Zato je dobro posavjetovati se, pitati, razgovarati o problemima, pa čak i konfrontirati mišljenja kako bi se došlo do odgovora koji će biti korisni za buduća pravilna postupanja u prometu kao i povećanje sigurnosti svih sudionika prometa. Drago nam je da su i naše web stranice i sadržaji na njima bile bar djelomično korisne i pomogle u formiranju Vašega stava i mišljenja. Zahvaljujemo što nas pratite.

U pismu se referirate na članak: „Skretanje vozilom na raskrižju“ koji je objavljen na našim web stranicama Sigurno-voziti.net, i postavljate dva pitanja:

1.  tražite pomoć i naše mišljenje oko razrješavanja dvojbe vezane za propuštanje vozila i prednost prolaska na konkretnom raskrižju te
2. ukoliko dođe do sudara u konkretnoj situaciji na raskrižju, tko je kriv?

Ako pažljivo čitate spomenuti članak, vidjet ćete da namjera autora nije bila pisati o propisima koji definiraju propuštanje vozila na raskrižju, odnosno prednost prolaska, već o postupanju vozača na konkretnom primjeru raskrižja u Zagrebu koje bi osiguralo maksimalni protok vozila raskrižjem. Apelirajući na takva postupanja na ovome raskrižju, potičemo na promišljanje vozače da tako postupaju i u drugim sličnim situacijama  te da takvim postupanjem pokušaju doprinijeti učinkovitijem protoku vozila u ovome našemu tako i tako „zagužvanome“ prometu.

Naravno, pošto je sigurnost odvijanja prometa na prvome mjestu, u članku je citiran Zakon o sigurnosti prometa na cestama koji u točki 6. Skretanje, u članku 56. izrijekom kaže:
(1) Vozač vozila koje skreće udesno dužan je skretanje obaviti krećući se krajnjom prometnom trakom koja se prostire uz desni rub kolnika, osim ako prometnim znakom na cesti nije drukčije određeno.
(2) Vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je skretanje obaviti krećući se krajnjom lijevom prometnom trakom koja se prostire uz središnju crtu i uz zamišljeni ili obilježeni luk koji spaja dvije središnje crte bočnih kolnika, odnosno prometnom trakom koja se prostire uz lijevi rub ceste s jednosmjernim prometom, osim ako prometnim znakom na cesti nije drukčije određeno.

Napomena: u članku „Skretanje vozilom na raskrižju“ na koji se Vi referirate, citiran je tekst Zakona iz NN 70/2019 od 24.07.2019. koji je  u vrijeme pisanja članka bio na snazi, dok je sada, od 01. siječnja 2023. na snazi tekst Zakona o sigurnosti prometa na cestama, NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22. Odredbe koje citiramo nisu se mijenjale.

Dakle, što se tiče skretanja na raskrižju, a kako je to propisano u članku 56. Zakona, sve je posve jasno! Ništa se suprotno ne tvrdi niti u našem članku!

Istina, stavak 1. i 2. članka 56. decidirano rješava najjednostavniju situaciju na raskrižju (vidi prvi crtež zelenog i crvenog autića u našemu članku). Ipak u citiranim  stavcima Zakona na kraju piše: „…osim ako prometnim znakom na cesti nije drukčije određeno.“ Naime, Zakonom se ne mogu precizno propisati postupanja na svim raskrižjima koja postoje u svim gradovima (skretanje iz ulice s jednom prometnom trakom u ulicu s dvije, tri ili više prometnih traka … skretanje iz ulice s dvije ili više prometnih traka ulijevo ili udesno u ulicu s više prometnih traka … itd). Zato se na kraju i spominje: ako prometnim znakom nije drukčije određeno.

Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 92/2019) upravo i određuje koji su to prometni znakovi, ali i oznake na kolniku kojima se te „drukčije“ situacije mogu označiti.

Bez obzira na kompliciranost situacije na raskrižjima uvijek vrijede isti propisi o propuštanju vozila i  prednosti prolaska na raskrižju. I to je u našem članku sve napisano i nište se suprotno ne tvrdi. Dakle, nema „… dvojbe vezane za prednost u raskrižju“.

U članku 57. citiranog Zakona, točka 7. Propuštanje vozila i prednost prolaska propisano je stavkom 2. kako je dužan postupiti vozač na raskrižju pri skretanju ulijevo:

Članak 57.
(2)  Vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno.

I to je odgovor na Vaše pitanje! Tako piše i u našem članku!

Gledajući crtež (koji ste poslali u privitku Vašega dopisa, a koji je sastavni dio našega članka) konkretno - crveni i plavi „autići“ koji skreću ulijevo (iz smjera juga, Kačićeve ulice u Klaićevu ulicu u smjeru zapada) dužni su propustiti žuti autić koji dolazeći iz suprotnog smjera (sa sjevera iz Kačićeve ulice) skreće udesno (u Klaićevu ulicu u smjeru zapada).

