ne tamo negdje za 50 ili više metara.
O načinima kada prestaje značenje znakova izričitih naredbi nećemo, jer to sigurno znate.

2.3. Vozači vozila u prometnom toku B mogu nastaviti vožnju prometnom trakom koja se pruža ravno prema točki spajanja s prometnim tokom A (slika 5.)

Slika 5.  Spajanje prometnog toka A s prometnim tokom B (pozicija 2 na slici 2.) Izvor: prema Google Maps izradio autor

Nakon formiranja prometnog toka C od mogućih vozila iz prometnih tokova A i B i njihova skretanja ka Lučkom i Stupniku, vozači vozila prometnog toka B moraju (prema oznakama na kolniku) do kraja prometne trake koja „nestaje“ usporiti, lijevim pokazivačima smjera najaviti svoju namjeru i bez ometanja vozila u prometnom toku A prestrojiti se u prometni tok A, tako da propuste eventualna vozila koja voze prometnim tokom A.

Slika 6.  Spajanje prometnog toka A s prometnim tokom D (pozicija 3 na slici 2.) Izvor: prema Google Maps izradio autor

Dalje, vozači vozila prometnog toka A (koji uključuje i vozače vozila prometnog toka B) nastavljaju vožnju prometnom trakom koja se pruža ravno prema točki spajanja s Jadranskom avenijom (u poziciji 4 na grafičkom prikazu slika 2.), dakle u smjeru Zagreba.

U prometni tok A tu se mogu se uključiti vozači vozila iz prometnog toka D (koji dolaze iz smjera Lučkog ili Stupnika) do kraja prometne trake „koja nestaje“ tako da uspore, lijevim pokazivačima smjera najave svoju namjeru i bez ometanja i uz propuštanje vozila u prometnom toku A.

Slika 7.  Spajanje prometnog toka A s prometnim tokom D (pozicija 3 na slici 2.) Izvor: prema Google Maps izradio autor

Na kraju prometne trake koja „nestaje“ (slika 8.) vozači vozila u prometnom toku A mogu se u pogodnom trenutku prestrojiti  u prometni tok Jadranske avenije. To mogu napraviti nakon što se uvjere da prestrojavanje mogu obaviti sigurno, bez ometanja vozila koja voze desnom trakom Jadranske avenije, uz prethodnu najavu uključivanjem lijevih pokazivača smjera, propustivši vozila u prometnoj traci Jadranske avenije u koju se uključuju, prilagođenom brzinom (usporavanjem ili eventualno ubrzavanjem, ako to prometni uvjeti dozvoljavaju).

Slika 8.  Spajanje prometnog toka A s prometnim tokom na Jadranskoj aveniji Izvor: prema Google Maps izradio autor

I na kraju rezimirajmo (koristeći izreske Vašega videa):

Prema postavljenoj signalizaciji i prometnoj situaciji vozač plavoga automobila propisno usporava, jer mora propustiti vozača sivoga automobila koji je u lijevoj prometnoj traci najavio promjenu prometne trake i prestrojavanje u desnu prometnu traku. Vozač plavoga automobila propušta bez ometanja vozača sivoga automobila isključiti se prema Lučkom.

                                                                                                   
Nakon skretanja vozača sivoga automobila u smjeru Lučkog, vozač plavog automobila nastavlja vožnju ravno.

Horizontalnim oznakama prometna traka po kojoj vozi vozač plavoga automobila „nestaje“ i vozač se mora prestrojiti u lijevu prometnu traku. Prestrojavanje je najavio uključivanjem lijevih pokazivača smjera. Prestrojavanje će obaviti nakon što je prilagodio brzinu vožnje i nakon što propusti bijeli kombi koji vozi lijevom trakom.

Eto, nadamo se da smo vam detaljno i postupno obrazložili sve segmente odvijanja prometa na konkretnoj dionici ceste te vam odgovorili na Vaše pitanje, uz ispriku što nismo bili brži u odgovaranju.
Odgovor na pitanje „tko bi bio odgovoran …“ proizlazi iz ovoga što smo napisali. No, odgovornost u slučaju prometne nesreće vrlo je složena priča koja ovisi o nizu varijabli. Nešto smo o tome već pisali na našim stranicama pa potražite. U pravilu nema isključive odgovornosti u prometu! Najčešće  je svaki sudionik u nesreći u prometu na cesti odgovoran za ponešto. Ili je postupio pogrešno, ili je propustio postupiti …. Sve lijepo piše u Zakonu o sigurnosti… Ali to je neka druga priča …

Želimo Vam ubuduće sigurno, odgovorno i mudro sudjelovanje u prometu na cesti, razmišljajte unaprijed, budite smireni i vozite defenzivno.

Sigurno voziti