Sve ostalo što piše u članku nije u suprotnosti s citiranim  Zakonom ili Pravilnikom!

Ako vozač postupi suprotno od propisanoga, u istome članku Zakona u stavku 7. predviđena je sankcija:
(7) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

Drugo pitanje iz Vašega pisma otprilike glasi: Što se događa ako dođe do sudara pri skretanju na tome raskrižju i tko je za to kriv? O tome u našemu članku nema niti riječi! Naime, mi se na našim stranicama bavimo onim sadržajima koji mogu doprinijeti da se prometna nesreća niti ne dogodi (preventiva), a ne onim što se događa kada do prometne nesreće već dođe (kurativa). Mi pokušavamo afirmativnim i preventivnim savjetima i napisima utjecati na razvoj pozitivnih stavova i prometne kulture kod vozača kako bismo postigli da se razina sigurnosti prometa i ponašanja vozača podignu na višu razinu.

No, Vaše je pitanje legitimno, iako bismo mi voljeli da se svi u prometu na raskrižjima (pa i u našem konkretnom slučaju opisanom u članku) pridržavaju prije svega propisa i sigurnosnih pravila ali i ostaloga, kako to navodimo u članku (citat): „Pravilnim vođenjem prometnih tokova, slijedeći načelo povjerenja, izbjegavaju se konflikti i razmiču točke kolizije među vozilima, izbjegava se bespotrebno lutanje vozila u raskrižju, poštuje se pravilo propuštanja vozila i siguran ulazak vozila u raskrižje i izlazak iz njega, a osigurava se i maksimalan protok vozila.“

Do prometne nesreće u raskrižju uvijek može doći i to iz niza razloga. Kako je to prikazano na crtežu u članku, svaki od vozača crvenog, plavog i crvenog „autića“ može teoretski pri skretanju odabrati  jednu od trajektorija kretanja (prometnu traku 1, 2, ili 3), ali pri tome mora biti svjestan mogućnosti kolizije (presijecanja trajektorije kretanja drugih „autića“) što realno predstavlja mogućnost i mjesto sudara.

To i Vi pišete u vašem pismu: „Ukoliko žuto auto s desne strane želi ući u skroz lijevu traku (ne događa se često ali je moguća situacija) ostala dva auta ga moraju pričekati jer on ima prednost.“

U tom slučaju, a prema odredbi Zakona i članka 57. stavka 2. i 7. sve je jasno tko je kriv. No, u sudskoj praksi, kada se umiješaju odvjetnici vozača i sudski vještaci, često se događa da se utvrđuju razlozi za postupak sudionika nesreće i sud često odlučuje o podijeljenoj odgovornosti vozača.

Teško je uplitati se u sudsku praksu, ali tumačenja su otprilike sljedeća: vozač plavoga (ili crvenoga automobila) kriv je jer je postupio suprotno odredbi članka 57. stavka 2. Zakona, … ali i … vozač (žutog automobila) nije prema načelu defenzivne vožnje predvidio postupak drugoga vozača, … nije usporio, … nije svojim postupkom ispravio grešku vozača plavoga (ili crvenoga) automobila, … nije prilagodio, … ostvario je prednost prolaska na silu, … i tako dalje i tako dalje (jer sve to i još mnogo toga piše negdje u Zakonu kao obveza bilo kojega vozača u prometu – da sada ne tražimo i citiramo članke Zakona na koje se odvjetnici i vještaci referiraju pri obrani svojih klijenata).

I na kraju – savjet za sigurno postupanje (u konkretnoj prometnoj situaciji)

Kako ne biste morali nikoga ništa pitati, a da postupite po propisu i u skladu sa sigurnosnim pravilima, postupite na sljedeći način:

1. Ako ste vozač žutog automobila (u raskrižje ulazite sa sjevera iz Kačićeve ulice) uz desne pokazivače smjera, slijedeći crte vodilje na kolniku, skrećite desno u sjevernu  prometnu traku Klaićeve ulice (prometna traka obilježena brojem 3 na crtežu). Pri tome pazite na namjere i kretanje vozila koja dolaze iz smjera juga, iz Kačićeve ulice. Tek kada ste sigurni da su vas vozači (plavoga i crvenoga automobila) vidjeli i da će vas propustiti – skrećite. Prednost ne ostvarujte na silu!

2. Ako ste vozač crvenoga automobila, lijevim pokazivačima smjera najavite svoju namjeru, pratite namjere i kretanje vozača žutoga automobila kojega morate u svakom slučaju propustiti.Ako vozač žutoga automobila bira prometnu traku označenu brojem 1 (sjevernu prometnu traku u Klaićevoj ulici) slobodno skrećete ulijevo južnom trakom Klaićeve ulice označenu brojem 1 (isključivo slijedeći crte vodilje na kolniku). Tada svojim kretanjem ne presijecate trajektoriju kretanja žutoga automobila, što znači da nema mogućnosti kolizije s vozilom koje na raskrižju  morate propustiti. Uz to morate paziti na kretanje plavoga automobila, vama u prometnoj traci s desne strane. Ni u kojem slučaju ne smijete  pri skretanju vozilom ulijevo prijeći u srednju prometnu traku Klaićeve ulice (označenu brojem 2), jer time ulazite u „koridor“ kretanja plavoga vozila – što je i označeno crtana vodiljama na kolniku. Stalno pratite kretanje plavoga automobila i ako vidite da vas svojim skretanjem ugrožava – odustanite od skretanja. Ako vozač žutoga automobila za skretanje bira prometnu traku 2 ili, ne daj Bože traku označenu brojem 1, stanite i propustite ga neka obavi skretanje.
   

3. Ako ste vozač plavoga automobila i iz Kačićeve ulice iz desne prometne trake skrećete ulijevo, svoju namjeru najavite lijevim pokazivačima smjera. Pri skretanju morate paziti na dva automobila, onoga koji dolazi iz suprotnog smjera i skreće udesno (žuti automobil) i onoga koji usporedo s vama skreće ulijevo (crveni automobil)! U ovoj ste situaciju u vrlo delikatnom položaju!  Vozite vrlo oprezno prema sredini raskrižja slijedeći crte vodilje na kolniku koje vode u srednju prometnu traku Klaićeve ulice (označenu brojem 2).  Stalno pratite namjeru i položaj žutoga vozila, jer ga u svakome slučaju morate propustiti skrenuti udesno. Ako vozač žutoga automobila za skretanje udesno slijedi crte vodilje na kolniku i za skretanje koristi sjevernu prometnu traku Klaićeve ulice (označenu brojem 3) oprezno nastavite skretati ulijevo ali isključivo u srednju prometnu traku Klaićeve ulice (označenu brojem 2). Pri tome pazite na kretanje crvenog vozila lijevo od Vas koji skreće usporedno ulijevo. Ako vozač crvenoga automobila skreće ulijevo tako da uzima više prostora na kolniku – prelazi crte vodilje i vozi u srednji prometni trak Klaićeve ulice – usporite, propustite ga, ne srljajte, pokažite da ste defenzivni vozač. Nastavite skretanje nakon crvenog vozila.Ako vozač crvenoga automobila skreće ulijevo tako da slijedi crte vodilje na kolniku i  koristi južnu prometnu traku Klaićeve ulice (označenu brojem 1) skrećite slobodno (ali stalno oprezno) u srednju prometnu traku (označenu brojem 2).

Dakle, u ovako složenim prometnim situacijama (a složenim ih čine vozači koji voze suprotno od ovoga kako opisujemo u našem članku) valja biti vrlo oprezan. Treba stalno gledati, uočavati, predviđati, procjenjivati, postupati krajnje oprezno, ali i pravodobno odustati od svoje namjere! I na kraju citiramo iz našega članka: „Takvim vođenjem tokova nije nikome oduzeta prednost prolaska, putanje vozila ne kolidiraju, nema točaka sudara, skretanje se odvija sigurno za sve, a kako u raskrižje ulaze sva tri automobila istodobno – protok vozila je maksimalan.“

Mijenjanjem prometnih traka u raskrižju, izlazak iz prometne trake koja je obilježena crtama vodiljama (ili zamišljenim crtama vodiljama), „lutanjem“ vozilom u raskrižju, zbunjujemo i dovodimo u opasnost druge vozače (ali ne samo vozače već i druge sudionike prometa). Svako daljnje mijenjanje prometnih traka obavlja se prije ulaska u raskrižje (vožnja s predviđanjem) ili nakon izlaska iz raskrižja, u ovome slučaju na ravnome dijelu Klaićeve ulice!

I još bismo napomenuli jedan detalj, koji možda ne znate. Svojedobno, prije puno godina, u jednoj od izmjena Zakona o sigurnosti je u članku o prometu na raskrižju bio i jedan stavak koji je zabranjivao mijenjanje prometnih traka u raskrižju (osim u raskrižjima s kružnim tokom prometa).

U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, NN 84/1992., od 4. 12. 1992. u točki 8. Promet na raskrižju, u članku 33. pisalo je:

1. Vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju.
2. Vozač je dužan na dovoljnoj udaljenosti pred raskrižjem vozilom zauzeti položaj na onoj prometnoj traci kojom mora proći kroz raskrižje.
3. U raskrižju je zabranjeno prelaziti iz jedne u drugu prometnu traku.

Nažalost, taj je stavak „zaboravljen“ u sljedećim izmjenama (Zakon o sigurnosti prometa na cestama (pročišćeni tekst), NN 59/1996. od 17.7.1996.). Da taj stavak postoji i danas, cijela ova priča bi bila nepotrebna.

Sretnu i sigurnu vožnju želi Vam
Sigurno-voziti.net